Felix Banaszak ima 33 godine i već 15 godina je član Saveza 90/Zeleni. Bivši savezni predsjednik omladinske organizacije te stranke „Mladeži Zelenih”, od 2021. godine zastupnik je u njemačkom Bundestagu. Što ga još povezuje s osnivačkom generacijom stranke?

Njemačka stranka za zaštitu okoliša okupila se početkom 1980-ih, u jednom sasvim drugom svijetu. U to vrijeme su to bile kaotično okupljene ljevičarske skupine, protivnici nuklearne energije i mirovni aktivisti, a danas su Zeleni dio vladajuće koalicije u Njemačkoj, u vremenima digitalizacije i polarizacije u društvu novim nacionalizmom.

Što mogu naučiti od osnivača?

I iznad svega: u vrijeme novog rata u Europi za koji se dugo mislilo da nije moguć.

U intervjuu za DW, Banaszak se prisjeća onoga što ga još uvijek povezuje s prvim Zelenima od prije 43 godine: „Ono što možemo naučiti od njih je kako izdržati društveni pritisak. Nisu željeli da ih svi vole. Uradili su dovoljno da ih svi poštuju.”

Najmlađa frakcija u Bundestagu

Ali, svijet je sada potpuno drugačiji, i rijetko se koja druga stranka za ova četiri desetljeća toliko promijenila kao Zeleni. Oni su se u početku mučili sami sa sobom, trebaju li uopće glasovati za ulazak u parlamente stare Savezne Republike Njemačke.

Danas za Zelene glasuju ljudi iz duboke sredine društva. A sastav stranke je mlad, mlađi od većine drugih stranka.

U Bundestagu je njezin zastupnički klub sa 118 zastupnika daleko najmlađi. 22 parlamentaraca su mlađa od 30 godina, njih 28 još nema 40 godina kao ni Banaszak.

„Ako želite mir, najprije vam treba vojska!”

Za njega su glavna pitanja Zelenih danas: borba protiv klimatskih promjena, human tretman prema izbjeglicama, stalna borba za liberalno društvo, posebno u vremenima digitalizacije.

S druge strane, za makar verbalno strogi pacifizam iz rane faze Zelenih, nema interesa.

Banaszak kaže: “Ako želite postići mir, najprije vam je potrebna vojna sila. Zeleni su također podržavali pokrete za slobodu širom svijeta u prošlosti, koji su definitivno koristili oružje.”

Ali isporuke oružja? Za Zelene je to dugo bio tabu.

Pristaše Zelenih žele isporuke oružja

Danas se najvažniji predstavnici Zelenih u saveznoj vladi, vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, žestoko zalažu za opskrbu Ukrajine oružjem u borbi protiv ruskog agresora.

Oni mogu biti sigurni u podršku svojih zastupnika, ali i svojih birača. Kao i političari, oni su se posljednjih godina promijenili iz korijena.

Krajem 2022. godine, anketa instituta za ispitivanje javnog mnijenja You Gov pokazala je da je polovica glasača Zelenih za isporuku njemačkih borbenih tenkova Ukrajini.

Više nego u bilo kojoj drugoj stranci. 25 posto glasača Zelenih bilo je strogo protiv.

Skepticizam u pogledu isporuke tenkova, što je u to vrijeme još uvijek bio predmet burne rasprave u Njemačkoj, bio je prevladavajući među stanovništvom u cjelini: 45 posto svih ispitanika smatralo je da se s tenkovima za Ukrajinu ide predaleko.

Kancelar Scholz je tek krajem siječnja 2023. najavio da će tenkovi tipa Leopard biti isporučeni Ukrajini. Dakle, Zeleni prednjače kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva za isporukom oružja koji dolazi iz Ukrajine.

Felix Banaszak kaže: „Prvi Zeleni su bili pod jakim utjecajem Hladnog rata. Dakle, postojalo je stanje percipiranog mira koje je bilo ugroženo ponovnim naoružavanjem.

A sada imamo naoružani svijet i pravi rat, prema kojem se mora adekvatno i postaviti.” I to, dodaje Banaszak, tako što sada treba stati na stranu Ukrajine.

“Čak su i mladi Zeleni buntovni”

Novi naglasci na teme koje su važne za Zelene imaju veze i s činjenicom da je veliki broj ljudi, posebno mladih, i to uglavnom žena, pristupio stranci od 2017. godine.

U to vrijeme, prije oko šest godina, prema internet portalu Statista, Zeleni su imali oko 65.000 članova, danas ih je skoro 130.000. Samo u 2019. broj članova Zelenih porastao je za oko 28 posto.

Wenn wir wollen, dass die #Ukraine den Krieg gegen Russland gewinnt, dann müssen wir mit Waffenlieferungen militärisch, mit humanitärer Hilfe akut und schon jetzt mit Investitionen in den Wiederaufbau unterstützen.

Und wir wollen, dass die Ukraine diesen Krieg gewinnt. pic.twitter.com/Qyp8vU8T3k

— Felix Banaszak (@fbanaszak) September 7, 2022

Felix Banaszak smatra da zna razlog: 2019. klimatski omladinski pokret „Petkom za budućnost”, s mladom Šveđankom Gretom Thunberg na čelu, bio je na vrhuncu svoje svjetske popularnosti.

Banaszak smatra da se stari buntovnički duh Zelenih lako oživljava kada se mnogi Zeleni osjete povezani s pokretom: „Sadašnju generaciju karakterizira i nezadovoljstvo stanjem.

Ova nemoć koju mnogi mladi ljudi osjećaju pred klimatskom krizom: mnogim ljudima tu nedostaje strpljenja za sporo djelovanje.”

Mladi Zeleni doživljavaju stranku kao priznatu snagu

Jedan od prvih Zelenih bio je Jürgen Trittin, koji je bio prvi ministar okoliša iz Zelenih od 1998. do 2005. godine. On je i danas član Bundestaga.

Šezdesetdevetogodišnji stručnjak za vanjsku politiku rekao je u intervjuu za DW o današnjim mladim Zelenima: „Ovo je generacija koja nije odrasla u borbi, takoreći kao autsajderi sustava, već su rođeni u svijetu u kojem se Zeleni smatraju priznatom društvenom i političkom snagom. Ali oni također sada uče da svijetom ne vlada razum, već interesi.”

U tome se vjerojatno slažu i mladi i stariji Zeleni, piše DW.