Sankcije koje je SAD uveo jedanaestorici ruskih i ukrajinskih dužnosnika neće utjecati na namjeru Krima da se pridruži Rusiji, rekao je u ponedjeljak prvi potpredsjednik krimske vlade Rustam Temirgaljev. »Ove sankcije neće utjecati na rad Sergeja Aksjonova i Vladimira Konstantinova niti će omesti proces pridruženja Krima Rusiji«, rekao je Temirgaljev, a prenosi Interfax.I prvi potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogozin čije se ime nalazi na popisu jedanaestorice Rusa i Ukrajinaca protiv kojih je Bijela kuća uvela sankcije u ponedjeljak je kazao kako takav potez neće utjecati na one koji u inozemstvu nemaju imovinu.»Druže Obama, a što ćete s onima koji nemaju ni račun ni imovinu u inozemstvu? O tomu niste razmišljali?«, napisao je na svom Twitter računu Rogoniz, koji je u vladi odgovoran za rusku vojnu industriju. 

NOVO 16:00  Odmah nakon proglašenja službenih rezultata referenduma i službenog zahtjeva za pripojenjem Rusiji separatističke vlasti Krima najavile su niz konkretnih mjera koje će provesti na terenu.

NOVO 14:18 Ukrajinske vojne snage ostat će na Krimu, rekao je u ponedjeljak ukrajinski ministar obrane Igor Tenjuh.  »Vojne snage razmještene na Krimu ostaju ondje«, kazao je na konferenciji za novinare.

Predsjednik krimskog parlamenta ranije je u ponedjeljak izjavio kako će sve ukrajinske vojne postrojbe biti raspuštene.

Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko ocijenila je da će Moskva nakon pripojenja Krima Rusiji stanovnike te regije odvesti u »polarnu noć«.

»Suosjećam sa stanovništvom Krima, žrtvama nesmotrenosti i naivnosti. Sada su u opasnosti da se nađu u tami na ovome sunčanom poluotoku. Ruski režim uskoro će im pokazati da i u subtropskim područjima može nastupiti polarna noć«, napisala je Timošenko u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici njezine stranke Domovine.

 »Neće biti nikakvog ekonomskog raja ovdje. Rusija nema resursa, ekonomija te zemlje na rubu je propasti. Ako tomu dodamo i sankcije koje će velike sile protiv te zemlje donijeti, Rusi će uz problem Krima imati još briga«, istaknula je Timošenko ocijenivši kako se Ukrajina odmah mora obratiti Međunarodnome kaznenom sudu da bi prestala vojna okupacija njezina teritorija. 

 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja osudio je u ponedjeljak provokacije Moskve kao i prisutnost ruskih vojnih snaga na granicama te »brojne ruske političke turiste« u istočnoj Ukrajini.

»Situacija je u Ukrajini vrlo napeta«, rekao je Deščicja nakon sastanka u sjedištu NATO-a s glavnim tajnikom Andersom Foghom Rasmussenom i nakon održavanja referenduma o pripojenju Krima Rusiji.

»Vrlo smo zabrinuti zbog broja ruskih vojnih snaga na ukrajinsko-ruskoj granici, zbog broja ‘ruskih političkih turista’ u regijama istočne Ukrajine te količinom provokacija koje Rusija pokreće u ukrajinskim regijama«, rekao je na konferenciji za novinare.

Stanje »iznimno podsjeća na sličan scenarij u Gruziji 2008., kada su ruske provokacije pokrenule vojnu eskalaciju«, rekao je.

»No Ukrajina odbija provokacije. Svojim smo vojnicima dali upute, a isto savjetujemo i ostalim stanovnicima – ne provocirajte«, reka je Deščicja istaknuvši kako koristi sva diplomatska sredstva da bi se pronašlo mirno rješenje sukoba.

Ukrajina želi pojačati svoju »tehničku vojnu suradnju« s NATO-om u sklopu već dogovorenih sporazuma između saveza i Ukrajine, rekao je ukrajinski ministar dodavši kako bi se to trebalo manifestirati preko više opreme koja će se slati u Ukrajinu te više zajedničkih vojnih vježbi. 

NOVO 13.48 Nakon što je većina birača na Krimu u nedjelju glasovala za pripojenje toga ukrajinskog poluotoka Rusiji, mnogi katolici na poluotoku počeli su napuštati svoje kuće i kreću u druge dijelove Ukrajine, javila je agencija Kathpress.

»Nitko ne zna što će se dogoditi. Mnogi pokušavaju prodati svoje stanove i odseliti se«, izjavio je grkokatolički svećenik iz mjesta Kerč, Mikahajlo Milčakovski za američki »Catholic News Service«, prenosi Kathpress.

Strah se širi posebice među pripadnicima Grkokatoličke crkve, koja u Rusiji nije legalna. Tijekom vikenda pojavila su se izvješća o otmicama svećenika, a trojica svećenika za koje je bilo javljeno da su oteti pronađeni su nakon nekog vremena.

Kako je u nedjelju navečer izvijestila Grkokatolička crkva u Kijevu, jedan od te trojice, vojni kapelan Mikola Kvič, u međuvremenu je otputovao u središnju Ukrajinu, a u bijegu s Krima pomogli su mu članovi njegove župe. I druga dvojica svećenika za kojima se tragalo nalaze se na sigurnom, rečeno je.

Kviča su u subotu iz njegove crkve odvele osobe za koje se pretpostavlja da pripadaju proruskim snagama na Krimu. U nedjelju je ponovno nestao, nakon čega je javljeno da je na sigurnom.Poglavar Grkokatoličke crkve u Ukrajini, kijevski nadbiskup Svjatoslav Ševčuk trebao bi se u ponedjeljak u Vatikanu naći s papom Franjom. Prije toga je u jednom intervjuu izjavio kako je referendum o pripajanju Krima Rusiji neprihvatljiv ne samo za Ukrajinu, nego i za cijelu međunarodnu zajednicu.

»Mislim da se ne smije žrtvovati Krim, jer time bi se žrtvovalo mir na cijelome svijetu«, izjavio je Ševčuk za njemački list »Tagespost«.

Od 46 milijuna većinski pravoslavne Ukrajine oko 5,5 milijuna su katolici istočnog obreda.

NOVO 13:35 Ministri vanjskih poslova Europske unije dogovorit će sankcije protiv 20 ljudi u Rusiji i Krimu u ponedjeljak, s mogućnošću dodavanja još imena na popis kada se čelnici EU-a sastanu kasnije ovoga tjedna, izjavili su ministri i dužnosnici.

U prvoj fazi sankcije će biti nametnute političarima odgovornima za pozivanje na referendum koji je održan u nedjelju na Krimu i njegovu organizaciju. Na referendumu se 97 posto birača izjasnilo za otcjepljenje od Ukrajine i pripojenje Rusiji. Europska unija ističe da je referendum nezakonit i ne priznaje njegove rezultate.

»Govorimo o otprilike 20 ljudi«, rekao je novinarima češki ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek. Po njegovim riječima, popis je usredotočen na »političare« koji stoje iza događaja na Krimu, a ne na poslovne ljude.

»To će biti prva faza i ne isključujem mogućnost proširenja popisa ne sljedećem sastanku vijeća«, kazao je on misleći na summit EU-a u četvrtak i petak.

Europski dužnosnici su izjavili da su odlučni u tome da kazne Rusiju zbog njezinih akcija na Krimu nametanjem sankcija odgovornima, među kojima su zabrana putovanja i zamrzavanje imovine. Očekuje se da će SAD poduzeti slične korake u ponedjeljak.

Međutim, da bi EU usvojio sankcije mora ih poduprijeti svih 28 članica, a nekoliko zemalja, među kojima Grčka, Cipar, Italija, Španjolska i Portugal, smatraju da se prebrzo poduzimaju mjere.

NOVO 12:36 Rusija je predložila u ponedjeljak uspostavu međunarodne skupine za potporu koja bi posredovala u ukrajinskoj krizi i bila prihvatljiva svim ukrajinskim političkim snagama, ali su postavili ciljeve koji vjerojatno neće biti prihvatljivi Zapadu.

»Sadašnja kriza u Ukrajini uvjetovana je dubokom krizom u zemlji. Ta je kriza dovela do polarizacije društva i oštrog jačanja antagonizma među različitim dijelovima zemlje«, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova na svojoj stranici na internetu.

»Stoga smo pripremili prijedloge o tome kako bi se mogla organizirati vanjska pomoć mjerama koje moraju poduzeti Ukrajinci kako bi izašli iz krize i dali smo te prijedloge našim partnerima iz SAD-a i EU-a«, navodi ministarstvo.

Kao odgovor na zapadne pozive na uspostavu »kontaktne skupine«, rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da bi njezina predložena međunarodna skupina za potporu tražila ukrajinsko priznavanje krimskog referenduma i pozvala Ukrajince da provedu dijelove sporazuma od 21. veljače.

Skupina za potporu također bi pozvala Ukrajince da usvoje novi ustav koji bi dao šire ovlasti regijama, a odmah poslije usvajanja novog ustava da odrede datum održavanja izbora. Također bi tražila bi od Ukrajine vojnu i političku neutralnost.

NOVO 11:00  Ukrajinski parlament podržao je u ponedjeljak predsjedničku odluku o djelomičnoj mobilizaciji 40.000 pripadnika pričuvnog sastava.

Andrij Parubij, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnosti i obranu, rekao je u parlamentu da će 20.000 rezervista biti raspoređeno unutar oružanih snaga, a da će ostatak ući u redove novoosnovane Nacionalne garde. Mobilizacija se mora provesti u roku od 45 dana, ali je Parubij je rekao da će se ona provesti puno brže.

NOVO 10:36 - Krimski parlament uputio je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici prijedlog Rusiji da pripoji Krim, javlja agencija Itar-Tass.

Parlament je »uputio prijedlog Ruskoj Federaciji da primi Krim kao novi subjekt sa statusom republike«, objavljeno je na internetskoj stranici parlamenta.

Krimsko parlamentarno izaslanstvo trebalo bi u ponedjeljak doputovati u Moskvu kako bi razmotrilo postupak potreban za pripajanje tog crnomorskog poluotoka Rusiji. Čelnik parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da će u krajinske vojske postrojbe u regiji biti raspuštene.

»Ponovno pozivam Rusiju da započne dijalog s ukrajinskim vlastima i inicira smirivanje što je prije moguće«, dodala je Ashton. »Zasad to ne uočavamo«, istaknula je ona.

»Ukrajina želi imati dobre odnose s Rusijom, jednako kao što to želi EU i ostatak svijeta«, istaknula je Ashton.

NOVO 8:18 - Gotovo svi ruski mediji pozdravili su u ponedjeljak odabir stanovnika Krima da se odvoje od Ukrajine i pripoje Rusiji, dan nakon referenduma koji se odvijao na poluotoku na jugu Ukrajine. »Slava Krimu«, objavio je dnevnik Kommersant. »Krim se vraća Rusiji!«, piše na naslovnici popularnog dnevnika Komsomolskaja Pravda.

»Svidjelo se to nekima ili ne, mi smo sretni«, napisao je dnevnik Izvestja. »Krim se razvodi od Ukrajine«, piše popularni Moskovski Komsomolec.

Službeni dnevnik Rosijskaja Gazeta ocijenio je da je referendum dao »nedvosmislen odgovor«. »Jučer je Krim odabrao, želi biti dio Rusije«, piše dnevnik. Dnevnik Novie Izvestia upozorava međutim da se »oduševljenje na Krimu može pretvoriti u težak mamurluk«.

Kao rijedak proturječan glas, oporbeni dnevnik Novaja Gazeta objavio je na naslovnici fotografiju sa subotnjeg prosvjeda u Moskvi gdje se približno 50.000 osoba usprotivilo pripojenju ukrajinskog poluotoka Krima i politici Vladimira Putina.

NOVO 7:32 - Duma, donji dom ruskog parlamenta, brzo će obaviti sve pravne procedure potrebne da se »u vrlo bliskoj budućnosti« Krim pripoji Rusiji, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Dume Sergej Neverov za agenciju Interfax. Nakon tri četvrtine prebrojanih glasova nedjeljnog referenduma o pripojenju Krima Rusiji, rezultati pokazuju da se 95,7 posto glasača izjasnilo za povratak pod okrilje vlasti u Moskvi. »Rezultati referenduma jasno pokazuju da stanovnici Krima svoju budućnost vide samo u okviru Rusije«, izjavio je Neverov.

Dužnosnici Dume kažu da Krim može postati dio Ruske Federacije prema postojećim zakonima, posebno prema »proceduri o priključenju Ruskoj Federaciji«, usvojenoj 2001. godine.

Krim će u ponedjeljak službeno zatražiti pripojenje Rusiji, najavio je nedjelju navečer separatistički premijer Krima Sergej Aksjonov na društvenoj mreži Twitteru nakon referenduma.

Taj zahtjev prvo će biti upućen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji bi ga nakon što da svoje odobrenje proslijedio Vijeću Federacije i Dumi, koji bi trebali sastaviti ugovor između Rusije i nove države. Prema ugovoru, postoji mogućnost prijelaznog razdoblja u kojem bi se nova sastavnica federacije integrirala u gospodarski, financijski i pravni sustav Rusije.

Nakon službenog potpisivanja ugovora ruski Ustavni sud bi trebao verificirati taj dokument, o kojem bi glasovala oba doma ruskog parlamenta.

»Ne mislim da će po tim pitanjima biti ikakvog odgađanja, bilo u Dumi bilo u Vijeću Federacije. Spremni smo usvojiti sve potrebne pravne odluke što je prije moguće«, rekao je potpredsjednik Vijeća Federacije Iljas Umahanov za TV Rossija-24.

—————————————————————

Proruski krimski čelnici objavili su da je za otcjepljenje Krima i pripajanje Rusiji glasovalo 96 posto birača na referendumu koji zapadne sile smatraju nezakonitim i prijete uvođenjem sankcija Moskvi.