Dužnička kriza u eurozoni: Europski čelnici traže strože zakone

MMF traži dodatna jamstva od Italije

Vesna Roller

U MMF-ovom izvješću napominje se kako Rim nije dovoljno detaljno razradio poreznu reformu te kako ne čini dovoljno da ojača gospodarstvo. Loše vijesti stigle su iz Irske



Italija će morati učiniti više kako bi uvjerila svjetske financijske moćnike da je svoje ekonomske tegobe shvatila ozbiljno te da čini sve kako bi izbjegla grčki scenarij.



Predsjednik Europske investicijske banke (EIB) Philippe Maystadt potvrdio je kako je moguće da se održi izvanredan summit EU zbog prijetnji širenja dužničke krize na Španjolsku i Italiju.– Tržišta reagiraju na nesigurnost. Kad situacija nije jasna, tržišta misle da je najgora. Stoga im treba dati dodatna jamstva i to treba učiniti vrlo jasno, kazao je Maystadt.


Talijanska vlada i oporbene stranke postigle su u kratkom roku dogovor o usvajanju mjera štednje, ali su dužnosnici u strahu od novih napada na tržištima zatražili od Europe da sroči konačni plan za rješavanje dužničke krize. Ministar gospodarstva Giulio Tremonti kazao je da će 40 milijardi eura vrijedan paket mjera štednje biti usvojen do petka, otklonivši glasine o ostavci. Član upravnog vijeća Europske središnje banke Mario Draghi pozvao je vladu da predloži dodatne mjere kako bi zajamčila uravnoteženi proračun do 2014. Draghi je također apelirao na europske čelnike da prevladaju podjele koje su dosada blokirale rješavanje dužničke krize u eurozoni. Kritizirao je i otezanje. Zamjenik glavnog direktora talijanske središnje banke Ignazio Visco kazao je da su posljedice naglog skoka troškova zaduživanja u proteklim danima zasad ograničene, ali da će biti značajne ako se taj trend nastavi. Tako bi troškovi zaduživanja u prvoj godini porasli oko tri milijarde eura, a u idućima još i više.Talijanski javni dug spada među najviše u svijetu i iznosi oko 120 posto BDP-a. Poziciju Italije dodatno otežavaju anemične stope rasta.




Međunarodni monetarni fond (MMF) u srijedu je pozvao Rim da poduzme »odlučne mjere« za rezanje proračunskog deficita i smanjenje javne potrošnje.


– MMF-ov izvršni odbor ističe kako je odlučna primjena paketa štednje ključna. Mnogi od nas smatraju da bi oštre mjere štednje imale pozitivan učinak na raspoloženje tržišta, poručeno je u MMF-ovom periodičnom izvješću o Italiji.


U njemu se napominje kako Rim nije dovoljno detaljno razradio poreznu reformu te kako ne čini dovoljno da ojača gospodarstvo.


– Pritisak tereta javnoga duga može reducirati samo održivi gospodarski rast, ističe se u izvješću.


Ono predviđa da će talijanski gospodarski rast ove godine biti svega 1 posto. U prošloj godini iznosio je 1,3 posto.


Snižen irski kreditni rejting


Glavni ciljevi politike talijanske vlade, napominju direktori MMF-a, trebaju biti nastavak fiskalne konsolidacije, održavanje stabilnosti financijskog sektora te povećanje potencijala rasta kroz strukturne reforme.


I dok rastu nade da bi se mrak nad Apeninima ipak pomalo mogao razići, nad eurozonom se u srijedu nadvio novi tamni oblak.


Loše vijesti stigle su iz Irske kojoj je agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Moody’s snizila rejting na bezvrijedan status, te zadržala negativnu prognozu, što znači da je u idućih 12 do 18 mjeseci moguće daljnje sniženje grčkog rejtinga.


Moody’s je pritom upozorio da će bivši »keltski tigar« vjerojatno trebati drugi paket pomoći od EU-a i MMF-a.


Irska vlada odmah je reagirala, pokušavši osporiti ove loše ocjene i prognoze.


– To je razočaravajući razvoj događaja i apsolutno je u suprotnosti s nedavnim stajalištima ostalih agencija za kreditni rejting. Činimo sve da dovedemo u red naše financije, a postignutom napretku mogu svi svjedočiti, kaže se u priopćenju irskog ministarstva financija.


Pobunio se i predsjednik Europske komisije Jose Manule Barroso koji je izvješće ocijenio »nedosljednim«.


Moody’s je prije tjedan dana i Portugalu snizio kreditni rejting na bezvrijedan status, te je zaključio da će i ovoj članici EU također trebati dodatna financijska pomoć.


Stručnjaci agencije smatraju, naime, da će svaka dodatna financijska pomoć Bruxellesa zahtijevati na koncu uključivanje privatnih kreditora, vjerojatno kroz produljenje roka dospijeća obveznica ili njihovu zamjenu novima s duljim rokom otplate.


Spriječiti ponavljanje krize


Svjesni da s prijetnjama širenja »virusa« dužničke krize na nove »pacijente« kredibilitet ujedinjene Europe sve više slabi, njezini čelnici pokušavaju ga pod svaku cijenu vratiti.


Tako je Unijin povjerenik za monetarna pitanja Olli Rehn pozvao europske parlamentarce, ali i dužnosnike vlada zemalja-članica EU, da podrže zakonski paket koji bi trebao spriječiti da se dužnička kriza ponovo dogodi.


Riječ je setu zakona koji predviđaju sankcije za one države koje prekrše pravila o maksimalnom proračunskom deficitu i javnom dugu. Oni su već duže vrijeme u raspravi, no još nisu prikupili potrebnu političku potporu.


– Politički dogovor potrebno je što prije postići kako bi ojačali povjerenje u sposobnost EU da djeluje i prevlada dužničku krizu, kazao je Rehn ministrima financija 27 Unijinih članica koji su se sastali u utorak ovoga tjedna.