Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Rusija spremna poslati vojsku na armensko-azerbajdžansku granicu kako bi se smanjile tenzije između dvije zemlje, no čvrsti stav Erevana zasad je priječio tu opciju.

Došlo je do porasta tenzija između Armenije i Azerbajdžana zbog blokade jedine ceste s izravnim pristupom u osporavanu regiju Nagorno-Karabah proteklih tjedana.

Američki državni tajnik Antony Blinken u srijedu je razgovarao s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, a dvojica političara su razgovarala o koracima da se ponovno započnu bilateralni razgovori s Azerbajdžanom, rekao je američki State Department.

Lavrov je rekao da je Rusija i dalje spremna poslati misiju u regiju unutar okvira Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza kojeg predvodi Moskva i kojeg je Armenija članica, ali ne i Azerbajdžan.

No na putu se našlo prijašnje inzistiranje Erevana da se uključi osuda ponašanja Azerbajdžana.

“Imali smo poteškoće povezane sa situacijom u Armeniji, kad su naši armenski prijatelji inzistirali da se pošalje misija CSTO-a na granicu s Azerbajdžanom kako bi se tamo osigurala određena sigurnost”, rekao je Lavrov na konferenciji za medije u srijedu.

“Dogovorili smo se o dokumentu i parametrima misije, no nije bilo moguće usvojiti ga, jer je Armenija krenula inzistirati da se u dokument uključi teška osuda Azerbajdžana.”

Rusija je saveznik Armenije, no također teži dobrim odnosima s Azerbajdžanom.

Najnovije tenzije tiču se blokade Koridora Lačin koji povezuje Armeniju s regijom Nagorno-Karabah, međunarodno priznatoj kao dio Azerbajdžana, ali koju kontrolira etnička armenska manjina, uz pomoć Armenije.

U pozivu s armenskim premijerom, Blinken je “izrazio duboku zabrinutost zbog pogoršavanja humanitarne situacije u Nagorno-Karabahu, koja je posljedica blokade Koridora Lačin”, rekao je State Department.

Azerbajdžanci koji se nazivaju ekološkim aktivistima blokirali su cestu na više od mjesec dana u onome što kažu da je spor po pitanju ilegalnog armenskog rudarenja. Erevan tvrdi da su to agitatori koje podupire vlada.

Slijepa točka u odnosima zemalja vidi se kao test ruske sposobnosti da umiri neprijateljstva u svome dvorištu.

Dužnosnici u Armeniji postali su izrazito bijesni na odbijanje Moskve da iskoristi svoje mirovne snage u regiji da okonča blokadu, dok je Moskva kritizirala armenske pokušaje da Europska unija posreduje u pregovorima.

“Unatoč tome što smo saveznici… Armenija radije pregovara s Europskom unijom”, rekao je Lavrov u Moskvi.

Rekao je da bi bilo kakva prisutnost EU-a u regiji bez privole Bakua bila kontraproduktivna.