Hoće li Japan i nakon najteže prirodne i nuklearne kataklizme poslije Drugog svjetskog rata, što ga je zadesila od zlokobnog petka, 13. ožujka, možda – već kroz dvije-tri godine, ponovno zablistati kao nesalomljivi azijski gospodarski tigar, ili će na dulji rok ostati krajnje ovisan o vlastitoj prirodi, američkim ratovima za naftu i plin, te o uvoznim sirovinama, energentima i hrani, i stoga krajnje ranjiv na sve vrste šokova?

Prema nizu prvih procjena ekonomskih posljedica  japanske katastrofe, koje iz dana u dan iznose brojne adrese najvišeg kredibiliteta,  ukupna će materijalna šteta biti veća od 200 milijardi dolara ili od četiri posto godišnjeg bruto-proizvoda.

To će – u kombinaciji s otežanim izvozom – Japan ponovno gurnuti u recesiju, a možda i u gospodarsku depresiju najmanje do kraja ove godine.

Žestoke kontre

Japan je unazad dva desetljeća u kroničnoj recesiji ili stagnaciji, jer mu je stopa rasta BDP-a uglavnom oscilirala u rasponu od plus/minus 1,5 posto.

Tek lani je ostvario gospodarski rast za tri posto, i to nakon što je tijekom 2009. smanjio BDP čak za depresijskih 5,2 posto.

Podsjećamo: recesija je usporavanje razvoja ili snižavanje stope rasta npr. sa tri na 0,5 posto godišnje, kao što je i smanjivanje BDP-a po stopama od jedan ili dva posto godišnje.

No, kad je pad BDP-a veći od tri posto, s vjerojatnošću da potraje i dulje od godine, tada je riječ o depresiji.

Nakon prvih deset kataklizmičkih dana, Japan će teško izbjeći gospodarsku depresiju, ali je zbog njegova ukupnog ekonomskog potencijala visoka vjerojatnost da će iz te višestruke krize krenuti već tijekom 2012., kao što je, u znaku slova V (koje simbolizira nagli pad i brzi oporavak), uspio i ne tako davne 1995., nakon potresa u Kobeu, ako ga ne zaguše veća ograničenja u opskrbi strujom.

Da bi u startu hladili, ne samo pregrijane nuklearke, nego i sile gospodarske depresije, u Japanu je središnja banka već treći dan kataklizme pokrenula interventno  punjenje financijskog sustava s dodatnom snagom od 183 milijarde dolara.

U središnjoj banci se nadaju da će novac ubačen u sustav omogućiti uredno kreditiranje, te da će tijekom oporavka zadovoljiti očekivani rast potražnje.

Dva dana poslije Monetarni je odbor Banke Japana olabavio i ukupnu monetarnu politiku, pa je po žurnom postupku povećao otkup vladinih i korporativnih obveznica i druge imovine za pet bilijuna jena, na 50 bilijuna jena (486,4 milijarde dolara).

U sklopu poticanja što bržeg oporavka, središnja je banka zadržala  ključnu kamatnu stopu na gotovo nultoj razini.

Zato je već u prošli četvrtak tečaj jena dostigao najvišu razinu u povijesti!

To novo jačanje jena bilo je posljedica  procjena, da će japanska osiguravajuća društva prodavati svoju imovinu u inozemstvu i kupovati jene, kako bi nadoknadila štetu od potresa i tsunamija.

Snaga Japana

Ali, dodatno poskupljenje jena čini japanske proizvode na svjetskom tržištu preskupima, te ugrožava konkurentnost izvoza, kao i izglede za uspješan gospodarski oporavak.

Zato su u petak članice G 7 krenule u prvu zajedničku akciju unazad deset godina, kako bi zaustavile jačanje jena i tako pomogle japanskoj izvoznoj industriji.

Tako je već do kraja burzovnog trgovanja u petak jen oslabio prema svim  značajnijim valutama, nakon što su europske središnje banke prodavale japansku valutu u sklopu šire koordinirane akcije skupine G7.

Dolar je ojačao za 3,5 posto, na 81,45 jena, odmaknuvši se od rekordno niske razine od 76,25 jena, zabilježene u četvrtak.

Naposljetku se oglasio i MMF, svojom procjenom da Japan ima dovoljno sredstava i mogućnosti, da se oporavi od razornog potresa i silovitog tsunamija, kao i od još nezaustavljene nuklearne tragedije.

Zato ni japanska vlada još nije ni na koji način signalizirala MMF-u, da računa na njegovu pomoć.

Snaga Japana se i dalje očituje u činjenici, da je treće najveće nacionalno gospodarstvo u svijetu, da ima enormne devizne rezerve u iznosu od rekordnih 1000 milijardi dolara, da je i lani ostvario vanjskotrgovinski suficit od visokih 84 milijarde dolara, da je druga brodograđevna sila svijeta, prva ribarska sila, peti proizvođač i potrošač energije, peti najveći izvoznik robe, ali i prvi uvoznik plina i treći najveći uvoznik nafte u svijetu.

Japan je i zemlja gotovo pune zaposlenosti, s ugledom jedne od najradišnijih, najdiscipliniranijih i najinventivnijih nacija.