"Umjesto optužbe za zločine u našem građanskom ratu, trebao bih biti nagrađen zato što sam učinio sve što je u ljudskoj moći da do građanskog rata ne dođe; što sam smanjio patnje svih civila; što je broj žrtava bio tri do četiri puta manji nego što se tvrdilo", izjavio je Radovan Karadžić
DEN HAAG – Bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je u utorak na početku iznošenja svoje obrane pred Haaškim sudom da bi trebao biti nagrađen za svoje napore u promicanju mira umjesto što je optužen za genocid i druge zločine nad nesrpskim civilima tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
»Umjesto optužbe za zločine u našem građanskom ratu, trebao bih biti nagrađen zato što sam učinio sve što je u ljudskoj moći da do građanskog rata ne dođe; što sam smanjio patnje svih civila; što je broj žrtava bio tri do četiri puta manji nego što se tvrdilo; što sam potpisao i proveo brojna primirja i zaustavljao našu vojsku pred pobjedama i stalno tragao za mirom i prihvatio četiri od pet mirovnih planova«, rekao je Karadžić.
Karadžić (67) je optužen za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad stanovništvom Sarajeva i uzimanje »plavih kaciga« za taoce tijekom rata u BiH 1992-95.
Karadžić je tražio 600 sati da ispita 570 svjedoka obrane, ali mu je za glavno i dodatno ispitivanje odobreno 300 sati. Obrana je na tu odluku uložila žalbu, o kojoj još nije donesena odluka.
Suđenje Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku vlade samoproglašene Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (SAO SBZS) i potom predsjedniku samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK), počelo je u utorak pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Den Haagu.
Suđenje je počelo uvodnom riječi tužiteljstva u kojoj je istaknuto da je ovo zadnje suđenje pred ovim sudom, ali da su zločini počinjeni u istočnoj Slavoniji, Hrvatskoj, bili prvi zločini počinjeni na području bivše Jugoslavije te da Hadžić »ne samo da ništa nije učinio da zaštiti nesrbe, a imao je ovlasti, već ih je odobrio«.
Istovremeno, objasnio je tužitelj, na sastanku u Veleprometu Hadžić je, zajedno s Arkanom odlučivao o sudbini Hrvata. »Hadžić se žustro suprotstavljao prebacivanju hrvatskih zarobljenika iz SAO SBZS u zatvore u Srbiji« te je inzistirao da »tim ustašama sudi ovaj narod iz srpske autonomne oblasti«, kazao je tužitelj, navodeći Hadžićeve riječi iz intervjua srpskim medijima.
ICTY Hadžića tereti po 14 točaka optužnice za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem »trajnog uklanjanja većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva iz velikog dijela Hrvatske« kako bi ta područja postala »dio nove države pod srpskom dominacijom«.
»Najkasnije od 25. lipnja 1991. do kraja prosinca 1993., Hadžić je počinio u dogovoru s drugima, planirao, poticao, naredio i pomagao i podržavao protupravno pritvaranje ili zatvaranje pod nehumanim uvjetima hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva u SAO SBZS/RSK«, kaže se u optužnici.
Optužen je za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubojstvo, zatvaranje, mučenje i okrutno postupanje prema hrvatskom i drugom nesrpskom stanovništvu u zatočeničkim objektima na poljoprivrednom dobru Ovčara, vukovarskom Veleprometu, u Erdutu, Dalju i Borovu Selu, kao i u Srbiji, na poljoprivrednim dobrima u selima Stajićevo i Begejci, vojarni JNA u Zrenjaninu i vojnim zatvorima u Šidu i Sremskoj Mitrovici. Hadžić se tereti i za deportacije i prisilno premještanje stanovništva kao i za bezobzirno razaranje naselja i pljačku imovine nesrpskih civila u Dalju, Vukovaru, Erdutu, Lovasu i drugim mjestima u istočnoj Slavoniji. Svi navedeni zločini spadaju u zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Prva optužnica protiv Hadžića podignuta je u lipnju 2004. godine, prva izmijenjena optužnica u srpnju 2011., a druga izmijenjena optužnica u ožujku 2012. godine. Od podizanja prve optužnice Hadžić se nalazio u bijegu, a nakon što je u srpnju 2011. uhićen na Fruškoj gori, prebačen je na Haški sud.
Pred hrvatskim sudovima ovaj nekadašnji skladištar iz Pačetina, sela nedaleko od Vukovara, osuđen je u odsutnosti na ukupno 20 godina zatvora. Hadžić je posljednji od 162 optuženih kojima se sudi pred tim ICTY-jem.
Prvi Karadžićev svjedok bit će ruski pukovnik Andrej Demurenko. On će, po najavi obrane, posvjedočiti da je u istrazi koju je sam proveo utvrdio da minobacačka granata koja je 28. kolovoza 1995. ispred sarajevske tržnice Markale ubila 43, a ranila 75 osoba, nije bila ispaljena s položaja Vojske RS, čiji je vrhovni zapovjednik bio Karadžić.
Suđenje Karadžiću počelo je krajem listopada 2009., ali je tužiteljstvo prvog svjedoka izvelo pred suce tek sredinom travnja 2010.