„Tvornice se ponovno otvaraju, grade se nove, kako bi industrija mogla isporučiti prave sposobnosti u pravo vrijeme“, rekao je, naglasivši da bez snažne industrijske baze nema prave sigurnosti.


Istaknuo je da se sigurnost ne može svesti isključivo na razinu potrošnje. „Odvraćanje nije samo novac koji se troši. Da, novac je potreban, ali odvraćanja nema ako nemate snažnu obranu i ako ne djelujete kao zajednica“, rekao je.




Rutte se sastao s predstavnicima najvećih proizvođača vojne i sigurnosne infrastrukture i opreme, kao što su tvrtke HS Produkt, Končar, Đuro Đaković, DOK-ING, Šestan-Busch, Čateks, Iskra Shipyard, Riz Professional Electronics, KING ICT, Amphinicy, OIV i drugi.


U Zagrebu su ga ugostili predsjednik vlade Andrej Plenković i ministri obrane, vanjskih poslova i gospodarstva Ivan Anušić, Gordan Grlić Radman i Ante Šušnjar.


“Globalne okolnosti su itekako neizvjesne u sigurnosnom smislu”, ocijenio je Plenković, “stoga ovaj veliki val ogromnih investicija u obranu ne čudi”, rekao je Plenković, istakavši da je Hrvatska u proračunskoj 2025. godini za obranu izdvojila 2,08 posto BDP-a, ili milijardu i 935 milijuna eura.


“Cilj je da senzibiliziramo glavnog tajnika s vašim aktivnostima”, poručio je još gospodarstvenicima hrvatski premijer, naglasivši važnost “izvozne orijentacije kompanija koje su dio ovog klastera”.


Istaknuo je da je ovaj sektor već iznimno potentan jer u njemu djeluje stotinjak tvrtki koje ukupno zapošljavaju 5000 radnika i prosječno godišnje izvezu robu vrijednosti 400 milijuna eura.


I bivši nizozemski premijer i glavni čovjek NATO-a upozorio je na pogoršano sigurnosno okruženje.


„Suočavamo se sa stvarnom i dugotrajnom prijetnjom. Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran trenutačno rade zajedno kako bi potkopali našu sigurnost i stabilnost te povećavaju industrijsku suradnju na dosad nezabilježene razine“, rekao je.


Kao primjer naveo je Rusiju, za koju je rekao da „troši oko 40 posto državnog proračuna na obranu, odnosno oko devet posto BDP-a“.


„To se ne radi zbog velikih parada u Moskvi ili Pekingu. Oni to žele koristiti“, upozorio je.


O tome kakav je Hrvatska faktor sigurnosti i stabilnosti Europe, Rutte je rekao da ono što se radi u Hrvatskoj može poslužiti kao uzor drugim članicama.


„Znam da u Hrvatskoj radite na povećanju vlastite proizvodnje. To je točno ono što nam treba“, rekao je, istaknuvši strateška ulaganja, napore koje vode vlade te ubrzano uvođenje novih tehnologija u industriji.


Naglasio je da se suvremene sposobnosti moraju ne samo razvijati, nego i proizvoditi u velikim količinama. „Dronovi se ne smiju samo integrirati u naše sposobnosti, nego se moraju i masovno proizvoditi. Potrebne su i integracija i masovna proizvodnja“, rekao je.


Dodao je da NATO okuplja „najbolje industrije na svijetu“, ali da one zasad ne proizvode dovoljno. „Vrlo su dobre, ali ne proizvode dovoljno. Gdje god možete, uvedite dodatne smjene, dodatne proizvodne linije. Novac postoji, riječ je o stotinama milijuna dolara“, poručio je, navodeći da Savez nastoji bolje koordinirati ulaganja i smanjiti birokraciju, uz očuvanje zdrave konkurencije.


Kao dio velikih izdvajanja za obranu jest i nabava one opreme koju Hrvatska ne proizvodi. Tako je Hrvatska u prosincu u Berlinu potpisala ugovore za isporuku 44 njemačka tenka Leopard 2A8 i dodatne opreme vrijedne oko 1,5 milijardi eura, u Parizu ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica Caesar MK2 155 mm za 328 milijuna eura, kao i 420 teških terenskih vojnih kamiona Tatra za 212 milijuna eura u Pragu. Svi se financiraju zajmom iz instrumenta SAFE Europske unije. Osim toga iz proračuna Ministarstva obrane financira se nabava četiriju protudronskih sustava.


Golema ulaganja rad su na ispunjenju cilja koji su čelnici NATO-a postavili u lipnju prošle godine, a to je izdvajanje pet posto BDP-a za obrambene proračune do 2035. godine, što je ministar Anušić tada i ocijenio prilikom za jačanje hrvatskog gospodarstva.


Od pet dogovorenih posto, 3,5 je namijenjeno za čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto za sigurnosnu i civilnu infrastrukturu, a “ulaganja u obrambenu industriju donose i šire gospodarske koristi”, zaključuje šef Sjevernoatlantskog saveza.


Nakon sastanka s premijerom u Banskim dvorima i s hrvatskom industrijom, Rutte će položiti vijenac na Spomeniku domovini i sastati se s predsjednikom Zoranom Milanovićem.