U Minneapolisu je 25. svibnja Georgea Floyda, 46-godišnjaka crne boje kože, zaposlenik jednoga dućana optužio za kupovanje cigareta s krivotvorenom novčanicom od 20 dolara te je zbog toga pozvao policiju. Sedamnaest minuta nakon što je stiglo prvo policijsko vozilo, Floyd je bio bez svijesti, prikliješten ispod trojice policajaca te nije pokazivao znakove života. Nakon njegove smrti uslijedili su brojni protesti i nemiri u cijelom SAD-u.

Fotografije i videozapisi koji se prikazuju u medijima daju vrlo različitu sliku – u ponedjeljak je načelnik Policijske uprave New Yorka Terence Monahan kleknuo s prosvjednicima u znak potpore te su policija i prosvjednici zaustavili ljude koji su pokušali biti nasilni. Druge pak slike pokazuju razbijene izloge, opljačkane dućane te palež. Terence Floyd također je u ponedjeljak na mjestu bratova ubojstva pozvao na prekid nasilja: »Razumijem da ste uznemireni, ali vjerojatno niste ni upola uznemireni kao što sam ja. Ako ja ne dižem stvari u zrak i ne radim probleme zajednici, što onda svi vi radite? Baš ništa! To neće vratiti mojega brata. Moja obitelj je mirna i boji se Boga, rekao je i pozvao sve da se obrazuju i glasuju te da nastave mirno prosvjedovati.«

Medijska interpretacija

Za analizu prosvjeda i nemira u SAD-u kontaktirali smo sa sveučilišnim profesorom Josephom Molitoriszom, koji je nakon 25 godina predavanja na američkim sveučilištima u Austinu, Washingtonu i Kaliforniji došao na riječki Filozofski fakultet te ondje predavao do mirovine.

Prvo smo se dotaknuli medijske intepretacije događanja.

– Gledajući vijesti i medije, dobivamo vrlo zbunjujuću sliku. Ne bismo trebali prihvatiti sve što nam kaže jedan voditelj, već je dobro informirati se iz više izvora koji će iz različitih kutova prikazati priču. Na taj način imamo šanse da možda raspoznamo što se događa. Prije nego što poželimo utvrditi što pojedini mediji žele prikazati, treba reći da će sve što vidimo u medijima biti pod utjecajem predsjedničkih izbora u SAD-u koji su već za pet mjeseci. Mnogi u medijima htjet će trenutačnu situaciju prikazati kao krivnju jedne ili druge strane, no ja mislim da moramo biti oprezni s time, jer se trenutačni događaji mogu koristiti za različite svrhe, kaže Molitorisz i nastavlja:

– Ne radi se samo o legitimnom i vrlo opravdanom izljevu žalosti zbog brutalnog ubojstva Georgea Floyda, već sada uskaču mnogi akteri koji bi htjeli tu tužnu činjenicu okrenuti u svoju korist. Čudim se kada vidim reportera koji se javlja s lica mjesta i kaže da se radi o prosvjedu, a iza njega zgrade gore, ljudi pljačkaju i vlada kaos. Kada govorimo o prosvjedima uvijek se sjetim Martina Luthera Kinga mlađeg i njegova zagovaranja mirnih, pravednih, prosvjeda koji će uvjeriti ljude u ispravnost onoga što zastupa. Pitam se što bi on mislio o nasilju i pljački koji se događaju. Nisam siguran da bi ih podržao.

Dotakli smo se i spontanosti prosvjeda te nemira.

– Važno je obratiti pozornost na to jesu li spontani ili organizirani. Mislim da postoji organizirani element koji se infiltrirao u pravedne prosvjede. Jer, s jedne strane, kako smo rekli, imamo izljev žalosti i frustracija te legitimne prigovore zbog policijske brutalnosti i dugotrajnih nepravdi, a s druge strane imamo ljude koji pljačkaju i stvaraju nemire. Vidjeli smo da mali poduzetnici pokušavaju zaštititi svoje trgovine te njih također napadaju, kaže i dodaje da trenutačnu situaciju promatra podjednako kao rasni problem, koji je vrlo izražen u SAD-u, te možda još više kao ekonomski problem:

– Samo u posljednja dva mjeseca za vrijeme izolacije zbog koronavirusa od 30 do 40 milijuna Amerikanaca izgubilo je posao i velike ekonomske teškoće tek počinju. Neki su prognozirali da će se uslijediti oporavak ekonomije takozvanog V-oblika, odnosno da će uslijediti vrlo brz ekonomski rast, no ne vjerujem da će se to dogoditi.

Mitologija uspjeha

Proces oporavka bit će vrlo spor, opisao je te istaknuo osjećaj beznađa koji trenutačno znatno pridonosi nelagodi i napetostima u američkom društvu:

– Ljudi ne vide na koji bi se način stvari trebale poboljšati nakon ovog »dvostrukog udarca«, odnosno izolacije i zatvaranja zbog koronavirusa te građanskih nemira nakon ubojstva Georgea Floyda.
Molitorisz kaže da na umu moramo imati još jednu dimenziju – mitologiju uspjeha koja vlada u SAD-u.

– Američki je ethos da će svaka sljedeća generacija imati bolje uvjete i proći bolje od generacije svojih roditelja. Postoji neizbježna vjera u napredak i na taj način američki san nastavlja živjeti. No, i prije svih ovih događaja imali smo generaciju mladih ljudi koji ne vide svjetlu budućnost. Danas postoji poseban naziv, »bumerang generacija«, za ljude koji se vraćaju kući nakon završenog fakulteta kako bi živjeli s roditeljima. Budući da vraćanje kući svojim roditeljima s dvadeset-trideset godina nije dio američkog sna, možda je to razlog zašto mnogi mladi ljudi, koji su suočeni s jako neizvjesnom budućnošću, simpatiziraju razne alternativne grupe, poput antifa, koje im šalju poruku »ne dobivate svoj dio kolača i društvo vas je izdalo«.

Ovo spominjem zato što vidimo mnoge mlade na ulicama, ljude različitih etničkih skupina, koji su organizirani, dok su prosvjednici mirni, no vrlo odlučni da se pravda zadovolji, rekao je Molitorisz i zaključio:

– Situacija je vrlo teška, ali treba reći da postoji »tiha većina« i da je »prosječni« Amerikanac mirna osoba koja želi poštovati zakon i red te želi da se zadovolji pravda za ubijenog Georgea Floyda i njegovu obitelj. Mislim da je ta tiha većina vrlo zabrinuta kako će se Amerika raspasti po šavovima, ako se ovakvo stanje i ovakve podjele nastave.