U Grčkoj se ipak neće održati referendum o europskoj financijskoj pomoći! Bila je to prva, i najbolja vijest, koja je u javnost stigla sa  izvanredne sjednice grčke vlade još tijekom četvrtka poslijepodne, da bi u večernjim satima bila potvrđena i u premijerovom obraćanju parlamentu.

Blijed i očigledno umoran Papandreou nije podnio ostavku niti je objavio napredak u formiranju vlade nacionalnog jedinstva, kako se očekivalo, već je u vrlo emotivnom govoru prepunom kritike na račun europskih partnera, pozvao opozicijsku stranku Novu demokraciju da zajedno »pregovaraju o novom paketu pomoći«.

Bila je to važna najava nove političke realnosti u Grčkoj, mada ne posve jasna i u skladu sa očekivanjima.

Stoga je jasnoću u ono što se zapravo dogodilo u Grčkoj pokušao dodati njegov zamjenik i ujedno ministar financija Venizelos koji je ponajprije zbog europskih partnera rekao da treba biti precizan i reći da je Grčka odustala od najavljenog referenduma.

Papademos premijer?

Naime, premijer je tijekom svog govora više govorio u prilog razlozima za referendum nego protiv njega. 

Tijekom poslijepodneva u javnosti su već kolala imena novog grčkog premijera – Reutersa i BBC-a su javili da će  još iste večeri na čelu tehničke vlade nalaziti Lucas Papademos donedavni grčki predstavnik u vrhu Europske središnje banke – no, Papandreou je započeo pregovoresa predsjednikom Nove demokracije Antonisom Samarasom.

Iako se to u javnosti predstavljalo kao pokušaj sastavljanja vlade nacionalnog jedinstva te da je Papandreou još samo tehnički premijer, čini se da je on i dalje sebe vidio kao ključnog čovjeka grčke političke scene.

Tako je kao prvi uspješan korak u smjeru razrješenja krize upravo on javnosti objavio da je opozicijska stranka  prihvatila europski plan pomoći Grčkoj iako se to već od jutra znalo!

Proglasio je to velikim uspjehom i povijesnim danom za Grčku jer su dvije glavne političke stranke konačno na istim pozicijama. Prvi čovjek Nove demokracije Antonis Sampras naime, dosad je bio ogorčeni borac protiv europskih paketa pomoći tvrdeći da oni Grčku samo guraju u sve dublju recesiju.

Papandreou je kazao kako sada nakon što se sve političke strane slažu oko toga što treba napraviti, referendum definitivno otpao.

Samaras u prednosti

Samo nekoliko sati kasnije sve je izgledalo bitno neizvjesnije premda je bilo očito da je odlučnost francusko-njemačke koalicije da spasi euro pod svaku cijenu snažno utjecala na

Papandreoua i procese u Grčkoj.  Zapravo oni su mu postavili više nego jasan ultimatum -  Grčka neće dobiti ni iduću tranšu od osam milijarda eura iz lanjskoga paketa spašavanja, ako brzo ne odluči što hoće.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je to formulirao na ovaj način – »naši grčki prijatelji moraju odlučiti žele li s nama nastaviti ovo putovanje«, a njemačka kancelarka Angela Merkel ovako »Njemačka je željela stabilizirati eurozonu s Grčkom kao članicom, ali stabilizacija eura je važnija od spašavanja Grčke«! 

Prema pisanju grčkih medija čini se da je Merkel diktirala Papandreou kakvo pitanje smije biti na referendumu – »Želite li zadržati euro – da ili ne« kao i javno demantirala da je Papandreou ikada spomenu referendum u njihovim prijašnjim susretima. 

Bio je to očito težak razgovor, toliko težak da je u Grčkoj doživljen kao poniženje koje je tražilo žrtvu.

Dakako, najbliži i najodgovorniji za sve bio je Papandreou. Od ranog jutra zastupnici vladajuće stranke sve su hrabrije od premijera zahtjevali ostavku, a većina se u parlamentu svela na svega jedan glas više.

Bilo je očito da premijer ne može preživjeti ne samo za petak predviđeno glasovanje o povjerenju u parlamentu, nego ni raspravu unutar svoje vlade.

Prvi ga je javno napustio ministar financija Evangelos Venizelos koji je nakon sastanka sa Sarkozyjem i kancelarkom Merkel počeo otvoreno istupati protiv referenduma. Merkel i Sarkozy su mu u Cannesu rekli da Grčkoj prijeti izbacivanje iz eurozone odbije li plan spašavanja težak 130 milijarda eura.

Ministar Venizelos je izjavio kako smatra da je grčka pripadnost euro zoni »povijesna pobjeda grčkog naroda koja se ne može dovoditi u pitanje, pa ni na referendumu«. 

Papandreuoa je ostavila i zastupnica Eva Kajli koja se u četvrtak pridružila onima koji su najavili da ga neće poduprijeti i pozvala je Papandreua da povuče odluku o referendumu.

Bez njezine potpore socijalistima u parlamentu ostaje većina od samo jednoga zastupnika.

»Ovime vas obavještavam da ne odlazim s položaja izabrane zastupnice građana i svoje generacije, ali u petak na glasovanju neću glasati za povjerenje vašoj vladi«, napisala je Kajli predsjedniku parlamenta i to pismo objavila na Facebooku.

Tog jutra čelnik Nove demokracije pozvao je na osnivanje prijelazne vlade koja bi vodila zemlju do izvanrednih izbora. Prema anketama, Samarasova bi stranka dobila najviše glasova da se sad održe izbori, a on kaže da ne odustaje od toga zahtjeva.

»Tražim formiranje privremene, prijelazne vlade kojoj bi mandat bio isključivo hitno organiziranje izbora.

A od ovog parlamenta tražim ratifikaciju paketa pomoći«, ponavljao je Samaras i time omogućio novi politički realitet u Grčkoj, ali i Europi.

Promatrači očekuju da se ključan događaj po razrješenje najveće krize u eurozoni od njenog postanka može očekivati na sutrašnjoj sjednici grčkog parlamenta.

Hoće li Grčka tada dobiti novog premijera naglo je postalo grčko unutarnjepolitičko pitanje.