Bachelet, dva puta predsjednica Čilea, od 2006. do 2010. i potom od 2014. do 2018, predložena je u rujnu za mjesto glavne tajnice UN-a. Nominirao ju je dosadašnji čileanski predsjednik, ljevičar Gabriel Boric.


Ona se u ponedjeljak susrela se s novim konzervativnim desnim predsjednikom te zemlje Joséom Antoniom Kastom, koji će odlučiti podupire li njezinu kandidaturu kada stupi na dužnost 11. ožujka sljedeće godine.




Kast je ranije ovog mjeseca pobijedio na predsjedničkim izborima u Čileu, a politika južnoameričke države nalazi se sada u najoštrijem zaokretu udesno od kraja vojne diktature 1990. godine.


U 80 godina postojanja organizacije nikada žena nije bila glavna tajnica UN-a, a samo je jedan predstavnik Latinske Amerike, peruanski diplomat Javier Pérez de Cuéllar, vodio organizaciju, od 1982. do 1991.


Po praksi koja nije obvezujuća, a ponekad se ni ne poštuje, glavni tajnik trebao bi se mijenjati rotacijom između velikih svjetskih regija. Ovaj puta red je na Latinskoj Americi, a usto se čuju i brojni pozivi da to bude žena.


U intervjuu u Santiagu u ponedjeljak, Bachelet je govorila o “povijesnoj prilici” da žena da “različiti doprinos zahvaljujući različitom vodstvu.”


Bachelet je obilježila povijest Čilea postavši prva žena na čelu zemlje. Nakon prvog mandata došla je na čelo sasvim nove UN-ove agencije Žene. Od  2018. do 2022. bila je Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava.


Po zanimanju pedijatrica, 74-ogodišnja Bachelet ocjenjuje da bi se UN pod njenim vodstvom “modernizirao i bio učinkovitiji, djelotvorniji i transparentniji.“


Ostali kandidati koji se natječu za nasljednika Portugalca Antónia Guterresa, čiji drugi mandat glavnog tajnika UN-a završava krajem 2026., su Rebeca Grynspan iz Kostarike, čelnica Agencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD, meksička ministrica okoliša Alicia Bárcena, premijerka Barbadosa Mia Mottley i Argentinac Rafael Grossi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju.


Grossi je u ponedjeljak  pozvao na „aktivnije“ Ujedinjene narode i izjavio da je potrebna „konsenzualna reforma“ organizacije.