Stranka europskih socijalista (PES), koja okuplja zastupnike socijaldemokratskih stranaka u Europskom parlamentu, ocijenila je da »konzervativci nisu sposobni formulirati učinkovit odgovor« na krizu u eurozoni. Potrebna je »odlučna, kolektivna akcija« umjesto stalnih »svađa konzervativnih lidera«, izjavio je predsjednik PES-a, Poul Nyrup Rasmussen. Grčki premijer, socijalist George Papandreou podržao je ovakavo stajalište te napomenuo da »EU ima velik ekonomski potencijal, ali pod konzervativnim vodstvom nedostaje političke volje da se on iskorisiti«.

Urgentno okupljanje 17-orice lidera članica eurozone održat će se prekosutra, u četvrtak, a njegova tema bit će, kako stoji u službenom priopćenju Rompuyeva ureda, objavljenom prošlog petka kasno uvečer, »financijska stabilnost eurozone kao cjeline te buduće financiranje grčkog programa«.

No, Merkel Rompuyjevu pozivnicu ne prihvaća bezuvjetno, nego najavljuje da će na sastanak doći samo ako se prethodno na nižoj razini utvrdi jasan i precizan plan spasa za Grčku.

Kancelarka: Uključiti privatne ulagače

– Na summit ću ići samo ako bude rezultata, izjavila je kancelarka u intervjuu za njemačku televiziju ARD. Ponovila je uz to da privatni ulagači moraju biti dio grčkog rješenja.

– Što sad više dobrovoljno uključimo privatne investitore, vjerojatnost da ćemo morati poduzimati i iduće korake postaje manja, objasnila je.

No, čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet i dalje inzistira na stavu da se ne smiju primijeniti nikakve mjere koje bi dovele do toga da agencije za kreditni rejting proglase grčki bankrot, čak i onaj ograničenih razmjera.

A same agencije već duže upozoravaju da bi se upravo to dogodilo – da bi uključivanje privatnih ulagača u rješavanje grčkog duga bilo gledano kao selektivni bankrot.

– Ako zemlja bankrotira, nećemo više moći prihvatiti obveznice bankrotirane vlade. Neprihvatljivo je za nas da ugrozimo svoju ulogu čuvara stabilnosti i poverenja u eurozoni i u cijeloj Europi, istaknuo je jučer Trichet.

Ojačati fond EFSF

Ni usuglašavanje oko Europskog fonda za financijsku postojanost (EFSF) neće ovog četvrtka ići lakše.

Neki i dalje zagovaraju ideju da se izdaju euroobveznice za koje će garanirati europske države, no drugi smatraju kako bi zajednička jamstva vitalno ugrozila proračunsku politiku monetarne unije.

-Rezultat bi bio da europski porezni obveznici, a najviše oni njemački, jamče za cijeli javni dug Grčke, komentirao je šef njemačke središnje banke Jens Weidmann.

Na maratonskom okupljanju ministra financija članica eurozone, održanom prije tjedan dana, načelno je dogovoreno kako će EFSF ojačati i učiniti fleksibilnijim.

U neslužbenim krugovima već su se nakon ovog prošlotjednog sastanka pojavile spekulacije da će se ipak odustati od zabrane kupovanja obveznice zemalja članica u ekonomskim teškoćama.

Strah od širenja krize

Čak da se u četvrtak dogodi »čudo«, pa da se europski dužnosnici uspiju usuglasiti oko konkretnijih rješenja za Grčku, i njima, kao i cijeloj Europi, slijedi vruće i neizvjesno ljeto. Sjenka mogućeg širenja dužničke kriza na Italiju i Španjolsku još nije odagnata.

Kriza, koja je područje zajedničke europske valute pogodila prije više od godinu dana, već je koštala 273 milijarde eura – toliko iznose paketi pomoći odobreni Grčkoj, Irskoj i Portugalu.

Grčka je dobila 110 milijardi eura zajmova, no sada joj treba novi paket, otprilike iste veličine, kako bi ostala solventna nakon 2012. Grčki javni dug iznosi 340 milijardi eura, a stručnjaci procjenjuju da bi se trebao srezati na pola te bi se tek onda moglo njime upravljati.