Kabuki kazalište

Lažni ruski referendum pod kalašnjikovima: “Moju obitelj upravo su prisilili da glasuju u ovoj šaradi”

Portal Novi list

Foto Screenshot Twitter

Foto Screenshot Twitter

Dođu vam u kuću, morate otvoreno zaokružiti kućicu za pripojenje Rusiji, sve dok vas naoružani napadači promatraju, opisuje Maksim Eristavi



Uz minimalne pripreme, naoružane vojnike koji stražare i ratnu grmljavinu koja se često čuje u daljini, u petak su započeli takozvani referendumi u područjima Ukrajine okupiranim od ruskih trupa.


Stanovnicima u dijelovima regija Donjecka, Luhanska, Hersona i Zaporižja pod kontrolom Rusije rečeno je da glasuju o prijedlozima da četiri područja proglase neovisnost i potom se pridruže Rusiji.


Izbori su naširoko osuđeni u Kijevu i na zapadu kao nelegitimni i čini se da su slab pokušaj da se pruži pokriće za nezakonitu aneksiju regija od strane Moskve. Organizirani su na brzinu nakon što su najavljeni ranije ovog tjedna, a trebali bi trajati do utorka, piše The Guardian.




Danas se na društvenim mrežama pojavio video sa sigurnosnih kamera u hodniku zgrade s okupiranog područja regije Zaporižja koji pokazuje kako ruski lažni referendumi izgledaju u praksi.


https://twitter.com/TpyxaNews/status/1573357383468056576?s=20&t=eYhAh57hdSv8ojlkvbe4eA


One koji neće izaći na glasačka mjesta okupatorska “izborna komisija” lovi po stanovima. Sve čine u pratnji dva ruska vojnika naoružana kalašnjikovima.


Glasanje pod kalašnjikovima iz iskustva njegove obitelji zapele na okupiranom području opisao je ukrajinski aktivist Maksim Eristavi.


“Moja je obitelj upravo bila prisiljena glasovati uz prijetnju oružjem u ruskom cosplayu ‘referenduma’ u južnoj Ukrajini.


– dolaze u tvoju kuću
– morate otvoreno označiti kućicu za pripojenje Rusiji (ili za ostanak s Ukrajinom ako se osjećate suicidalno)
– sve dok vas naoružani napadači promatraju



Na prvu mi se čini bizarnim da Rusi tako glume “referendum” pod nišanom strojnica, ali onda se sjetim da su isto učinili 2014. godine na Krimu, tjerajući i moje tete da glasaju.


Mnogi su u inozemstvu jeli to sranje bez pitanja. Ovo loše kabuki kazalište demokracije samo je za stranu publiku”, opisao je Eristavi.


Putin: “Ne blefiram”


Predsjednik Vladimir Putin nagovijestio je da Rusija planira zatražiti te teritorije nakon što završe formalnosti glasovanja, a u srijedu je zaprijetio da će Moskva biti spremna braniti svoje stečevine koristeći sva raspoloživa sredstva, uključujući nuklearno oružje.


Potom je, da to prisnaži, dodao: “Ne blefiram”.


U Kijevu su dužnosnici rekli da glasovi neće imati utjecaja na situaciju na terenu ili na protuofenzivu ukrajinske vojske koja je u tijeku.



“Nema referenduma. Postoji propagandna vježba koja se naziva referendumom”, rekao je u intervjuu Mihajlo Podoljak, viši suradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskeg.


“To ne znači ništa. Bit će to nekoliko izrežiranih stvari gdje će biti ruske televizijske kamere.”


“Čemu uopće glasanje? Za nas je već sve odlučeno”


Guardian je u četvrtak i petak razgovarao s nekoliko ljudi u okupiranom gradu Hersonu putem sigurnih aplikacija za razmjenu poruka, koji su svi prijavili nedostatak aktivnosti na terenu.


“Ne znam nikoga tko planira ići ovaj vikend i glasati. Ja sam protiv aneksije, ali čemu uopće glasanje?


Za nas je već sve odlučeno – siguran sam da će oni brojati glasove kako im se prohtije. Sve je besmisleno”, rekla je Svitlana, koja je sebe opisala kao uglavnom apolitičnu majku koja ostaje kod kuće.



Čini se da je brzina kojom je organizirano glasovanje značila da okupacijske vlasti nisu imale vremena pokrenuti kampanju “izađi na izbore” ili čak izvršiti pritisak na ljude da glasuju.


“Nisam vidio nikakvu kampanju, ni plakate, nemam nikakvu informaciju gdje bi ljudi trebali glasati. Priča se da će ići od vrata do vrata, ali ja ne znam”, rekla je druga osoba iz Hersona, koja je tražila da ostane anonimna, kada ju je Guardian kontaktirao u petak ujutro.


Sve napetija atmosfera pod okupacijom


Opisao je sve napetiju atmosferu posljednjih tjedana u gradu, posebice nakon uspješne ukrajinske protuofenzive u sjeveroistočnoj regiji Harkov. Drugi su opisali slične osjećaje.


“Sve je teže stupiti u kontakt s ljudima u gradu. Sada su stalne pretrage kuća, provjeravaju se telefoni.


Često sam previše uplašena razgovarati o politici sa svojim prijateljima, bojim se da ih ne uvalim u nevolje,” rekla je Olena, stanovnica Hersona koja je napustila grad prije dva tjedna.



U intervjuima za ruske medije, zamjenik guvernera okupirane regije Herson kojeg je imenovala Rusija tvrdio je da je u regiji otvoreno 198 biračkih mjesta.


“Naša budućnost je dio jedne, velike i ujedinjene zemlje”, rekao je Kirill Stremousov.


Video iz Donjecka navodno prikazuje “mobilne biračke komisije” kako idu od kuće do kuće tražeći od ljudi da dođu u dvorište i glasaju, privlačeći biračko tijelo zvučnicima.


Stremousov je lažno tvrdio da su izbori zadovoljili sve međunarodne izborne standarde.


Zašto su ovi referendumi lažni


Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja nadzire izbore, navela je niz razloga zašto referendumi ne bi imali pravnu snagu: ne ispunjavaju međunarodne standarde, protivni su ukrajinskom zakonu, područja nisu sigurna, neće biti neovisnih promatrača i velik dio stanovništva je pobjegao.


Rusija je anektirala Krim 2014. nakon referenduma koji je također kritiziran kao nelegitiman, a od 2014. kontrolira dio regija Donjecka i Luganska i njima upravlja kao “narodnim republikama”.



Kružile su glasine da Kremlj planira glasovanje u istočnoj Ukrajini od proljeća, ali Moskva se nadala da će steći punu kontrolu nad četiri regije prije nego što naredi referendum. Kada je Ukrajina početkom ovog mjeseca započela svoju protuofenzivu, planovi su odgođeni na neodređeno vrijeme.


“Prije nekoliko tjedana vidjeli smo kako su svi konzultanti koji su došli iz Rusije organizirati ovaj referendum odletjeli kući i činilo se da ga odgađaju”, rekao je obavještajni izvor u Kijevu.


“Mislimo da su tijekom protuofenzive shvatili da vojna situacija nije pogodna za ovo, ali su onda nakon kraćeg razmišljanja odlučili da je bolje učiniti to loše nego uopće ne učiniti.”


“Otišli su svi koji su imali priliku, represije su pojačane”


Ukrajinsko ponovno zauzimanje teritorija na kojem su Rusi obećali lokalnom stanovništvu da će biti tamo “zauvijek” izazvalo je šok u drugim okupiranim područjima i navelo mnoge da preispitaju odluke o suradnji, kažu ukrajinski dužnosnici.


Zamjenica premijera Iryna Vereshchuk tvrdila je da je čula presretnute telefonske pozive s okupiranih područja ljudi koji su pokušavali izaći iz prethodnih sporazuma o suradnji s Rusima, nakon što su bili preplašeni uspjehom protuofenzive.


“Ljudi su se masovno pokušavali izvući iz sudjelovanja u organizaciji ovog referenduma. Čula sam te razgovore, razmišljali su kako da pobjegnu, kako da napišu otkaz”, rekla je.


https://twitter.com/TpyxaNews/status/1573228771809034240?s=20&t=eYhAh57hdSv8ojlkvbe4eA


Stotine tisuća ljudi napustilo je okupirana područja od invazije, neki u Rusiju, a drugi u područje pod kontrolom Ukrajine ili u zapadnu Europu.


Kako je okupacija odmicala, Rusi su se sve više obračunavali s neslaganjem među onima koji su ostali. U prvim danima bilo je masovnih proukrajinskih skupova u Hersonu i drugim okupiranim gradovima, ali oni su postupno ugušeni. Posljednjih tjedana sve je više izvještaja o pretresima i represiji od vrata do vrata.


“Otišli su svi koji su imali priliku, a oni koji su iz raznih razloga morali ostati previše su uplašeni da protestiraju. Teško da ćemo vidjeti prosvjede poput onih na kojima sam bio na početku rata.


Jednostavno nije sigurno. Represije su se pojačale”, rekla je Anzhela Hladka, izvršna direktorica za oglašavanje iz Hersona koja je napustila grad u travnju i sada se nalazi u Nizozemskoj.


Zašto je Ivanu iz Ivanova sin umro u Hersonu?


“Prošlog tjedna zvala je žena jednog prijatelja da su im okupatori upali u kuću i odveli ga. Bio je protiv Rusa, ali nije bio dio otpora. Sutradan su ga pustili, ali od tada nije bio u kontaktu. Stalno slušam te priče”, rekla je.


U Kijevu, Vereshchuk je povezala referendume s nedavnom odlukom Rusije da mobilizira rezerve i nazvala to “patetičnim pokušajem” Putina da pruži opravdanje ruskom narodu za invaziju koja je u tijeku.



“Na internoj je publici da objasni zašto je bilo toliko gubitaka. Mislim da vaš prosječni Rus Ivan iz Ivanova ne razumije zašto mu je sin umro negdje u selu u Hersonskoj oblasti”, rekla je.


Nema sumnje da će Rusija referendume proglasiti nevjerojatnim uspjehom, ali što će se dalje dogoditi, teže je predvidjeti. Ukrajinski dužnosnici kažu da će ignorirati svaki ruski zahtjev za teritorijem, dok se zapadni čelnici nadaju da su Putinove prijetnje nuklearnim udarima očajnički blef.


Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti, rekao je izravno u objavi na Telegramu u četvrtak da bi nuklearno oružje moglo biti korišteno ako novopripojeni teritoriji budu ugroženi.


“Zbog toga se Kijev i zapad toliko plaše ovih referenduma”, napisao je Medvedev, prenosi The Guardian.