Jean-Claude Juncker predsjednik Europske komisije

Od 729 zastupnika koji su pristupili tajnom glasovanju, 422 za glasovalo za Junckera, 250 je bilo protiv i 47 suzdržanih. Deset glasačkih listića bilo je nevažeće

BRUXELLES/STRASBOURG  Bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izabran je u utorak za novog predsjednika Europske komisije većinom glasova u Europskom parlamentu.

Od 729 zastupnika koji su pristupili tajnom glasovanju, 422 za glasovalo za Junckera, 250 je bilo protiv i 47 suzdržanih. Deset glasačkih listića bilo je nevažeće.

 Za izbor je potrebna natpolovična većina svih zastupnika, najmanje 376 od 751 zastupnika.

 Glasovanje u utorak nije jedino koje Juncker mora proći u Europskom parlamentu. On će još jednom kada oformi svoju Komisiju morati dobiti podršku Europskog parlamenta, kada se zastupnici izjašnjavaju o cijelom sastavu Komisije, što je na dnevnom redu u listopadu.

Juncker je prije glasovanja pred zastupnicima izložio svoj program, koji između ostaloga, uključuju investicijski program težak 300 milijaradi eura u sljedeće tri godine.»Želio bih da se u sljedeće tri godine mobilizira 300 milijardi eura za javne i privatne investicije«, rekao je Juncker zastupnicima prije glasovanja. »Potrebna nam je reindustrijalizacija Europe«, dodao je Juncker, obećavši radni program u veljači sljedeće godine za investicije u energiju, promet, širokopojasni internet i u industrijske klastere.Juncker je istaknuo da se u Europskoj uniji formira 29. država članica, država onih koji su bez posla i da je zato potreban investicijski program koji će ih vratiti na tržište rada. »Nema boljeg prijatelja nezaposlenih od investicija«, rekao je. Novac za investicije treba osigurati iz postojećih proračunskih resursa, Europske investicijske banke i privatnog sektora pri tome ne mijenjajući pravila o ograničavanju proračunskog deficita i javnog duga. Juncker je u svom govoru, naizmjenično na francuskom, njemačkom i engleskom, pokušao zadovoljiti one koje inzistiraju na strogoj proračunskoj disciplini, kazavši da pravila koja propisuju najveći mogući deficit i javni dug neće biti mijenjana. Istodobno, izišao je u susret i onima koji inzistiraju na rastu i investicijama, kazavši da je Europi potrebna reindustrijalizacija, da su potrebne investicije.Zauzeo se također i za uvođenje minimalnih, socijalnih plaća, zajamčenih minimalnih prihoda u svim zemaljama članicama.

 Junker je istaknuo da su mnogi Europljani izgubili povjerenje u Uniju te da samo gospodarski rezultati i puna zaposlenost, a ne beskrajne rasprave o institucijama, mogu vratiti izgubljeno povjerenje. Zauzeo se za socijalno tržišno gospodarstvo jer je »ekonomija zbog ljudi, treba služiti ljudima, a ne obratno«.

 Juncker je izrazio uvjerenje da Unija treba nastaviti s dubljim integracijama, pri čemu »nije nužno da svi idu istom brzinom«.

»Neki su već možda došli na krajnje odredište. Uvijek sam bio i ostajem spreman saslušati i pomoći pronaći rješenja za probleme svake zemlje članice«, rekao je Juncker, očito aludirujući na britansko inzistiranje na redefiniranju svojih odnosa s Unijom.

Istaknuo je da je uloga predsjednika Europske komisije »braniti opće europske interese, što uključuje suradnju sa svima, bez obzira jesu li u eurozoni ili ne, jesu li dio schengenskog prostora ili ne, podupiru li dublje integracije ili ne«.

»Ne moramo nužni svi ići istom brzinom. Oni koji žele ići brže, trebaju moći ići brže. To je posebice važno za eurozonu, gdje trebamo nastaviti s jačanjem temelja eura kroz dublje integracije. A to treba napraviti na način da se sačuva integritet unutarnjeg tržišta i zaštite prava onih izvan eurozone«, rekao je Juncker.

Najavio je da namjerava imati jednog povjerenika, koji će biti zadužen za Povelju o temeljnim pravima i za vladavinu prava te povjerenika koji će biti zadužen za pitanje migracija.

Juncker je branio zajedničku europsku valutu, kazavši da je ona štiti Europu, što je popraćeno velikim pljeskom, ali i negodovanjem euroskeptičnih zastupnika.

»Jedinstvena valuta ne dijeli, nego štiti Europu«, rekao je Juncker.

Njegov govor su pozdravili predstavnici njegove Europske pučke stranke (EPP) s desnog centra, socijalisti i demokrati (S&D) s lijevog centra te liberali.

Euroskeptična skupina okupljena oko britanskih konzervativaca još je jednom osudila postupak kojim je Juncker izabran, to jest sustav po kojem predsjednik Komisije postaje kandidat one politike skupine koja je dobila najviše na europskim izborima. Na taj način Europski parlament prigrabio je ovlasti koje pripadaju Europskom vijeću i koje mu ne pripadaju ni po europskom ugovoru, ističi oni.Čelnik eurofobne skupine Europa slobode i izravne demokracije (EFDD) Nigel Farage je rekao da način na koji Juncker izabran predstavlja »državni udar, puč protiv nacionalnih država« i da neće glasovati za njega. Farage se nije svidjelo ni tajno glasovanje o predsjedniku Komisije. Rekao je da Juncker ipak ima »nekoliko pluseva«, između ostaloga, i to što je jedan od najduhovijih ljudi koje je sreo u Bruxellesu ili Strasbourgu. Juncker je u svom odgovoru potvrdio njegovu ocjenu o smislu za humor, rekavši da se možda glasovalo tajno kako njegovi (Farageovi) birači ne bi znali da je i on glasovao za njega.Čelnica ekstremno desne Nacionalne fronte Marine Le Pen rekla je da neće glasovati za Junckera jer ga »francuski, ni bilo koji drugi narod, ni na koji način nije birao«, kazavši da on predstavlja negaciju demokracije.

 Juncker joj je zahvalio što ne glasuje za njega, što je popraćeno velikim pljeskom.

 »Zahvaljujem gospođi Le Pen što neće glasovati za mene. Ne želim pristanak onih koji odbacuju druge, koji isključuju«, rekao je Juncker.

Dok je govorila Marine Le Pen, njezin je govor ometao zastupnik iz grčke neonacističke stranke Zlatna Zora Konstatinos Papadakis, zbog čega ga je predsjednik Parlamenta Martine Schulz izbacio s rasprave. Papadakis je kasnije objasnio da se ne slaže s tim što je Marine Le Pen najavljena kao predstavnik onih zastupnika koji nisu raspoređeni u zastupničke klubove. »Ona može govoriti i ime svoje stranke, a ne u ime svih nas«, rekao je Papadakis.

Jean-Claude Juncker predsjednik Europske komisije

Lidlova super ponuda