Reuters
Visoki iranski izvor rekao je u subotu da su Sjedinjene Države pristale osloboditi zamrznutu iransku imovinu
povezane vijesti
Iransko-američki pregovori, čiji je cilj završetak rata na Bliskom istoku započeli su u subotu u Islamabadu, objavio je pakistanski premijer Šehbaz Šarif, koji se s članovima dvaju izaslanstava sastao odvojeno.
“Na početku pregovora u Islamabadu premijer se sastao s J.D. Vanceom”, američkim potpredsjednikom koji predvodi izaslanstvo svoje zemlje, stoji u priopćenju Šarifova ureda.
Prije razgovora, koji započinju u ozračju dubokog nepovjerenja i za koje nisu određeni ni dnevni red, a ni izravni ili neizravni format, premijer se sastao i s iranskim izaslanstvom.
Pozdravljajući predanost obaju izaslanstva konstruktivnom dijalogu, premijer je izrazio nadu da će ovi razgovori rezultirati trajnim mirom u regiji.
Pokrenut 28. veljače izraelsko-američkom ofenzivom protiv Irana, rat je dosad odnio tisuće života, prvenstveno u Iranu i Libanonu, a istodobno potresa globalno gospodarstvo.
Kako je izvijestila iranska državna televizija sastanak se održava u hotelu Sereni. Iranska novinska agencija Fars je prenijela kako se očekivalo da Iran naknadno odluči hoće li započeti pregovore kasnije tijekom dana.
U isti je hotel JD Vance stigao oko podneva po mjesnom vremenu, nedugo nakon slijetanja u Islamabad, koji se pretvorio u grad duhova pod jakim osiguranjem.
On predvodi američko izaslanstvo u kojemu su i posebni izaslanik Steve Witkoff, kao i Jared Kushner, zet Donalda Trumpa.
Pakistan je okupio tim stručnjaka koji će pridonijeti raspravama o pomorskom prometu, nuklearnim pitanjima i ostalim ključnim temama, rekao je AFP-u diplomatski izvor blizak toj temi.
Sastanak pomno prate i ostali akteri koji su pridonijeli diplomatskim naporima, a među njima su Egipat, Turska i Kina, zemlje s kojima Pakistan nastavlja koordinaciju, rekao je izvor.
Prije početka sastanka u Islamabadu, svaka je strana izdala svoja upozorenja.
Iran pristupa pregovorima “u atmosferi potpunog nepovjerenja, jer su Sjedinjene Države opetovano prekršile svoje obveze”, rekao je u petak iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči njemačkom kolegi Johannu Wadephulu, prenosi iranska novinska agencija Tasnim.
Kako je kazao utjecajni predsjednik parlamenta Mohamad Bager Galibaf, koji predvodi iransku delegaciju, Iran je postavio dva preduvjeta: “primirje u Libanonu”, gdje je Izrael u ratu s Hezbolahom, koji Teheran podupire, i “odmrzavanje iranske imovine”.
“Ako ovdje imamo posla s predstavnicima pokreta ‘Izrael na prvom mjestu’, u tom slučaju sporazuma neće biti”, napisao je na platformi X iranski prvi potpredsjednik Mohamad Reza Aref.
Prije dolaska u Pakistan JD Vance je upozorio Iran: “Pokušaju li s nama igrati igrice, vidjet će da naš pregovarački tim na njih neće reagirati.” No unatoč tomu je kazao da će “pokušati voditi pozitivne pregovore”.
Odmrzavanje iranske imovine u Katru
Visoki iranski izvor rekao je u subotu da su Sjedinjene Države pristale osloboditi zamrznutu iransku imovinu koja se nalazi u Katru i drugim stranim bankama, pozdravivši taj potez kao znak „ozbiljnosti“ u postizanju dogovora s Washingtonom u pregovorima u Islamabadu.
Izvor, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti pitanja, rekao je za Reuters da je odmrzavanje sredstava „izravno povezano s osiguravanjem sigurnog prolaza kroz Hormuški tjesnac“, što je jedno od ključnih pitanja u pregovorima.
Visoki izvor nije naveo vrijednost imovine koju je Washington pristao odmrznuti. Drugi iranski izvor rekao je da su Sjedinjene Države pristale osloboditi šest milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava koja se nalaze u Katru.
Sjedinjene Države zasad nisu objavile nikakvo priopćenje o odmrzavanju imovine. Katarsko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Pet spornih točaka
Pet je glavnih spornih točaka uoči početka pregovora, piše BBC.
Libanon: Izraelska tekuća kampanja protiv iranskog libanonskog saveznika , oružane skupine Hezbollah, prijeti da će prekinuti pregovore čak i prije nego što su započeli.
“Nastavak ovih akcija učiniće pregovore besmislenima. Naši prsti ostaju na okidaču. Iran nikada neće napustiti svoju libanonsku braću i sestre”, objavio je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian na X. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže, međutim, da “nema prekida vatre” kada je u pitanju Hezbollah.
Američki predsjednik Donald Trump kaže da će izraelske akcije u Libanonu sada biti “malo suzdržanije”, a američki State Department kaže da će se izravni razgovori između Izraela i Libanona održati u Washingtonu sljedeći tjedan.
Hormuški tjesnac: Samo je mali broj brodova prošao kroz tjesnac otkako je stupilo na snagu primirje između SAD-a i Irana. Trump kaže da Iran “vrlo loše obavlja posao” u propuštanju brodova kroz tjesnac , iako je isprva rekao da hoće.
“Ovo nije sporazum koji imamo!“, izjavio je u objavi na Truth Social, optužujući Iran da je „nečastan“.
U Perzijskom zaljevu je i dalje “zarobljeno” oko 20.000 pomoraca.
Nuklearno oružje: Vjerojatno najveća, a zasigurno i najdugotrajnija točka razdora je nuklearna energija. Trump je rekao da pokreće operaciju Epski bijes, dijelom i kako bi osigurao da Iran “nikada ne može imati nuklearno oružje”.
Iran tvrdi da nikada nije pokušavao izgraditi bombu – tvrdnja na koju većina zapadnih vlada gleda s ogromnim skepticizmom – ali inzistira da kao potpisnici Ugovora o neširenju nuklearnog oružja imaju pravo obogaćivati uran u civilne svrhe.
Iranski prijedlog od 10 točaka, koji je Trump opisao kao “izvedivu osnovu za pregovore”, uključuje zahtjev za međunarodnim priznavanjem njegovih prava na obogaćivanje urana.
Trumpov vlastiti plan od 15 točaka navodno zahtijeva da Iran “prekine svo obogaćivanje urana na iranskom tlu”.
Iranski regionalni saveznici: Iranska mreža regionalnih saveznika i posrednika – Hezbollah u Libanonu, Hutiji u Jemenu, Hamas u Gazi i niz milicija u Iraku – dala je Teheranu regionalni utjecaj, omogućujući da u svojim dugotrajnim sporovima s Izraelom i Sjedinjenim Državama ostvari ono što se često naziva “napredna obrana”.
Od početka rata u Gazi u listopadu 2023., mreža koju Iran naziva “Osovinom otpora” stalno je pod napadom. Jedan njezin dio, režim bivšeg sirijskog diktatora Bashara al-Assada, više ne postoji. Ali Izrael ono što naziva “Osovinom zla” vidi kao egzistencijalnu prijetnju koju treba potpuno iskorijeniti.
U vrijeme kada iransko gospodarstvo posrće, mnogi Iranci bi također željeli da njihova vlada manje troši na strane avanture, a više na olakšavanje života.
Ublažavanje sankcija: Islamski režim desetljećima trpi teške međunarodne sankcije. Zahtijeva ukidanje svih američkih i međunarodnih sankcija kao dio bilo kakvog dogovora.
