Rasprave oko nošenje islamskih velova vode se već duže i u Velikoj Britaniji. Bivše britanski dužnosnik, laburist Jack Straw, svojedobno je izazvao buru u javnosti jer je jednu Muslimanku iz svoje izborne jedinice zamolio da skine pokrivalo s lica kad je došla kod njega na razgovor. Dio medija ga je napao, iako je Straw isticao kako je bila riječ o zamolbi, a ne naredbi. No, ni jedna britanska Vlada do sad nije razmišljala o uvođenju zabrane za burke, iako je nedavno istraživanje pokazalo da takvo rješenje podupire 66 posto Britanaca.

Temeljem zakona koji je u proceduri još od prošle godine, a u srijedu je objavljen u nacionalnom službenom glasilu, od 23. srpnja – iduće subote – žena koja u javnosti ima burku može biti kažnjena novčano i(li) zatvorom.

Globa će iznositi oko 137 eura, a zatvorska kazna do sedam dana. Procjenjuje se da velove za pokrivanje glave i lica nosi oko 270 pripadnica muslimanske zajednice u Belgiji, koja ukupno broji oko pola milijuna ljudi.

Belgijska zabrana, kao i prateće sankcije, gotovo su identične kao one koje su prije tri mjeseca stupile na snagu u Francuskoj.

Novčane kazne za žene iznose su oko 150 eura, no razlika prema Blegiji jest u tome što Francuzi puno strože penaliziraju one koji prisiljavaju žene da se pokrivaju.

Njih se može novčano kazniti i do 30 tisuća eura, a prijeti im i zatvorska kazna u trajanju do dvije godine.

»Ne možete šetati goli«

Treća država koja će uskoro nastaviti stopama Belgije i Francuska bit će vjerojatno Nizozemska.

U njezinom se parlamentu već duže burno rasprvlja o takozvanom »integracijskom zakonu« u sklopu kojeg je predviđena zabrana pokrivanja lica na javnim mjestima.

Nizozemski ministar unutarnjih poslova Piet-Hein Donner objasnio je da razlog zabrane nisu sigurnosni razlozi nego to što u europskom, nizozemskom društvu »moramo biti u mogućnosti da jedni drugima vidimo lice«.

-Ulicom ne možete šetati niti goli. To je rezultat naših normi o pristojnom ponašanju. Nizozemska ima i norme iz kojih je preporučljivo da se zabrani nošenje tkanine koja prekriva lice, istaknuo je Donner.

No, ljevica ministru i njegovim razlozima ne vjeruje, tvrde da naprosto želi ugoditi desnoj, nacionalističkoj, anti-islamističkoj Stranci slobode Geerta Wildersa.

Vladajuća koalicija i njezina manjinska vlada ovise, naime, o Wildersovoj potpori.

Ali Donner tvrdi da nije riječ o kupovini političke podrške, nego uvjerenju da ovakve zabrane zapravo rade protiv segregacije te da mogu potaknuti integraciju imigranata u nizozemsko društvo.

Australski slučaj

Francusko tromjesečno iskustvo već je pokazalo kako provedba zabrane velova može dovesti do apsurdnih situacija.

Dvije Muslimanke iz pariškog predgrađa prije nekoliko tjedena trebale su svjedočiti pred lokalnim sudom nakon što su prijavljene zbog nošenje burki na javnom mjestu.

No, kad su htjele ući u zgradu suda, policija ih je zaustavila, tražeći da skinu velove s lica, što su one odbile.

Sudski postupak stoga nije mogao započeti, a kako obje optuženice odbijaju da u ikojoj situaciji skinu pokrivala, isti problem će se ponavljati prigodom svakog njihovog dolaska na ročište.

Državno tužiteljstvo ne zna što učiniti te kako riješiti ovu zavrzlamu. Postupak će stoga vjerojatno ići na više instance i u konačnici završiti na Europskom sudu za ljudska prava.

Zabrana pokrivanja lica širi se i izvan Europe. Australska država Novi južni Wales nedavno je donijela zakon koji daje ovlasti policiji da zatraži od osobe da ukloni veo – ali i ostala pokrivala poput kaciga ili maski – no samo onda kad se sumnja na nezakonitost ili kriminal.

Neposluh u takvim slučajevima kažnjava se također novčano ili zatvorom. Muslimanska zajednica u Australiji ne buni se protiv ovakvih novih propisa, inzistirajući samo da se u drugim situacijama ne brani nošenje odjeće u skladu s njihovom vjerom i tradicijom.