Paljba kritika i dalje se obrušava na Dansku koja je odlukom o ponovnom uvođenju kontrola na svojim granicama dirnula, kažu, u jednu od najvećih svetinja europskog zajedništva – slobodu kretanja.

No, čini se da je briselskim liderima danski potez došao kao naručen da za ugrozu ideje Europe bez granica okrive jednu malu članicu iako je prijedlog o reviziji Scehengenske zone iznjedren ranije u najvažnijim zajedničkim institucijama.

Danskoj prigovaraju i Unijini dužnosnici i čelnici zemalja članica. Šef Europske komisije Jose Manuel Barroso premijeru Larsu Rasmussenu poslao je pismo dramatičnih tonova u kojem upozorava da  »postoje dvojbe jesu li predložene mjere u skladu s danskim obvezama iz europskih i međunarodnih zakona«.

 Svoj konačan pravorijek Komisija još nije dala, no ako se i pokaže da se Kopenahagen pravno provukao, ostatak Europe neće prestati rogoboriti.

Jer, kako je upozorio bivši belgijski premijer i aktualni zastupnik u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt, ne radi se samo o tome da se poštuje »slovo« zakona, nego i njegova temeljna poruka.

Kršenje duha zakona

Ako se i pokaže da su danske mjere u skladu s odredbama Schengenskog sporazuma, one su posve protiv njegovog duha, izjavio je Verhofstadt.

Da svim sredstvima treba stati u obranu Schengena, »poklona  građanima EU«, objavila je i europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstrom.

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn nije se obazirao na oprezne Barrosove formulacije nego je odmah ustvrdio da danski potez predstavlja kršenje europskih zakona.

– Pozivam Komisiju da učini sve što je moguće kako bi se obranila načela europske zajednice, apelirao je Asselborn.

Posebno ogorčeno reagirali su Nijemci koji su izravno pogođeni danskom odlukom.

Njom će se, tvrde, ugroziti kretanje stanovnika njemačke pokrajine Schleswig-Holstein koji svakodnevno prelaze granicu s Danskom.

No, njemačke vladajuće dužnosnike najviše brine to što će danski potez dati poticaj domaćim konzervativnim krugovima koji već imaju na zubu premijerku Angelu Merkel zbog nedavnog otvaranja granica radnicima iz istočnog dijela Unije i zbog mlakog odgovora na talijansku odluka da se imigrantima iz sjeverne Afrike daju dokumenti koji će im omogućiti odlazak u druge EU države.

Svojevrsna je ironija da je ponovno uvođenje graničnih kontrola unutar schenegenskog prostora smišljeno baš u Njemačkoj.

Još prošle godine dvojica CDU-ovaca iz istočne pokrajine Saske tražili su da Berlin uvede stroži nadzor nad granicama prema Poljskoj i Češkoj u kojima su, tvrdili su, središta operacija krijumčarenja ukradenih njemačkih automobila.

Granice se uspostavljaju

Danci uporno objašnjavaju kako oni nisu najlošiji momci Europe. Put za »modifikaciju« 26 godina starog Schengenskog sporazuma otvorile su Italija i Francuska te ga potom »podmazala« Komisija i europski ministri unutarnjih poslova.

Njihova su izlika bili imigranati iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka, kao što su danska istočnoeuropski kriminalci.

Dužnosnici u Kopenhagenu ističu da su dodatne mjere kontrole privremene i donesene zbog neposredne ugroženosti, a upravo su takve poteze EU ministri koncem proteklog tjedna blagoslovili. Cilj je jedino borba protiv kriminala, posebice krijumčarenja droge, oružja, novca i ljudi.

Tehnička provedba već je počela – postavljene su nove cestovne oznake, kontrolne kamere i ostala elektronička oprema, stigli su dodatni carinski službenici.

Do kraja godine planira se rasporediti još carinika i policije, što će danski proračun ukupno stajati oko 4,7 milijuna eura.