Katalonija proglasila nezavisnost; Rajoy raspustio katalonski parlament i raspisao izbore u pokrajini

Ilustracija Reuters

Prve mjere koje će poduzeti španjolska vlada je micanje s funkcije katalonskog predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta, potpredsjednika vlade Oriola Junquerasa te ostalih savjetnika, odnosno ministara katalonske vlade, rekao je Rajoy na konferenciji za medije u Madridu

Politička kriza u Španjolskoj kulminirala je u petak nakon što je katalonski parlament izglasao nezavisnost a španjolski parlament zatim ovlastio vladu u Madridu da poduzme potrebne korake kako bi suzbila odcjepljenje.

Iako tenzije traju 27 dana, od kada je u Kataloniji organiziran referendum suprotan španjolskom ustavu, prava neizvjesnost počet će u petak navečer nakon što španjolski ministri na svom sastanku predviđenom za 18 sati pokrenu mjere.

Španjolski premijer Mariano Rajoy otpustio je u petak vladu Katalonije, raspustio katalonski parlament te sazvao prijevremene izbore u Kataloniji za 21. prosinca nakon što je španjolski parlament odobrio mjere uvođenja izravne vlasti Madrida u toj sjeveroistočnoj pokrajini.

Njihov posao će preuzeti španjolska ministarstva a Madrid će preuzeti i upravljanje nad katalonskom policijom te će raspustiti katalonske delegacije u svijetu, tzv. »katalonska veleposlanstva« u svijetu od kojih je jedno u Zagrebu.

»Nikada nismo htjeli uvesti ove mjere. Nikada nismo htjeli doći u ovu situaciju. No više ne možemo izgubiti niti minutu, moramo što prije vratiti vladavinu zakona i vratiti situaciju u normalu«, rekao je Rajoy.

»Nismo suspendirali autonomiju Katalonije, niti ćemo ju smanjiti niti intervenirati, već ćemo postaviti prijelaznu administraciju kako bi se život stanovnika vratio u normalu«, dodao je ustvrdivši kako vlada ima »mirne« i »umjerene« mjere za provođenje zakona u skladu s ustavom.

»Ovo je tužan dan za Španjolce. Oteta je većina Katalonaca. Odveli su Kataloniju u slijepu ulicu«, izjavio je španjolski premijer osvrnuvši se na izglasavanje neovisnosti u katalonskom parlamentu. Pozvao je stanovnike diljem Španjolske i Katalonije da ostanu mirni.

Rajoy je isto tako rekao kako vlada u Madridu traži da ustavni sud poništi rezoluciju katalonskog parlamenta o neovisnosti.

Mjere su uz njegovu vladajuću Narodnu stranku desnog centra podržale i oporbene stranke lijevi centar PSOE i stranka centra Građani.

“Smatramo nužnim poslušati što kažu katalonski građani, kako bi oni mogli odlučiti o svojoj budućnosti i nitko ne može djelovati protuzakonito u njihovo ime”, rekoa je Rajoy u svom televizijskom govoru, kako prenosi Reuters.

»Španjolska je ozbiljna država, velika nacija te nismo spremni da neke osobe pogaze naš ustav«, rekao je španjolski premijer Mariano Rajoy ranije novinarima nakon izlaska iz parlamenta u Madridu gdje je 214 zastupnika podržalo a 47 odbilo mjere koje je najavio prije tjedan dana.

»Današnji događaji u katalonskom parlamentu nesumnjivo su dokaz da je bilo potrebno ono što smo izglasali. Neka Katalonci i svi ostali Španjolci budu mirni, napravit ćemo ono što je potrebno«, dodao je Rajoy.

Katalonija,, pokrajina na sjeveroistoku Španjolske s nekih 7,5 milijuna stanovnika i jedna od najbogatijih pokrajina monarhije, u petak je proglasila neovisnost nakon višestoljetne autonomije koja je u razdoblju diktature bila ukinuta. Naziv Katalonija datira iz 12. stoljeća. Njome je vladalo kraljevstvo Aragon kada je integrirana u Španjolsku u 15. stoljeću. Uživala je samoupravu koja je uključivala uporabu vlastitog jezika, ali izgubila ju je 11. rujna 1714. kada je nakon 14 mjeseci opsade Barcelona pala u ruke španjolske vojske i taj dan Katalonija danas slavi kao nacionalni praznik.U 19. stoljeću, u doba nacionalnih pokreta u Europi, svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju te je obnovljen Generalitat de Catalunya.U Španjolskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Franciscu Francu, a upravo pod njegovom diktaturom (1939. do 1975.) izgubila je autonomiju da bi je ponovno stekla nakon što je uvedena demokracija u Španjolsku. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.Danas je Katalonija industrijska i turistička sila, sjedište pogona za proizvodnju automobila Seat i Nissan te više od 7000 multinacionalnih kompanija, prema podacima koje je iznio Ramon Tremosa i Balcells, ekonomist i eurozastupnik naklonjen neovisnosti te sjeveroistočne pokrajine.S 20 posto udjela u ukupnom BDP-u, iako čine samo 16 posto stanovnika monarhije, Katalonci ističu da subvencioniraju ostatak Španjolske u čiji državni proračun uplaćuju gotovo 10 milijarda eura na godinu.Potpora neovisnosti iznosila je 20 posto prije gospodarske krize 2008., ali od tada je brzo rasla i uoči referenduma kretala se između 45 i 50 posto. Mnogi Katalonci krive središnju vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano gospodarsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenjem autonomije.Zagovornici neovisnosti vjeruju da će pokrajini biti bolje kao samostalnoj državi.Naprotiv, španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos tvrdi da će gospodarstvo neovisne Katalonije doživjeti pad od 25 do 30 posto jer je uvjeren da će postsecesionistički status donijeti neizvjesnost na međunarodnoj sceni i uplašiti ulagače.

Članak 155. španjolskog ustava nikada nije bio aktivaran od kada je prije 39 godina uvedena demokacija a na snagu stupio aktualni ustav. Njime je Katalonija dobila status autonomne pokrajine s vlastitom vladom, školama, policijom i medijima no u petak je katalonski parlament preskočio to ograničenje izglasavši potpunu nezavisnost.

»U čitavom svijetu razumijet će ono što smo napravili. To su univerzalne vrijednosti«, rekao je potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, ujedno vođa stranke Katalonska republikanska ljevica (ERC).

U katalonskom parlamentu je 70 od 135 zastupnika glasovalo za pokretanje proglašenja samostalne republike Katalonije. Katalonski predsjednik vlade Carles Puigdemont rekao je kako je to bilo očekivano nakon referenduma 1. listopada.

Puigdemont: Očekivan i borben iskorak

»Danas je parlament naše zemlje, legitimno tijelo čiji su zastupnici izabrani na izborima 2015., učinio očekivan i borben iskorak. Mi smo društvo koje je uvijek odgovaralo mirnim putem«, izjavio je Puigdemont dok su tisuće ljudi s katalonskim zastava vikale »Sloboda« ispred katalonskog parlamenta u Barceloni.

»Puigdemont i Junqueras su odgovorni za razbijanje katalonskog društva«, istaknuo je Pedro Sanchez, vođa Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), najveće oporbene stranke u Španjolskoj.

»Ideja odvojene Španjolske od Katalonije pokušaj je sakaćenja i jedne i druge«, istaknuo je Sanchez.

Ta stranka lijevog centra i vladajuća Narodna stranka desnog centra izmjenjuju se na vlasti u Španjolskoj tijekom posljednja četiri desetljeća.

Donesene mjere obuhvaćaju raspuštanje sadašnje katalonske vlade te raspisivanje parlamentarnih izbora u Kataloniji u roku od šest mjeseci.

U međuvremenu bi španjolska ministarstva upravljala katalonskom policijom, financijama, javnim medijima, telekomunijacijama i informatičkim službama. Zasad je nepoznato što će se događati na terenu kada krene primjena ovih mjera.

Europska unija poručila je u petak da neće preuzeti ulogu posrednika.

»Za EU se ništa ne mijenja. Španjolska ostaje jedini naš sugovornik. Nadam se da će španjolska vlada preferirati snagu argumenta a ne sile«, napisao je Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća na Twitteru.

Uklanjanje španjolskih zastava

Gradovi diljem Katalonije počeli su u petak popodne uklanjati španjolske zastave sa svojih vijećnica a deseci tisuća ljudi ispred zgrade katalonske vlade u Barceloni slave nezavisnost izglasanu u parlamentu, dok državno odvjetništvo najavljuje tužbu protiv katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta zbog pobune.

Girona, grad čiji je gradonačelnik od 2011. do 2016. bio katalonski predsjednik vlade Carles Puigdemont, među prvima je u zanosu maknula zastavu države od koje se želi odvojiti a to isto učinio je i gradić Sabadell nedaleko Barcelone.

»Gradska vijećnica Sabadella miče španjolsku i europsku zastavu. Dobrodošla republiko!«, objavila je na Twitteru lokalna grupa Crida per Sabadell. U gradu Vicu je gradonačelnik Isaac Peraire također objesio katalonsku zastavu koja simbolizira nezavisnost.

»Objesili smo katalonsku zastavu te smo se zakleli da ćemo braniti Republiku Kataloniju kakvu zaslužujete«, napisao je na Twitteru. U Barceloni odjekuje muzika, vijore stotine zastava, a okupljeni plješću i slave republiku. Zasad nema incidenata.

Najavljen pravni postupak protiv katalonskog predsjednika

U međuvremenu španjolsko državno odvjetništvo objavilo je kako će idući tjedan početi pravni postupak protiv katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta zbog pobune pošto je u petak katalonski parlament proglasio neovisnost.

»Državno odvjetništvo će idući tjedan podignuti tužbu protiv Carlesa Puigdemonta zbog pobune« za što je moguća zatvorska kazna do 30 godina, rekao je glasnogovornik državnog odvjetništva za agenciju AFP.Taj bi se postupak mogao »možda proširiti na ostatak katalonske vlade i na ured predsjednika« katalonskog parlamenta, rekao je glasnogovornik.

Španjolski premijer Mariano Rajoy će večeras predstaviti izvanredne mjere za Kataloniju nakon što završi sastanak španjolskih ministara u Madridu. Španjolski parlament odobrio je članak 155. ustava koji omogućuje španjolskoj vladi micanje katalonske vlade te raspisivanje prijevremenih izbora u toj pokrajini na sjeveroistoku.

DVANAEST KLJUČNIH DATUMA

Kriza između španjolske središnje vlade i sjeveroistočne pokrajina Katalonije, koja je u petak proglasila neovisnost, traje sedam godina a imala je 12 ključnih datuma.

28. lipnja 2010. – Ustavni sud ukida nekoliko članaka statuta kojima je bila proširena katalonska samouprava.

11. rujna 2012. – U Barceloni milijun ljudi sudjelovalo je u prvoj manifestaciji za neovisnost Katalonije i to na nacionalni dan te pokrajine što je postalo praksa.

9. studenoga 2014. – Održan je prvi neslužbeni referendum o neovisnosti pošto ga je Ustavni sud zabranio. Od 5,4 milijuna birača odazvalo se više od 2 milijuna od kojih se 80 posto izjasnilo za odcjepljenje.

27. rujna 2015. – Junts Pel Si (Zajedno za da), koalicija političkih stranaka zagovornica neovisnosti pobijedila je na pokrajinskim izborima i formirala vladu uz potporu protukapitalističke, sececionističke stranke CUP.

6. rujna 2017. – Katalonski parlament odobrio je raspisivanje prvog referenduma o neovisnosti na glasanju koje je bojkotirala oporba. Ustavni sud idući je dan proglasio to glasanje nevažećim.

20. rujna 2017. – U pokušaju da spriječi održavanje referenduma španjolska policija zaplijenila je gotovo 10 milijuna glasačkih listića i uhitila 14 političara i dužnosnika zagovornika neovisnosti. Zaredali su ulični prosvjedi.

1. listopada 2017. – Referendum se održava unatoč upadima španjolske interventne policije na birališta. Pet je osoba hospitalizirano, a više od 800 zadobilo je lakše ozljede u sukobima s policajcima. Rezultati referenduma pokazali su da je 90 posto glasalo za neovisnost, a odziv je bio 43 posto, objavile su katalonske vlasti.

3. i 8. listopada 2017. – Opći štrajk u korist neovisnosti paralizirao je Kataloniju i privukao 700.000 ljudi u Barceloni. Pet dana poslije u Barceloni je 350.000 ljudi marširalo za mir i protiv odcjepljenja.

10. listopada 2017. – Katalonski predsjednik Carles Puigdemont poručio je da njegova pokrajina ima pravo proglasiti neovisnost, ali to nije učinio već je zatražio pregovore sa službenim Madridom.

16. listopada 2017. – Puigdemont je izbjegao prvi ultimatum španjolske vlade da odustane od odcjepljenja. Nekoliko sati poslije dvojica vodećih dužnosnika organizatora referenduma o neovisnosti uhićena su i u pritvoru čekaju suđenje pod optužbom za planiranje pobune.

19. listopada 2017. – Pošto se Puigdement oglušio na drugi ultimatum, španjolska vlada najavila je aktiviranje članka 155 Ustava kojim se ukida autonomija Katalonije.

27. listopada 2017. – Katalonski parlament izglasao je neovisnost, a potom je španjolski parlament odobrio uvođenje izvanrednih mjera u Kataloniji