Utvrđen redoslijed

Dok su međunarodni vjerovnici bili neumoljivi: manjak u grčkoj državnoj blagajni, po njihovim procjenama, iznosit će 1,5 milijarde eura, inzistirajući na novom porezu na nekretnine, otpuštanjima i rezovima u javnom sektoru i daljnjem smanjenju mirovina, grčki dužnosnici uvjeravaju da će deficit biti trostruko niži, želeći po svaku cijenu izbjeći nepopularne neugodne rezove.  

  Sama činjenica da se grčko predsjedanje EU nalazi u dubokoj sjeni bankrotiranog grčkog gospodarstva i javnog proračuna budi dvojbe u sposobnost Grčke, najranjivije europske države, da odradi predstojeće predsjedanje EU, peto po redu od pridruživanja te zemlje europskoj obitelji 1981. godine. Dvojica njemačkih parlamentaraca, Klaus-Peter Wilsch i Frank Schaeffler, još prije nekoliko mjeseci zajedljivo su primijetili kako je Grčka trebala preskočiti predsjedanje, koje će ju stajati 100 milijuna eura koje će ionako trebati posuditi. »Svima vama koji sumnjate i koji dvojite: Grčka će odraditi jeftino predsjedanje EU«, poručio je sumnjičavima nedavno u Bruxellesu grčki premijer Antonis Samaras. Osim toga, naglašava Samaras, račun grčkog šestomjesečnog kormilarenja Unijom, koje obuhvaća 14 ministarskih i preko stotinu drugih sastanaka, iznosit će dvostruko manje: samo 50 milijuna eura.

Nisu sami

Međutim, ako je mogla Belgija, koja je prije nekoliko godina korektno odradila europsko predsjedništvo iako u tom trenutku uopće nije imala vladu, zašto to ne bi mogla i Grčka? Čini se da su i u Europskoj uniji procijenili kako je upravo uspješnost grčkog predsjedanja EU jedan od testova uspješnosti europske recepture rješavanja duboke financijske i gospodarske krize, koja je u Grčkoj ostavila nesagledive posljedice, od osiromašenog i raslojenog stanovništva, do nezaposlenosti koja se približila apokaliptičnoj stopi od 30 posto. Grčki neuspjeh – a riječ je o zemlji za koju još donedavno nije bilo sigurno hoće li 2014. dočekati kao članica eurozone i EU – bio bi i neuspjeh EU, što bi potkopalo ionako narušenu vjerodostojnost europskih institucija, ohrabrujući europske euroskeptične stranke, što je pak osobito neugodno uoči svibanjskih izbora za Europski parlament, koji će obilježiti grčko predsjedanje EU.

  Na takav zaključak upućuju i riječi njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea, koji je u razgovoru za Bild poručio kako Europa, ako Grčka bude provodila reforme, toj zemlji neće okrenuti leđa, te kako predsjedanje EU Grčkoj pruža »iznimnu šansu za Grčku i Europu«.

   Nema proširenja

  Grčka je na vrh prioriteta svog predsjedanja, logično, stavila borbu protiv financijske i gospodarske krize. Slijede druga dva prioriteta – problem imigranata, budući da Grčka očekuje veću solidarnost u suočavanju s valovima imigranata s europske periferije – kao i pomorsku politiku, jer Grčka želi osnažiti svoju pomorsku tradiciju.

  Međutim, i to je pomalo iznenađujuće, među prioritetima grčkog predsjedanja nema proširenja EU, što je prvi put posljednjih nekoliko godina da nastavak europskog ujedinjenja neće biti u fokusu europskog predsjedništva. To je još neobičnije ako znamo da je upravo u vrijeme prošlog grčkog predsjedanja, 2003. godine, upravo u Ateni potpisan zajednički pristupni ugovor između EU i deset novih članica, koje su se EU priključile 1. svibnja 2004. godine, ali i da je također u Grčkoj, u Solunu 2003. godine, potvrđena europska perspektiva zapadnog Balkana. Grčki čelnici, međutim, ističu da su zadovoljni što će Srbija u vrijeme grčkog predsjedanja 21. siječnja započeti pregovore s EU, no Turska, tradicionalna grčka regionalna suparnica, koja također nestrpljivo očekuje napredak svojih zamrznutih pregovora s EU, za ispunjenje svojih europskih ambicija vjerojatno će morati pričekati sljedeće rotacije europskog predsjedništva.