Izbjeglička kriza

Nada u humanost: Sve je više onih kojima je dozlogrdilo pasivno gledati patnju izbjeglica

Vedrana Simičević

Reuters

Reuters

Ogorčeni pasivnošću vlada i institucija i brutalnim tretmanom nesretnika koji bježe pred ratnim strahotama, ljudi diljem Europe spontano su počeli pomagati, koristeći u pozitivnom kontekstu društvene mreže kako bi organizirali  niz humanitarnih akcija



Izbjeglička kriza, čini se, iz dana u dan sve bolnije razotkriva dubinu ljudske bešćutnosti i neljudskog sustava u kojem su ljudski životi najmanji prioritet. Državni aparati panično zatvaraju granice, bodreni podrškom mnogih koji bi radije pustili ratne izbjeglice da umru, nego li im dopustili da nogom kroče na teritorij »njihove« zemlje.


Unatoč činjenici da sveukupni broj izbjeglica iz Sirije čini 0,53 posto stanovnika Europe, te iznimno dobro dokumentarnim prizorima potpuno razorenih sirijskih gradova i strahotama koje čine pripadnici ISIS-a, internet je preplavljen argumentima o »planiranoj islamizaciji« i bahatim savjetima da se »Sirijci vrate braniti svoju zemlju«. Čitajući takva razmišljanja čovjek ne može a da se ne zapita u što je evoluiralo ljudsko društvo u 21. stoljeću – sposobnost procesuiranja informacija kod mnogih je, čini se, krajnje niska, baš kao i sposobnost empatije. »Uljuđenom« Europom danas hoda ogroman broj ljudi koji nemaju apsolutnu nikakvu želju pomoći drugom ljudskom biću u nevolji, pa makar to bilo nemoćno dijete i kojima je »geografsko« porijeklo i skup pravila koji s njim dolazi najveća vrijednost u životu. Mnogi od stanovnika Starog kontinenta  danas očito ne čitaju, niti gledaju vijesti i vjeruju prvoj informaciji koju vide ili čuju bez obzira na to od kud dolazila.



Svi koji žele pomoći izbjeglicama koje se trenutno nalaze u Srbiji mogu to učiniti putem humanitarne akcije koju zajednički organiziraju ADRA – HRVATSKA, Adventistička agencija za pomoć i razvoj, B.a.B.e., Centar za mirovne studije i Volonterski centar Vukovarsko-srijemske županije. Prikupljaju se obuća i odjeća za odrasle i djecu, kabanice i kišobrani, higijenske potrepštine (pelene, ulošci, paste za zube, sapuni i sl.), vreće za spavanje, mali šatori, voda u bocama, konzervirana hrana odmah spremna za konzumaciju – paštete, tunjevina, sardine i slično. Pomoć se prikuplja na sljedećim adresama: U Zagrebu – B.a.B.e., Selska 112 a (dvorišna, zelena kivi zgrada) i ADRA, Rakovčeva 26 (od 9 do 17 sati) i u ulici Đure Deželića 77 (od 17 do 20 sati) te u Županji – Volonterski centar Vukovarsko srijemske županije, Županja, Aleja Matice Hrvatske 4 (od 9 do 17 sati).


Moguće je izvršiti i novčanu uplatu na račun ADRE-Hrvatska, Adventistička agencija za pomoć i razvoj, IBAN: HR5923600001101582233; za uplate iz inozemstva: SWIFT ZABAHR2X s naznakom Abeceda solidarnosti – pomoć za izbjeglice.


Hrvati, naravno, nisu nikakva iznimka u ovom »ograničeni i bešćutni« novovjekovnom konceptu čovječanstva, već štoviše, hrabro vode u izričitom »ne« u anketama bi li njihova zemlja trebala pružiti pomoć izbjeglicama, u paničnom strahu da će ljudi izmučeni ratom ugroziti njihov nadasve prosperitetan način života. Drugim riječima, suprotno nekadašnjim načinima preživljavanja kad je čovjek mogao opstati samo u zajednici, potresne slike mrtve djece na obalama Mediterana daju naslutiti da bi se čovječanstvo, u slučaju kakve apokalipse u vidu smrtonosnog virusa, najvjerojatnije po kratkom postupku samo istrijebilo od smrti.


Spontana pomoć


Posljednjih tjedana ipak sve je više akcija koje vraćaju vjeru u humanost. Nakon niza potresnih prizora iz Makedonije, Srbije i Mađarske u kojima su izbjeglice nalijetale na hladni zid vojne, policijske i činovničke brutalnosti, puno ljepši prizori i vijesti pojavljuju se od proteklog tjedna u medijima. Ogorčeni pasivnošću vlada i institucija, ljudi diljem Europe spontano su počeli pomagati  izbjeglicama, koristeći u rijetko viđenom pozitivnom kontekstu društvene mreže kako bi organizirali cijeli niz humanitarnih akcija. U Islandu je tako prošlog tjedna u sklopu Facebook kampanje čak 10 tisuća ljudi ponudilo izbjeglicama iz ratom pogođenih zemalja smještaj u vlastitom domu, natjeravši tako i vlastitu vladu da proširi odobrenu »kvotu« za prihvat azilanata.


Noseći natpise kao što je »ne želimo da Europa postane masovna grobnica« na ulice Beča u ponedjeljak je izašlo 20 tisuća ljudi u mirnom protestu protiv neuhumanog odnosa europskih vlada prema izbjeglicama. Dan kasnije, kad je Mađarska izbjeglicama napokon dopustila ukrcaj na nekoliko vlakova, stotine je Nijemaca u Münchenu dočekalo izmučene tražitelje azila s donacijama u hrani, vodi, igračkama i raznim potrepštinama. Vatrogasci, policajci i mnogobrojni građani dijelili su izbjeglicama vodu i voće, a do kraja dana stanovnici bavarske prijestolnice poslali su toliko donacija da u blizini željezničke postaje više nije bilo mjesta za prihvat silnog materijala. Na vlaku u Dresdenu istovremeno je osvanuo natpis »dobrodošli« na arapskom jeziku, a na mnogim su utakmicama Bundeslige proteklih tjedan dana  navijači razvijali transparente s istom porukom. Borrusia Dortmund, štoviše, ponudila je besplatne karte za utakmice za dvjestotinjak tražitelja azila.  Iako je njihova vlada jedna od najrigidnijih što se tiče pregovora o tome koliko azilanata smije ući u zemlju, deseci Britanaca već danima prevoze humanitarnu pomoć kroz »eurotunnel« do improviziranog campa u Calaisu, a velika nevladina kampanja kojoj je cilj »nagovoriti« britanske gradove da osiguraju smještaj za po pedesetak izbjeglica već je naišla na pozitivan odgovor više lokalnih zajednica.


I Hrvatska se probudila


Kao suprotnost zapjenjenim i glasnim čuvarima »čistog« hrvatskog identiteta i u Hrvatskoj su prošli tjedan krenule spontane humanitarne akcije. Jedna grupa građana koja se ad-hoc i bez puno pompe organizirala preko Facebooka u samo je nekoliko dana prikupila 20 tisuća kuna pomoći, te cijeli niz donacija u robi, pokrivačima i higijenskim potrepštinama koje su potom transportirane u Beograd  do mnoštva izbjeglica u nevolji smještenih u gradskom parku. S prikupljenim novcem na mjestu događaja su kupljeni lijekovi, a vozila puna donacija cijeli tjedan iz Hrvatske nastavljaju dolaziti u glavni grad Srbije. U popularno »miksalište«, improvizirani »sabirni centar«, humanitarna pomoć dovozi se »preko grane« i privatnim automobilima, a šalju je i prikupljaju ljudi sa svih strana Hrvatske i drugih zemalja regije. Beograđani su i sami već dobro organizirani što se pružanja pomoći tiče, pa primjerice dio trgovina u Beogradu daje velike popuste na kupljene namirnice za izbjeglice, a taxi kompanije šalju svoja vozila da besplatno prevoze humanitarnu pomoć. 


Na radost mnogih koji bi pomogli, a ne znaju kako, ovog tjedna krenula je u Hrvatskoj i velika formalno organizirana akcija prikupljanja pomoći za izbjeglice koje su se zatekle u Beogradu, a koji zajednički organiziraju ADRA – Hrvatska, Adventistička agencija za pomoć i razvoj, B.a.B.e., Centar za mirovne studije i Volonterski centar Vukovarsko-srijemske županije. Prikuplja se obuća, odjeća, higijenske potrepštine, deke, vreće za spavanje, šatori, voda u bocama, konzervirana hrana. Već u prvih nekoliko dana, kažu nam organizatori, prikupljene su dvije tone donacija koje trenutno za daljnji transport priprema 25 volontera.


To su, naravno, samo neki od primjera spontanog angažmana ljudi kojima je prekipjelo gledati nesposobnost političara da se uhvate u koštac s najvećom humanitarnom krizom našeg doba. Na svim lokacijama gdje izbjeglice u očajnim uvjetima čekaju svoju sudbinu građani najčešće samostalno nude pomoć u prevođenju i dijeljenju korisnih informacija, a sve je više ljudi i na našim prostorima koji pokazuju spremnost da privremeno »udome« tražitelje azila. Lijepo je znati da možda ipak ima nade za čovječanstvo.