Foto Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) via REUTERS
Dan prije predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je da novo iransko vodstvo želi razgovarati s njim
povezane vijesti
Širi se sukob na Bliskom istoku, koji je započeo nakon što su SAD i Izrael u subotu raketirali Iran i pritom smaknuli vrhovnog vođu, ajatolaha Ali Hamneija i druge istaknute vojne i državne dužnosnike.
Iran je uzvratio napadom na zemlje u okruženju, a Donald Trump izrazio je procjenu da će ova ratna operacija trajati oko četiri tjedna.
Reakcija Erdogana
Turski predsjednik Tayyip Erdogan kritizirao je u ponedjeljak američke i izraelske napade na Iran kao “jasno kršenje” međunarodnog zakona, dodajući da Turska dijeli bol iranskog naroda.
Erdogan je kazao da će Turska intenzivirati kontakte na svim razinama dok se ne postigne prekid vatre u regiji, dodajući da nastavak sukoba nosi ozbiljne rizike i za regiju i za svijet koje nitko neće moći kontrolirati.
“Mi smo na strani mira. Želimo da krvoproliće prestane, da suze prestanu teći i da naša regija konačno postigne trajni mir kojem godinama teži”, izjavio je turski šef države.
“Intenzivirat ćemo naše (diplomatske) kontakte na svim razinama dok se ne postigne primirje i ne vrati mir u našu regiju”, potvrdio je.
Evakuacija hrvatskih državljana
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) obavijestilo je hrvatske državljane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima da u ponedjeljak kreće „manji broj letova” iz Dubaija i Abu Dhabija, no da se ne kreću prema međunarodnim zračnim lukama ako nisu izravno kontaktirani od strane aviokompanija.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ranije u ponedjeljak rekao je da se u Emiratima nalazi oko dvije tisuće hrvatskih državljana, kao i oko 380 tisuća državljana Europske unije.
Porasle cijene nafte
Cijene nafte poskočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad 78 dolara nakon američko-izraelskog napada na Iran i odgovora Teherana, uz preventivnu obustavu proizvodnje na pojedinim poljima i gomilanje tankera u Perzijskom zaljevu.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 5,48 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju tržišta na kraju prošlog tjedna, od 78,35 dolara. Nakratko bila je dosegnula i 82,37 dolara.
Nastavak sukoba Afganistana i Pakistana
Afganistan i Pakistan objavili su u ponedjeljak da se nastavila razmjena vatre na granici, peti dan sukoba koji dodatno pogoršava situaciju u regiji potresenoj američko-izraelskim napadima na Iran i iranskom odmazdom.
Intenzitet nasilja se doduše smanjio ali nema naznaka da su strane spremne na primirje.
Izravni sukobi nekadašnji saveznika a danas neprijatelja koji dijele 2600 kilometara granice najgori su u posljednjih nekoliko godina.
Trump: Velik “val napada” na Iran tek slijedi
Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je najavio da „veliki val” napada na Iran tek slijedi.
„Nismo ih još ni počeli snažno gađati. Veliki val se još nije ni dogodio. Velik dolazi uskoro”, rekao je Trump CNN-u, dodajući da mu nije jasno tko trenutačno vlada Iranom nakon što je u napadu ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei.
„Ne znamo tko je sada vodstvo. Ne znamo koga će izabrati”, rekao je republikanac.
Reuters u nedjelju piše da su mnogi američki dužnosnici skeptični oko ideje da se vojnom operacijom nad Islamskom republikom može promijeniti njezin režim.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u nedjelju je rekao da je da je moguće da novi vrhovni vođa Irana bude imenovan unutar nekoliko dana, nakon što je u subotu ubijen Hamenei, čelnik Irana od 1989. godine.
Katarska tvrtka priprema objavu ‘više sile’ za isporuke LNG-a
Plinski div QaterEnergy objavio je u ponedjeljak da je obustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG), uz napomenu upućenog izvora da pripremaju objavu ‘više sile’ i signal kupcima da ne mogu isporučiti plin prema ugovorenim uvjetima.
Proizvodnja ukapljenog plina obustavljena je zbog “vojnih napada” na pogone QatarEnergyja u industrijskim gradovima Ras Laffanu i Mesaieedu, stoji u priopćenju tvrtke.
Uprava ne navodi kada bi pogoni trebali ponovo krenuti s radom.
Neimenovani upućeni izvor rekao je pak za Reuters da će kompanija sada objaviti ‘višu silu’. To bi značilo da kupcima ne može isporučiti plin prema ugovorenim uvjetima.
Katarsko ministarstvo obrane izvijestilo je o upadu dva drona lansirana iz Irana, dodajući da su im mete bili spremnik za vodu u sastavu elektrane u Mesaieedu i energetski objekt u vlasništvu QatarEnergyja u Ras Laffanu.
“Nadležne vlasti temeljito će procijeniti štetu i gubitke nastale napadom, a službena izjava bit će objavljena naknadno”, citira Al Jazeera priopćenje katarskog ministarstva obrane.
Obustava proizvodnje ukapljenog plina u Kataru nadovezuje se na zatvaranje najveće rafinerije u Saudijskoj Arabiji nakon napada drona, prema navodima izvora.
Iran je na subotnji američko-izraelski napad odgovorio ispaljivanjem niza projektila i dronova na Izrael i na američke baze uz obalu Perzijskog zaljeva. Napadi na Teheran i iranski odgovor nastavljeni su i u ponedjeljak.
Katar proizvodi otprilike petinu svjetskog ukapljenog plina i zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih svjetskih izvoznika, iza SAD-a. Čak 82 posto katarskog plina kupuju klijenti iz Azije.
Katarska odluka o obustavi proizvodnje bila je dodatni poticaj skoku cijena plina na europskom tržištu pa je megavatsat s rokom isporuke u travnju stajao poslijepodne na nizozemskoj digitalnoj burzi TTF 45,41 euro i bio je skuplji oko 42 posto nego na kraju prošlotjedne trgovine. Još prijepodne cijena mu je bila u plusu 20 posto.
Grlić Radman: MVEP Hrvatima u Emiratima preporučuje odlazak u sigurni Oman
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u ponedjeljak je rekao da ministarstvo hrvatskim državljanima koji borave u Emiratima preporučuje odlazak do sigurne omanske prijestolnice, dodajući da se za repatrijaciju čeka otvaranje zračnog prostora.
Iran je u odgovoru na izraelsko-američke napade ciljao većinu drugih zaljevskih država pa i Ujedinjene Arapske Emirate u kojima se nalazi oko dvije tisuće hrvatskih državljana.
Pošto je tamošnji zračni prostor zatvoreni, Grlić Radman je kazao da im ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) preporučuje da se upute u Oman koji je udaljen sat vožnje, a njegova prijestolnica Muscat četiri sata.
Riječ je o sultanatu koji ima prijateljske odnose s Iranom, a istovremeno održava dobre odnose sa zapadom, zbog čega je i bio posrednik u pregovorima Washingtona i Teherana u Ženevi. U Omanu se nalazi oko 110 hrvatskih državljana, rekao je ministar.
Grlić Radman je naglasio da je MVEP u „svakosatnoj” komunikaciji s generalnim konzulatom u Dubaiju te da je u nedjelju razgovarao i s ministrom vanjskih poslova Emirata koji mu je rekao da brinu za sve europske građane koji borave u toj državi, njih oko 380 tisuća.
MVEP razgovara i s europskim saveznicima o zajedničkim repatrijacijama građana, nastavio je ministar, preporučivši hrvatskim državljanima da prate mrežne stranice, upute i preporuke ministarstva koje je „dobro umreženo” i upućeno u situaciju.
Ministar je naglasio da su repatrijacije zasad otežane jer nijedna komercijalna zračna linija ne želi letjeti dok se ne postigne potpuna sigurnost zračnog prometa.
Milanović: Intervencija u Iranu kršenje je međunarodnog prava i poretka
Predsjednik Zoran Milanović osudio je američko-izraelsku intervenciju u Iranu rekavši da se radi o jednostranoj primjeni vojne sile kojom se krši međunarodno pravo i poredak. Zbog sigurnosnih razloga zapovjedio je i povlačenje hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona.
“Vojna intervencija bez mandata Ujedinjenih naroda, a kakvoj danas svjedočimo u Iranu, neće pridonijeti rješavanju krize, već izaziva dodatnu eskalaciju sukoba i dugoročnu nestabilnost”, poručio je Milanović.
„Opasna je svaka jednostrana primjena vojne sile kojom se krši međunarodno pravo i poredak jer to ugrožava mir i globalnu sigurnost ne samo danas, nego i u budućnosti”, naglasio je.
Milanović kaže da je evidentna namjera vojne intervencije promjena vlasti u Iranu, što može imati teške i dugoročne posljedice i za građane Europe, uključujući građane Hrvatske.
“S razlogom stoga trebamo biti zabrinuti zbog opasnosti od ekonomske štete u vidu poskupljenja nafte i naftnih derivata, zbog opasnosti novog vala migracije izbjeglica prema europskih zemljama kao i zbog opasnosti terorističkih prijetnji i ugrožavanja mira i sigurnosti građana Europe”, kazao je Milanović.
“Hrvatska u svakom daljnjem potezu mora voditi računa prvenstveno o svojim građanima i njihovim interesima i sigurnosti, posebice što je riječ o sukobu koji nije izazvala i od kojeg može imati samo štete”, rekao je.
Milanović je, “vodeći brigu o sigurnosti hrvatskih vojnika koji se nalaze u misijama u zemljama Bliskog istoka”, donio odluku o povlačenju sedmorice hrvatskih vojnika iz Iraka i jednog vojnika iz Libanona.
“Zapovjedio sam načelniku Glavnog stožera OSRH da odmah pokrene aktivnosti povlačenja hrvatskih vojnika, a pozivam Vladu RH da u okviru svoje nadležnosti poduzme sve potrebne mjere radi zaštite i povratka hrvatskih građana koji su se zatekli na području vojnih aktivnosti.“
Američki avioni napustili Španjolsku zbog zabrane napada na Iran
Španjolska nije dopustila američkim borbenim avionima sudjelovanje u napadu na Iran iz dviju vojnih baza koje SAD imaju ondje, pa je 15 zrakoplova otišlo u baze u Njemačkoj i Francuskoj.
Španjolska ministrica obrane Margarita Robles rekla je u ponedjeljak da iz baza na jugu Španjolske nije pružena nikakva pomoć u napadima na Iran.
“Apsolutno ne. Iz baza koje se nalaze u mjestima Morón de la Frontera (Sevilla) i Rota (Cádiz) nije pružena nikakva vrsta pomoći”, odgovorila je ministrica novinarima tijekom jednog događaja u mjestu Armilla na jugu Španjolske.
Dodala je da, iako postoji sporazum sa Sjedinjenim Državama o korištenju baza Morón i Rota, taj sporazum omogućuje djelovanje unutar okvira međunarodne legalnosti, ali ne kada vojska djeluje jednostrano.
Objasnila je da napadi na Iran nemaju podršku Ujedinjenih naroda, NATO saveza niti Europske unije pa Španjolska nije dala dozvolu zrakoplovima za polijetanje.
Ministrica je ponovila da je Španjolska “potpuno protiv nasilja” i naglasila da baze neće pružati podršku, osim ako bude potrebno da to učine u humanitarne svrhe.
Robles je istaknula da su SAD mogle donijeti odluku da odu s tim avionima u druge baze znajući da oni iz španjolskih baza neće operirati.
Iz dviju baza je odletjelo u ponedjeljak 15 aviona u baze u Njemačkoj i Francuskoj, izvijestile su novine El Pais i El Diario.es.
Njemačka, Francuska i Velika Britanija priopćile su u nedjelju da će surađivati sa SAD-om.
“Svaka zemlja donosi svoje odluke u vanjskoj politici”, rekao je španjolski ministar vanjskih poslova Manuel Albares za španjolsku javnu televiziju TVE.
“Španjolska ima vrlo jasnu poziciju: glas Europe u ovim trenucima mora biti glas ravnoteže i umjerenosti. Potrebno je raditi na deeskalaciji i povratku za pregovaračke stolove”, dodao je.
Naglasio je da bi EU trebala braniti međunarodno pravo.
Načelnik združenog stožera SAD-a: Trebat će vremena da se dovrše operacije u Iranu
Trebat će vremena da se postignu vojni ciljevi SAD-a u Iranu te se očekuju nove američke žrtve, rekao je u ponedjeljak general Dan Caine, načelnik združenog stožera, trećeg dana napada SAD-a i Izraela na Iran i odgovora Teherana diljem Bliskog istoka.
Izraelsko-američki rat protiv Islamske Republike u ponedjeljak se proširio te mu se ne nazire kraj, piše Reuters. Američka vojska objavila je da je kuvajtska protuzračna obrana greškom oborila tri američka borbena zrakoplova F-15E.
„Ovo nije jednokratna operacija koja se završava preko noći. Za postizanje vojnih ciljeva povjerenih CENTCOM-u i Združenim snagama bit će potrebno određeno vrijeme, a u nekim će slučajevima to biti težak i mukotrpan posao”, rekao je Caine novinarima.
Dodao je da Sjedinjene Države nastavljaju slati dodatne trupe na Bliski istok, čak i nakon masovnog gomilanja vojnih snaga.
Caineova izjava dolazi dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump sugerirao da bi napadi na Iran mogli trajati iduća četiri tjedna.
U ponedjeljak je poginuo četvrti američki vojnik od početka napada na Iran. Vojne snage SAD-a istovremeno su presrele stotine balističkih raketa usmjerenih na američke mete i partnere u regiji.
Tijekom iste konferencije za novinare američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da vojne operacije protiv Irana neće postati „beskonačan rat”, iako je i on naglasio da operacija neće biti gotova preko noći. Hegseth je rekao da je cilj uništiti projektile, mornaricu i ostalu sigurnosnu infrastrukturu Irana.
„To nije Irak. Neće biti beskonačno”, rekao je Hegseth, aludirajući na američku okupacija Iraka koja je trajala više od osam godina.
Trump, republikanac koji se proglašavao protivnikom intervencionizma te se prije povratka u Bijelu kuću hvalio kao jedini predsjednik koji „nije započeo nijedan novi rat”, u subotu je s Izraelom pokrenuo kampanju protiv Irana, desetljećima najvećeg suparnika SAD-a na Bliskom istoku.
Klerikalno vodstvo Irana ne pokazuje nikakve znakove da će odstupiti s vlasti usprkos američko-izraelskim napadima. Vojni stručnjaci ističu da američka i izraelska zračna premoć, bez kopnenih snaga, neće biti dovoljna da ih se svrgne. U međuvremenu stižu izvješća o velikom broju poginulih Iranaca, uključujući na civilne ciljeve, piše Reuters.
Stotine Iranaca u ponedjeljak popodne prešle granicu s Turskom
Stotine Iranaca u ponedjeljak poslijepodne prešle su granicu s Turskom dok se američko-izraelski rat protiv Irana širi, rekao je Reutersu jedan od njih, a ostali koji postupno stižu pripovijedaju o strahu koji vlada u Teheranu i o redovima na benzinskim postajama.
Jutros su turske vlasti izvijestile da su jednodnevni putnički prelasci na trima tursko-iranskim graničnim prijelazima obustavljeni u oba smjera, a Turska dopušta ulazak samo svojim državljanima i državljanima trećih zemalja koji ulaze u Tursku.
U nedjelju je dio putnika Reutersu rekao da su neki iranski državljani spriječeni u nastojanju da prijeđu u Tursku. No do ponedjeljka poslijepodne Iranci su počeli prelaziti u Tursku na graničnom prijelazu Kapikoy u turskoj provinciji Van, jednom od glavnih kopnenih prijelaza između Turske i Irana.
“Situacija u Teheranu već je teška”, rekao je muškarac koji je stigao iz iranske prijestolnice, odbivši otkriti svoje ime, no kazao je da su mu u Istanbulu supruga i djeca. “U Teheranu se događaju teške stvari, bombardiranja, svi su preplašeni.”
Rekao je da je prvoga dana rata u Teheranu kupio najvažnije potrepštine za kućanstvo, no da su trgovine bile prepune ljudi.
Binali Kilic, iranski Azerbajdžanac iz područja Qazvin blizu turske granice rekao je da se život ondje nastavlja normalno, ali da je stalno bombardiranje u vojnim područjima utjecalo na živote ljudi.
“Povukli su se u sebe. Svi su u svojim domovima. Čuju se zvuci bombardiranja iz obližnjih pogođenih područja”, rekao je Kilic.
“Nema problema s opskrbom hranom ni ostalim potrepštinama, jedino što brine ljude je kako nabaviti gorivo za vožnju, bez obzira na to radi li se o duljem putovanju ili kraćoj vožnji. Na benzinskim postajama su redovi“, dodao je.
Ranije je turski ministar trgovine Omer Bolat kazao kako Iran dopušta svojim građanima ulazak u Iran preko Turske te je dodao da se komercijalni teretni tranzit na sva tri ulaza nastavlja pod kontroliranim uvjetima.
“Sve naše jedinice nastavljaju obavljati svoje dužnosti u stanju visoke pripravnosti da bi se zajamčio nesmetan nastavak turskih graničnih prijelaza i trgovinskih tokova”, rekao je Bolat.
Katar prekinuo isporuku LNG-a, zatvorena saudijska i izraelska naftna i plinska polja
Katar je u ponedjeljak prekinuo proizvodnju ukapljenog plina (LNG), a zbog izraelskih i američkih napada te iranskih protunapada preventivno su zatvorena plinska i naftna polja diljem Bliskog istoka.
Saudijska Arabija je nakon napada dronom zatvorila svoju najveću rafineriju, rekla su dva izvora.
Katar proizvodi oko 20 posto LNG-a na svijetu i drugi je najveći izvoznik nakon SAD-a. Osamdeset i dva posto njegovih kupaca su iz Azije.
Val napada koji je ušao u treći dan prekinuo je većinu proizvodnje nafte u iračkom Kurdistanu kao i u nekoliko plinskih polja u Izraelu, što je dovelo do smanjenja isporuka Egiptu.
Cijena nafte porasla je za 13 posto iznad 82 dolara po barelu, najviše od siječnja 2025.
Iran, treći najveći izvoznik nafte u okviru OPEC-a, zadovoljava oko 4,5 posto globalnih potreba.
Hameneijeva supruga podlegla ozljedama
Supruga bivšeg iranskog vjerskog vođe ajatolaha Alija Hameneija podlegla je ozljedama zadobivenim u napadu Hameneijevu rezidenciju u subotu u Teheranu, objavili su iranski mediji.
Mansura Bagerzadeh (79) u napadu je bila teško ozlijeđena i dva dana se nije budila iz kome. Umrla je u ponedjeljak, objavila je agencija Tasnim.
Iranske vlasti još nisu potvrdile tu informaciju.
Hamenei je u tom napadu poginuo na mjestu.
Nakon napada na Izrael Libanon zabranio vojne aktivnosti Hezbolaha
Libanonska vlada u ponedjeljak je zabranila vojne aktivnosti Hezbolaha nakon što je ta islamistička organizacija otvorila vatru na Izrael da bi osvetila ubojstvo iranskoga vrhovnog vođe, što je potez koji će vjerojatno potaknuti napetosti s grupom koju podržava Teheran dok se suočava s novom izraelskom ofenzivom.
Izrael je u ponedjeljak pokrenuo velike zračne napade na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbolaha i na šira područja Libanona kao odgovor na Hezbolahov napad dronom i raketama u kojemu je, po podacima libanonskog ministarstva zdravstva, poginula 31 osoba.
Sjedinjene Države i Izrael u subotu su napali Iran, potaknuvši uzvratne napade Teherana na širu regiju. Hezbolah, koji je 1982. osnovala Iranska revolucionarna garda, tvrdi da je njihov napad osveta za “čistu krv” iranskoga vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog u subotnjem bombardiranju.
Hezbolah smatra Izraelce odgovornima za eskalaciju događaja.
Nakon sastanka libanonske vlade premijer Navaf Salam je rekao da država odbacuje sve vojne akcije pokrenute s libanonskog teritorija “izvan okvira svojih legitimnih institucija”.
Stoga “treba hitno zabraniti sve sigurnosne i vojne aktivnosti Hezbolaha jer su one izvan zakona, a istodobno je ta islamistička organizacija obvezna predati oružje libanonskoj državi”, rekao je.
Iranske škole zatvorene do kraja ožujka, uvodi se online nastava
Sve obrazovne ustanove u Iranu zatvorene su do kraja ožujka a nastava će se održavati online, objavila je u ponedjeljak novinska agencija Tasnim.
Glasnogovornik ministarstva obrazovanja je agenciji rekao da je mjera uvedena kao odgovor na “vojnu agresiju cionističkog režima uz podršku SAD-a”.
Vrijedit će do kraja perzijske kalendarske godine, odnosno do 21. ožujka.
MVEP ponavlja poziv Hrvatima na pojačan oprez zbog situacije na Bliskom istoku
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) pozvalo je u ponedjeljak hrvatske državljane na pojačan oprez te na pravodobno informiranje o putovanjima u bliskoistočne zemlje nakon američko-izraelskih napada na Iran te odmazde Teherana.
Posebno upozorenje ponovno su uputili Hrvatima koji borave u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
“Preporučamo da do daljnjega borave u zatvorenom prostoru, podalje od prozora, te izbjegavaju kretanje otvorenim prostorima ili velika okupljanja. U slučaju prekida komunikacijskih veza ostanite na sigurnom i čekajte uspostavu signala za nove informacije”, napominju iz ministarstva.
MVEP je zamolio sve hrvatske državljane koji se nalaze u UAE da dostave svoje podatke na [email protected], a za druge države da se jave nadležnom diplomatskom-konzularnom predstavništvu.
MVEP podsjeća da su sva aktualna upozorenja i konzularne informacije dostupne na službenim web stranicama ministarstva.
Državljani na toj stranici mogu odabrati državu i provjeriti sigurnosna upozorenja i preporuke za putovanja te utvrditi koje je diplomatsko-konzularno predstavništvo nadležno za pružanje konzularne pomoći te pronaći telefonski broj i e-mail adresu.
“Naši djelatnici u Zagrebu i u regiji Bliskog istoka u uskom su i redovitom kontaktu s partnerima u Europskoj uniji radi razmjene informacija i koordinacije, uključujući i u pogledu mogućih repatrijacija, ako okolnosti na terenu to budu dopuštale i ako se tako odluči, kao što je primjerice bilo i tijekom pandemije covida-19”, ističe MVEP u priopćenju.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pojašnjava i kome se hrvatski državljani mogu obratiti ako se nalaze u državi u kojoj Hrvatska nema diplomatsko ili konzularno predstavništvo.
“Sukladno članku 23. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, hrvatski državljani koji se nalaze u trećoj zemlji u kojoj Hrvatska nema svoje diplomatsko ili konzularno predstavništvo imaju pravo zatražiti konzularnu zaštitu od diplomatskih ili konzularnih predstavništava bilo koje druge države članice Europske unije, pod istim uvjetima kao i državljani te države”, priopćio je MVEP, uz poveznicu na kojoj se mogu pronaći dodatne informacije.
U Iranu, koji je uzvratio na napade Izraela i SAD-a napadima na američke baze diljem Perzijskog zaljeva, još je desetak hrvatskih državljana.
Što se tiče Izraela, prema informacijama hrvatskog veleposlanstva u Tel Avivu, u Izraelu se trenutačno nalazi oko 20 hrvatskih turista i hodočasnika te približno 100 državljana s dvojnim državljanstvom Hrvatske i Izraela.
MVEP dodaje da je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u kontaktu s kolegama iz regije, a u nedjelju se telefonski čuo s ministrima vanjskih poslova iz Izraela, UAE-a, Katara, Omana, Iraka, Egipta i Tunisa.
Šef izraelske diplomacije Gideon Saar brifirao ga je o odluci Izraela da napadne Iran i onome što je uslijedilo, napisao je Grlić Radman u nedjelju na X-u. “Obavijestio me o šteti na izraelskoj civilnoj infrastrukturi i žrtvama. Pozvao sam na deeskalaciju”, napisao je Grlić Radman.
MVEP preporučuje odgodu putovanja na Cipar
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova preporučilo je u ponedjeljak hrvatskim državljanima da odgode putovanja na Cipar nakon što je britanska zračna baza Akrotiri na tom otoku pogođena dronom.
“Zbog pogoršane sigurnosne situacije na području Bliskog istoka te napada balističkim oružjem i bespilotnim letjelicama na britanske vojne baze na otoku Cipru, hrvatskim državljanima savjetuje se odgoditi putovanje na Cipar, osim ako je riječ o putovanju iz krajnje nužde”, navodi se u preporuci MVEP-a na službenim stranicama od ponedjeljka.
“U slučaju žurnosti i ugroženosti” hrvatski državljani mogu se obratiti hrvatskom veleposlanstvu u Ateni koje pokriva Cipar, a po potrebi i diplomatsko-konzularnim predstavništvima drugih država članica EU-a na Cipru.
Hrvatsko veleposlanstvo u Ateni moguće je kontaktirati na brojeve 00 30 210 67 77 033, 00 30 210 67 77 037, 00 30 210 67 77 049; konzularni ured: 00 30 210 67 77 059; dežurni broj (hitni slučajevi): 0030 693 657 2421 te putem e-mailova: [email protected] i [email protected].
Sjeverni dio Cipra nalazi se pod vlašću samoproglašene tzv. “Turske Republike Sjeverni Cipar”, koju Hrvatska nije priznala. Ciparske vlasti ulazak preko luka i zračnih luka u sjevernom dijelu otoka smatraju ilegalnim.
Na područje sjevernog dijela otoka moguće je prijeći isključivo preko službeno označenih prijelaza, uz kontrolu putnika, ali MVEP napominje da je mogućnost konzularne zaštite na tom području otežana.
Iran ne planira zatvarati Hormuški tjesnac, zasada
Iran zasada ne planira zatvarati Hormuški tjesnac, nakon napada SAD-a i Izraela, izjavio je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u nedjelju u razgovoru za Al Jazeeru.
“Ne namjeravamo zasada zatvarati Hormuški tjesnac, niti planiramo, u trenutnoj fazi, poduzeti bilo kakve mjere koje bi poremetile plovidbu (tjesnacem)”, rekao je šef iranske diplomacije za Al Jazeeru koju većinom financira katarska vlada.
Iran proizvodi oko 3,3 milijuna barela dnevno i oko 1,3 milijuna barela kondenzata i drugih tekućih ugljikovodika. U subotu čule su se eksplozije i na iranskom otoku Khargu na sjeveru Perzijskog zaljeva, s terminalima iz kojih se stranim kupcima otprema 90 posto iranskog izvoza nafte. Najveći je kupac iranske nafte Kina.
Napetosti na Bliskom istoku naglo su eskalirale nakon što su američke i izraelske snage u subotu ujutro napale Iran. Teheran je odgovorio napadima na Izrael i američke baze u zemljama uz Perzijski zaljev, uključujući i velike proizvođače nafte i plina Katar, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate.
U međuvremenu je nekoliko vlasnika tankera, naftnih kompanija i trgovačkih kuća obustavilo tranzit nafte, goriva i ukapljenog prirodnog plina kroz tjesnac koji je velikim dijelom u iranskim teritorijalnim vodama.
Satelitski podaci pokazali su veliki broj brodova usidrenih u blizini ključnih luka Ujedinjenih Arapskih Emirata poput Fujairaha.
Skupina pomorskih osiguravatelja, uključujući Gard, Skuld, NorthStandard, London P&I Club i American Club, objavila je da zbog sukoba otkazuje pokriće ratnih rizika za brodove u regiji Perzijskog zaljeva.
U takvim su uvjetima cijene plina u Europi poskočile u ponedjeljak više od 20 posto, dosegnuvši najvišu razinu u više od godinu dana.
Cijene nafte bile su ujutro na londonskom tržištu za čak 13 posto više nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna i iznosile su 82,37 dolara po barelu. Nakon podneva barel je bio u plusu 5,36 posto i stajao je 78,23 dolara.
Hormuškim tjesnacem prolazi 20 milijuna barela nafte dnevno i otprilike petina isporuka ukapljenog plina, uglavnom iz Katara, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz 2024. godine.
Izraelski veleposlanik: Iran Europu uvlači u rat
Izraelski veleposlanik u Njemačkoj Ron Prosor optužio je u ponedjeljak Iran da želi Europu uvući u rat na Bliskom istoku.
„Napad dronom na britansku vojnu bazu na Cipru pokazuje da Iran pokušava Europu uvući u borbe“, rekao je izraelski veleposlanik u Berlinu Ron Prosor za njemačku novinsku agenciju Dpa.
On je rekao kako se nada da će „Europa zabilježiti ovaj napad“ i da će na to reagirati.
„Kako i u kojoj mjeri će Europa reagirati – to je odluka koju moraju donijeti europske države“, rekao je Prosor.
On je ukazao na član 42 EU ugovora koji nalaže podršku svih članica u slučaju napada na jednu članicu.
„Cipar je dio Europe i stoga postoji odgovornost obraniti Cipar“, rekao je Prosor.
On je kritizirao činjenicu da se Europa predugo oslanjala na pregovore s Iranom.
„Režim mula je 47 godina pregovarao s Europom, pričao priče iz ‚Tisuću i jedne noći’ I vukao Europu za nos. Na kraju iz toga nije ispalo ništa“, zaključio je Prosor.
Iran je u noći s nedjelje na ponedjeljak, prema raspoloživim informacijama, dronom šahid napao britansku vojnu bazu Akrotiri na Cipru.
Velika Britanija, prema navodima britanskog ministarstva vanjskih poslova, „defenzivno“ sudjeluje u ratu protiv Irana.
Cijene dizela na najvišoj razini u dvije godine
Cijene dizela poskočile su u ponedjeljak za gotovo 20 posto, dosegnuvši najvišu razinu u dvije godine zbog poremećaja u tranzitu energenata s Bliskog istoka kroz Hormuški tjesnac. Više o tome OVDJE.
Hrvatski pomorci preživjeli napad na saudijski terminal
Desetorica hrvatskih pomoraca koji su se u ponedjeljak ujutro našli u saudijskoj luci Ras Tanura, za vrijeme napada iranskih dronova, nisu ozlijeđeni i prema informacijama dobivenim od brodara u dobrom su stanju, potvrdio je Mario Zorović, direktor Zorovic Maritime Services-a i predsjednik Hrvatske udruge posrednika pri zapošljavanju pomoraca(CROSMA). Više o tome OVDJE.
Katar prekida proizvodnju LNG-a
Tvtka Qatar Energy objavila je da stopira proizvodnju LNG-a, zbor iranskih napada na postrojenja u Ras Laffan Industrijskom gradu.
Qatar Energy pokriva 18-20% svjetske proizvodnje LNG-a.
Američki tanker pogođen u Bahrainu
Američki tanker Stena Imperative pogodđen je s dva projektila, dok je bio privezan u luci Bahrain, javlja Reuters.
Grčka brani Cipar, šalje fregate
Nakon novih iranskih prijetnji Cipru Grčka je prema otoku odlučila poslati dvije fregate. Istovremeno ciparske vlasti provode evakuaciju stanovništva oko britanske zračne baze RAF Akrotiri i zračne luke Paphos, nakon što su presretnuti iranski dronovi.
Grčka je ujedno objavila da je aktivirala “ujedinjenu obrambenu doktrinu” Grčke i Cipra. Grčki ministar obrane Nikos Dendias sutra će posjetiti Cipar.
Američki avioni srušeni greškom
Tri američka borbena zrakoplova srušena su u, kako je priopćila američka vojska, „očiglednom incidentu prijateljske vatre“.
Prema službenom priopćenju, kuvajtska protuzračna obrana greškom je kasno u nedjelju po istočnoameričkom vremenu oborila borbene zrakoplove tipa F-15E Strike Eagle.
U priopćenju američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) navodi se da su tijekom aktivnih borbenih djelovanja – koja su uključivala napade iranskih zrakoplova, balističkih projektila i dronova – zrakoplovi Američkog ratnog zrakoplovstva zabunom pogođeni vatrom kuvajtske protuzračne obrane.
„Svih šest članova posade uspješno se katapultiralo, spašeni su i nalaze se u stabilnom stanju. Kuvajt je priznao incident, a zahvalni smo kuvajtskim obrambenim snagama na njihovim naporima i potpori u ovoj operaciji“, stoji u priopćenju.
VIDEO Američki avioni u Kuvajtu srušeni – greškom. Uništena tri F-15, piloti spašeni
Reakcija iranskog veleposlanstva u Zagrebu
Iransko veleposlanstvo u Zagrebu osudilo je u ponedjeljak “kukavički i gnusni atentat na vodstvo Islamske Republike” te prozvalo “određene države za dvoličnost” u reakciji na vojne operacije Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana.
Veleposlanstvo Irana u Zagrebu proziva zemlje za dvolične reakcije na napade
Gdje je nestao Trump?
Smješten u svom luksuznom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, američki predsjednik Donald Trump ostao je neuobičajeno suzdržan nakon što je najavio početak velikih vojnih napada na Iran.
Trump je izbjegavao grandiozna obraćanja naciji iz Ovalnog ureda kakva su njegovi prethodnici preferirali za objavu ratova i umjesto toga se odlučio za osmominutni video na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Bilo je to u subotu u 2.30 sati po mjesnom vremenu.
Idući video objevljen je tek u nedjelju popodne.
Pri povratku u Washington u nedjelju, inače pričljivi Trump odbio je odgovarati na pitanja novinara koji su putovali s njim u zrakoplovu Air Force One, uključujući i novinara AFP-a.
Nije održao ni konferenciju za medije kako bi Amerikancima objasnio zašto se upušta u rat.
Gdje je nestao Trump? Američki predsjednik je neuobičajeno tih
Njemačka kaže da neće sudjelovati u napadima na Iran
Njemačka neće sudjelovati u vojnim napadima na Iran rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u ponedjeljak.
On je ukazao na to da Velika Britanija ima baze u regiji koje je stavila na raspolaganje SAD-u ali da to s Njemačkom nije slučaj.
Plenković poziva na razboritost
Teško je izvana procijeniti mogućnost promjene režima u Iranu, ali je jasno da su američki i izraelski napadi usmjereni prema tom cilju, rekao je premijer Andrej Plenković u emisiji Europe Today u ponedjeljak na Euronewsu.
Plenković komentirao stanje u Iranu, pa poslao važnu poruku Mađarskoj i Slovačkoj o Janafu
Nuklearni poligon Natanz pogođen u američko-izraelskim napadima
-Iranski golemi nuklearni poligon u Natanzu pogođen je u nedjelju tijekom američkih i izraelskih vojnih operacija protiv Islamske Republike, rekao je u ponedjeljak iranski veleposlanik pri UN-ovoj nuklearnoj nadzornoj organizaciji.
„Jučer su ponovno napali iranska mirna, zaštićena nuklearna postrojenja“, rekao je Reza Najafi novinarima na sastanku upravnog odbora 35 zemalja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)..
Na pitanje Reutersa koja su postrojenja pogođena, odgovorio je: „Natanz.“
SAD i Izrael u lipnju su napali iranska nuklearna postrojenja.
SAD traži da Teheran odustane od obogaćivanja uranija na svom tlu, jer to smatra putem do razvoja iranskog nuklearnog oružja.
IAEA mjesecima od Irana traži da ga obavijesti o tome što se dogodilo s iranskim zalihama od 440 kilograma obogaćenog uranija nakon izraelsko-američkih napada u lipnju te da dozvoli potpun nastavak inspekcija, uključujući na trima ključnim postrojenjima bombardiranim u lipnju prošle godine: Natanz, Fordou i Isfahna.
Saudijski naftni div Aramco zatvorio rafineriju Ras Tanura
Saudijski državni naftni div Aramco zatvorio je svoju rafineriju Ras Tanura nakon što je pogođena dronom, ali je ograničeni požar pod kontrolom, rekao je u ponedjeljak izvor iz industrije.

Kompleks Ras Tanura / REUTERS/Ahmed Jadallah/File Photo
Kompleks Ras Tanura, na obali Perzijskog zaljeva, uključuje jednu od najvećih rafinerija na Bliskom istoku s kapacitetom od 550. 000 barela dnevno i služi kao ključni izvozni terminal za saudijsku sirovu naftu.
Rafinerija Ras Tanura zatvorena je kao mjera opreza i situacija je pod kontrolom, rekao je izvor.
Dva drona presretnuta su iznad postrojenja, a krhotine su izazvale ograničeni požar, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane za televiziju Al Arabiya, dodajući da nije bilo ozlijeđenih.
Zatvaranje rafinerije vjerojatno će povećati zabrinutost oko opskrbe jer je brodski promet kroz Hormuški tjesnac, kuda prolazi oko petina globalne potrošnje nafte, gotovo zaustavljen nakon napada na brodove u nedjelju.
Raste broj mrtvih
Prema izvješću CNN-a, broj poginulih u napadima na Bliskom istoku nastavlja rasti, samo u Iranu je više od 550 žrtava.
Raste broj mrtvih na Bliskom istoku, sukob poprima sve šire razmjere. Ovo su najnoviji podaci
Skočile cijene plina
Cijene plina u Europi poskočile su u ponedjeljak više od 20 posto, dosegnuvši najvišu razinu u više od godinu dana pod utjecajem američko-izraelskog napada na Iran i poremećaja u tranzitu energenata kroz Hormuški tjesnac.
Nije bilo naznaka za napad
Dužnosnici Trumpove administracije priznali su u nedjelju na zatvorenim brifinzima s osobljem američkog Kongresa da nije bilo obavještajnih podataka koji bi sugerirali da Iran planira prvi napasti američke snage, rekla su dva izvora upoznata s tim pitanjem.
No, nedjeljne izjave pred Kongresom čini se da su potkopale jedan od ključnih argumenata za rat koje su iznijeli visoki dužnosnici Trumpove administracije.
Iz Pentagona priznali da nije bilo naznaka da će Iran napasti američke snage
U Kuvajtu srušeni američki avioni
Nekoliko američkih borbenih zrakoplova srušilo se u Kuvajtu u ponedjeljak ujutro, ali su posade preživjele, objavilo je kuvajtsko Ministarstvo obrane trećeg dana iranskih zračnih napada na zaljevske države.
VIDEO Potvrđeno: U Kuvajtu srušeno nekoliko američkih zrakoplova, pojavila se snimka
U Kuvajtu srušen američki F-15, Iranci tvrde da su ga oni oborili
U Kuvajtu se jutros , desetak kilometara od američke vojne baze Ali Al Salem srušio američki borbeni zrakoplov F-15. Iran je već objavio da su ga srušile njegove snage, dok SAD tvrdi da je avion pogođen u “prijateljskoj vatri”.
Izašla je i snimka pada aviona.
BREAKING:
Reports of a U.S. F-15 fighter jet having been downed over Kuwait moments ago in a friendly fire incident pic.twitter.com/rWHxiaPbl1
— Visegrád 24 (@visegrad24) March 2, 2026
Izrael jutros žestoko napao Libanon, više desetaka eksplozija potreslo Bejrut
Izrael je u ponedjeljak pokrenuo nove zračne napade na Teheran i proširio svoju vojnu kampanju i na napade na snage Hezbolaha u Libanonu, a američki predsjednik Donald Trump signalizirao je da bi američko-izraelski vojni napadi na iranske ciljeve mogli trajati tjednima.
Izrael je rekao da napada lokacije povezane s libanonskim šijitskim muslimanskim militantima Hezbolaha, jednim od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku, nakon što je Hezbolah potvrdio da je lansirao rakete i dronove prema Izraelu kao odmazdu za ubojstvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.
🚨 🇮🇱 Breaking: Israel has launched an offensive operation against Hezbollah in Lebanon
“We must prepare for very long days of fighting on the northern front,” said IDF Chief of Staff Eyal Zamir.
Heavy strikes have already been reported in southern Lebanon, with dozens of… pic.twitter.com/mZQyqf4i0S
— NEXTA (@nexta_tv) March 2, 2026
Hezbolah je rekao da je u nedjelju navečer napao lokaciju “salvom naprednih raketa i rojem dronova” “kao odmazdu za čistu krv” iranskog vođe Alija Hameneija, koji je ubijen u američko-izraelskim napadima na Teheran u subotu ujutro i preuzeo je odgovornost za ciljanje lokacije južno od grada Haife koja pripada izraelskoj vojsci. Prema prvim podacima u izraelskim napadima na na Libanon ubijena je 31 osoba, a 149 ozlijeđeno.
Izrael je izveo zračne napade na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbolaha, a više od desetak eksplozija potreslo je libanonsku prijestolnicu. Izrael je rekao da je također pogodio visokopozicionirane militante Hezbolaha u blizini Bejruta. Zapovjednik izraelske vojske general Eyal Zamir rekao je u ponedjeljak da bi napadi na Hezbolah u Libanonu mogli trajati “mnogo dana”.
“Pokrenuli smo ofenzivnu kampanju protiv Hezbolaha”, rekao je general Zamir u videu koji je objavila vojska, nekoliko sati nakon smrtonosnih izraelskih napada na južna predgrađa Bejruta i južni Libanon, izvedenih kao odgovor na raketnu vatru Hezbolaha.
“Moramo se pripremiti za nekoliko dana borbi, mnogo dana”, dodao je.
Britanska baza na Cipru pogođena je dronom, drugi je presretnut
Dron je tijekom noći pogodio britansku zrakoplovnu bazu u Akrotiriju na Cipru, uzrokujući ograničenu štetu ali ne i žrtve, objavili su u ponedjeljak predsjednik otoka i britansko ministarstvo obrane. Prvi napad na britanski vojni objekt od raketnog napada libijskih militanata 1986., incident predstavlja značajnu eskalaciju sukoba, piše britanska agencija Reuters.
“Sve nadležne službe republike su u pripravnosti i u punoj operativnoj spremnosti”, rekao je predsjednik Nikos Christodoulides u govoru.
Bespilotna letjelica tipa Šahed prouzročila je manju štetu kada se srušila na vojne objekte odmah iza ponoći, dodao je.
“Želim biti jasan: Naša zemlja ni na koji način ne sudjeluje i ne namjerava biti dio bilo kakve vojne operacije”, rekao je Christodoulides.
Nije odmah bilo jasno odakle je ispaljen Šahed iranske proizvodnje.

Reuters
Dva izvora, koja su govorila pod uvjetom anonimnosti, rekla su Reutersu da su britanske baze presrele drugi dron.
Dok se baze smatraju britanskim suverenim teritorijem, sam Cipar je članica EU-a, koja sada predsjedava blokom.
Akrotiri, jugozapadno od prostranog obalnog grada Limassola, jedna je od dvije baze koje je Britanija zadržala u bivšoj koloniji od stjecanja neovisnosti 1960.
Osim vojnih objekata, u njoj se nalaze obitelji aktivnog osoblja.
Vlasti baze savjetovale su stanovnicima u blizini Akrotirija da se sklone do daljnjega nakon “sumnje na udar drona”, a kasnije su dodale da će neesencijalno osoblje biti odvedeno, dok će ostali britanski objekti normalno raditi.
Akrotiri, smješten na poluotoku kvadratnog oblika na južnom vrhu Cipra, u prošlosti je korišten za vojne operacije u Iraku, Siriji i Jemenu.
U nedjelju je premijer Keir Starmer rekao da je Britanija prihvatila američki zahtjev za korištenje svojih baza za obrambene napade protiv iranskih projektila u skladištima ili lanserima.
Napadi na Izrael, zračna uzbuna diljem zemlje
Ubrzo nakon 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, sirene za zračnu uzbunu aktivirane su diljem Izraela, uključujući Tel Aviv i Jeruzalem, upozoravajući na novi iranski napad.
Novi val projektila lansiran je iz središnjih dijelova Irana prema “neprijateljskim lokacijama”, izvijestili su iranski državni mediji u ponedjeljak ujutro.
Mediji izvješćuju da su eksplozije počele odjekivati i u drugim zemljama Perzijskog zaljeva.
Izraelska vojska u nedjelju navečer je priopćila da su njihove zračne snage uspostavile zračnu nadmoć nad Teheranom te da su ciljevi napada na glavni grad obavještajni, sigurnosni i vojni zapovjedni centri.
Zvukovi eksplozija čuli su se u različitim dijelovima iranskoga glavnoga grada Teherana u ponedjeljak ujutro, prema državnim medijima, dok su Reutersovi svjedoci čuli glasne eksplozije u Dubaiju i katarskom glavnom gradu Dohi.
Kuvajt je rekao da je njihova protuzračna obrana presrela neprijateljske dronove, treći dan zaredom iranske odmazde na susjedne zaljevske države.
Iranski šef sigurnosti: ‘Nema pregovora’
Iranski šef sigurnosti Ali Larijani, koji je bio i savjetnik bivšeg vrhovnog vođe zemlje, objavio je u ponedjeljak na X da Teheran neće pregovarati sa SAD-om.
Dan prije predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je da novo iransko vodstvo želi razgovarati s njim i da je on na to pristao.

Reuters
Larijani, koji je jedna od najmoćnijih osoba u zemlji, dao je komentar odgovarajući na medijske izvještaje koji sugeriraju da se Iran obratio Sjedinjenim Državama preko posrednika tražeći nastavak pregovora.
“Američki predsjednik Donald Trump gurnuo je regiju u kaos svojim ‘lažnim nadama’ i sada je zabrinut zbog daljnjih žrtava američkih vojnika. Svojim sumanutim postupcima pretvorio je svoj vlastiti slogan ‘Amerika na prvom mjestu’ u ‘Izrael na prvom mjestu’ i žrtvovao američke vojnike za izraelsku težnju za moći“, dodao je.
Larijani, koji je bio ključni savjetnik pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, rekao je da iranske snage “nisu pokrenule invaziju”.
U Iranu nekoliko tisuća EU državljana
Procjenjuje se da je u Iranu ostalo nekoliko tisuća ljudi s državljanstvom neke od država članica EU, rekao je visoki dužnosnik EU.
Mnogi od njih imaju i iransko državljanstvo i ne žele nužno napustiti zemlju, dodao je dužnosnik.
Točan broj onih koji traže evakuaciju nije objavljen.
Procjenjuje se da je mnogo veći broj državljana EU-a zaglavljen u zemljama koje okružuju Iran zbog otkazivanja letova uzrokovanih zatvaranjem zračnog prostora.
Kako bi im pomogla, Europska unija aktivirala je mrežu konzularne suradnje osmišljenu za učinkovitiju koordinaciju napora evakuacije.
Eksplozije u Dubaiju, Abu Dhabiju i Dohi
CNN-ove ekipe u regiji izvještavaju o glasnim eksplozijama u Dubaiju, Abu Dhabiju i Dohi. U Dubaiju je CNN-ova ekipa čula “dvije uzastopne eksplozije” i avione koji su letjeli iznad glave.
U glavnom gradu Katara čuli su se “prilično glasni” prasci. A u Abu Dhabiju, CNN-ova ekipa izvijestila je da je čula “ogromnu eksploziju”.
U napadu oštećena bolnica u Teheranu, pacijenti evakuirani
U iranskoj prijestolnici Teheranu i gradu Karaju u posljednjih nekoliko sati čulo se više eksplozija, izvijestili su državni mediji.
“Prije nekoliko trenutaka, u nekim dijelovima Teherana čuo se zvuk višestrukih eksplozija”, izvijestila je državna novinska agencija Fars rano u ponedjeljak po lokalnom vremenu.
Pacijenti su evakuirani iz bolnice u sjevernom Teheranu u nedjelju navečer nakon što je teško oštećena u napadima, izvijestili su iranski državni mediji. Snimka koju je objavila iranska državna televizija IRIB prikazuje oštećeni vanjski dio bolnice Gandhi u Teheranu, s krhotinama i staklom razasutim po ulici.

Reuters
Novinar IRIB-a rekao je da su pacijenti, uključujući bebe, evakuirani iz ustanove nakon napada.
Dva svjedoka izjavila su u nedjelju za novinsku agenciju Reuters da su izraelski napadi pogodili bolnicu, rekavši da je bolnica teško oštećena i da su pacijenti odvođeni.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Ghebreyesus rekao je da rade na provjeri incidenta.
“Izvješća o oštećenju teheranske bolnice Gandhi tijekom današnjeg bombardiranja iranske prijestolnice izuzetno su zabrinjavajuća. Zdravstvene ustanove zaštićene su međunarodnim humanitarnim pravom”, rekao je Tedros u objavi na X-u.
Iran objavio video tunela s dronovima
Iran je objavio video koji prikazuje, kako tvrdi, tunele dronova Revolucionarne garde u kojima se skladišti oružje korišteno za napade na američke baze u regiji.
JUST IN: IRAN RELEASES VIDEO OF DRONE TUNNEL AND FIRING THEM AT U.S. BASES
“Wait again for the sound of the death knell.” pic.twitter.com/LjAugbfGzy
— Sulaiman Ahmed (@ShaykhSulaiman) March 2, 2026
U videu koji je objavila iranska državna novinska agencija Fars, mogu se vidjeti nizovi dronova poredani u podzemnom tunelu ili nagurani na raketne bacače. Zidove krase iranska zastava i slike pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Također se mogu vidjeti rakete i dronovi kako se lansiraju iz nekoliko područja i pucaju na američke baze.
Objavljivanje visokoproduciranog videa dio je iranske propagandne kampanje nakon zajedničkih američko-izraelskih napada na zemlju.
Nije jasno kada ili gdje je snimka snimljena, niti prikazuje li dronove i rakete koji se koriste u iranskom odgovoru na zajedničke američko-izraelske napade.
Amerikanci objavili video
Američko središnje zapovjedništvo objavilo je kratki video o X-u sa snimkama iz “Operacije Epski bijes”.
“Američke snage poduzimaju hrabre akcije kako bi uklonile neposredne prijetnje koje predstavlja iranski režim. Napadi se nastavljaju”, navodi se u objavi.
U.S. forces are taking bold action to eliminate imminent threats posed by the Iranian regime. Strikes continue. pic.twitter.com/z1x07D7APl
— U.S. Central Command (@CENTCOM) March 2, 2026
Dron pogodio britansku bazu na Cipru
Britansko ministarstvo obrane priopćilo je da istražuje sumnjivi napad dronom na britansku vojnu bazu na istočnomediteranskom otoku Cipru.
“Zaštita naših snaga u regiji je na najvišoj razini i baza je odgovorila kako bi obranila naše ljude”, rekao je glasnogovornik za CNN.
Dodali su da se eksplozija dogodila u zračnoj bazi Kraljevskog ratnog zrakoplovstva Akrotiri u ponoć po lokalnom vremenu i da nije bilo žrtava.
Glasnogovornik ciparske vlade Konstantinos Letymbiotis rekao je za X da je u napadu “utjecala bespilotna letjelica koja je prouzročila ograničenu štetu”
Ni u izjavama Ujedinjenog Kraljevstva ni u izjavama Cipra nije navedeno tko je, po njihovom mišljenju, lansirao dron.
To dolazi nakon što je Velika Britanija ojačala svoje vojne baze na Cipru pojačanim obrambenim mjerama – uključujući radar, sustave za borbu protiv dronova, zrakoplove F-35 i zemaljsku protuzračnu obranu. Svaki potvrđeni napad na britansku vojnu bazu mogao bi postati posebno značajan jer se prema članku 5. NATO-a napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Hezbolah napao izraelsku vojnu bazu
Hezbollah je priopćio da je lansirao “rakete i roj dronova” na izraelsku vojnu bazu južno od Haife “u znak osvete” za ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. To je prvo raketiranje militantne skupine koju podržava Iran od studenog 2024., kada su Izrael i Hezbollah dogovorili prekid vatre uz posredovanje SAD-a.
Napad je bio usmjeren na izraelski raketni obrambeni sustav Mishmar HaCarmel u ponedjeljak u ponoć, objavio je Hezbollah u izjavi pročitanoj na televiziji al-Manar.
Izrael je u ponedjeljak ujutro uzvratio napadom na ciljeve Hezbolaha u Libanonu.
🚨 🇮🇱 Breaking: Israel has launched an offensive operation against Hezbollah in Lebanon
“We must prepare for very long days of fighting on the northern front,” said IDF Chief of Staff Eyal Zamir.
Heavy strikes have already been reported in southern Lebanon, with dozens of… pic.twitter.com/mZQyqf4i0S
— NEXTA (@nexta_tv) March 2, 2026