Onima koji ne poznaju svoju povijest, suđeno je da je ponove. To zvuči kao zastrašujuće upozorenje, ako uzmemo u obzir da upravo njemački školarci znaju vrlo malo o njemačkoj burnoj povijesti. Naime, pedeset posto njemačkih gimnazijalaca ne zna da je Adolf Hitler bio diktator, dok ih 30 posto vjeruje da je bio zaštitnik ljudskih prava. Na svakih desetero ispitanih učenika, četvero ih smatra da su diktatura i demokracija ista stvar.

Njemački ministar za kulturu i medije Bernd Neumann upozorio je da se svi odgovorni za obrazovanje u Njemačkoj moraju probuditi i hitno poduzeti odgovarajuće korake kako bi pospješili poznavanje povijesti među školarcima.

»Demokracija ili diktatura? To je ista stvar!«, naslov je članka jednog njemačkog dnevnog lista posvećenog ovoj anketi provedenoj među 7.400 srednjoškolaca u pet njemačkih saveznih pokrajina (Bavarska, Baden-Württemberg, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Saska-Anhalt i Tirinška).

Što su ljudska prava?

Klaus Schröder, profesor političkih znanosti sveučilišta Freie Universität u Berlinu, koji je vodio istraživanje prilično je utučen.

»Možda bismo trebali povećati broj školskih sati posvećenih suvremenoj povijesti i smanjiti broj sati posvećen drugim povijesnim razdobljima«, zaključio je Klaus Schröder koji priznaje da njemački srednjoškolci nemaju pojma o politici te su im nepoznati koncepti »slobode govora« i »ljudskih prava«.

Prema rezultatima istraživanja, dvije trećine srednjoškolaca nije znalo reći je li DR Njemačka, koja je nastala nakon Drugog svjetskog rata i propala padom Berlinskog zida, bila totalitarna država. Tek 50 posto ispitanih polaznika srednjih škola zna da je bivša Zapadna Njemačka bila demokratska država, dok ih 40 posto ne zna kakav je sustav vladavine u zemlji u kojoj danas žive. Za 39 posto ispitanika ni današnja Njemačka, kojoj je na čelu Angela Merkel, nije demokratska država.

Mjesta-simboli

»Previše ima učenika koji ne raspoznaju liniju koja razdvaja demokraciju od diktature«, napominje Klaus Schröder. Kako doskočiti tom fenomenu, koji je zabilježen u zemlji čiji se obrazovni sustav smatra izuzetno efikasnim? Prema mišljenju profesora Schrödera, osim što treba modernizirati učenje povijesti, potrebno je osnažiti znanje mladih ljudi o ključnim vrijednostima našeg doba, kao što su sloboda, zaštita ljudskih prava, pluralizam i pravna država. Od velike koristi mogu biti i posjeti učenika mjestima-simbolima koja su obilježila povijest, posebno nakon polemike oko odluke njemačke nogometne federacije da pošalje tek smanjenu delegaciju, a ne cijelu reprezentaciju u posjet nacističkom logoru u Auschwitzu.