Rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku su dobili novu poveznicu. Ukrajina je raketnim udarom pogodila iranski teretni brod na Kaspijskom jezeru koji je vjerojatno prevozio oružje i streljivo. Jedan je pomorac poginuo, brod je, iako nije potonuo, onesposobljen. No više od samog napada na plovilo, Irancima i Rusima podjednako, teže pada činjenica da Kaspijsko jezero više nije siguran logistički put.

– Nismo gađali nasumično, cilj je bio brod kojim su prevožene komponente za sklapanje bespilotnih letjelica, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, priznavši kako Kijev stoji iza udara na Kaspijskom jezeru.

Veza između saveznika

Upravo je ovaj logistički put koji spaja sjever Irana s lukama na ruskoj istočnoj obali najvećeg jezera na svijetu već neko vrijeme najbitnija poveznica Teherana sa svojim saveznicima, te kupcima i dobavljačima vojne opreme. Naime, upravo se preko Kaspijskog jezera u Rusiju izvoze dijelovi bespilotnih letjelica potrebnih za konačno sastavljanje ruskih verzija Šahida kojima potom Moskva gađa ciljeve u Ukrajini, ali tom se rutom prometuje i u suprotnom smjeru. Iz ruskih se luka u Iran na taj način prevoze dijelovi za iransku proizvodnju balističkih raketa. Riječ je najčešće o elektroničkim komponentama porijeklom iz Kine.

– Već dugo je potpuno jasno kako su rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku dva naličja iste kovanice. Ukrajina je razvila raketnu i dronsku tehnologiju kojom može pogađati ciljeve na moru tisućama kilometara daleko od svojih granica, i to sada počinju koristiti na Kaspijskom jezeru, kaže dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« u Zagrebu.

Prilično je jasno kako je neometani brodski prijevoz opreme i naoružanja između Irana i Rusije već dugo trn u oku Washingtona, no sama američka administracija tu nije mogla puno učiniti. Izravan američki udar na ciljeve unutar ruskog teritorija jednostavno ne dolazi u obzir. No, Ukrajinci su, razvojem vlastitih dronskih i balističkih sustava sada u mogućnosti prekinuti i taj opskrbni lanac. S jedne strane, tim smanjuju rusku proizvodnju dronova, a s druge štete Irancima. A Teheran im je odavno na ciljniku. Naime, u prvim mjesecima rata velika većina dronova kojima su Rusi gađali ciljeve u Ukrajini dolazila je upravo iz Irana, a Teheran je nakon nekog vremena pomogao Moskvi i da pokrene vlastitu dronsku proizvodnju. To je nešto što Kijev ne zaboravlja.

Obavještajni podaci

Aktivno uključivanje ukrajinskih vojnih i obavještajnih snaga u sukob s Iranom sve je češće i vidljivije. Tijekom vikenda ukrajinski predsjednik Zelenski javno je objavio kako će njegova obavještajna služba, koja pod nadzorom drži i ruske sustave komunikacija, početi dijeliti informacije o pomoći koju Rusija pruža Iranu tijekom sukoba na Bliskom istoku. Riječ je, kaže, prvenstveno o preciznim lokacijama američkih i izraelskih baza u regiji, te rasporedu vojnih postrojbi. Upravo na temelju tih podataka planiraju se raketni i dronski udari iz Irana na zemlje regije.

– Od početka srpnja zabilježili smo aktivan ruski satelitski nadzor nad zemljama Perzijskog zaljeva i američkim vojnim postrojenjima koja se nalaze u regiji. Vrlo je jasna poveznica između ovih snimaka i iranskih udara, kako u vrijeme priprema napada, njegova izvođenja, tako i kasnije, u vrijeme procjene nanesenih gubitaka, rekao je Zelenski.

Unatoč svemu, teško je za očekivati izravnu vojnu odmazdu Irana prema Ukrajini, iako za tako nešto Teheran svakako ima mogućnosti. Prije svega, Iran je sada već previše iscrpljen ratovanjem protiv SAD-a da bi se usudio razvlačiti svoje snage i relativno smanjene raketne i dronske kapacitete na dvije bojišnice. Drugo, napadom na Ukrajinu Iran bi preko noći ohladio svoje odnose s Europskom unijom koju još uvijek vidi kao koliko-tolikog, ako ne saveznika, a ono bar prijateljski nastrojenog partnera, na zapadu.

Čvršća blokada Rusije

Očito je kako će Ukrajina bez prevelike zadrške i dalje napadati sve zanimljive ciljeve na Kaspijskom jezeru. Time ne samo da nanosi udarce Moskvi i Teheranu, već i svoju taktiku rušenja logističkih pravaca unutar Rusije diže na novu razinu. Do sada su, za razliku od željezničkih čvorišta u kopnenom dijelu Rusije te pravaca na Crnom i Azovskom moru, bar pomorski pravci na Kaspijskom jezeru bili sigurni. Sada je jasno kako Rusija na tu sigurnost više ne može računati, te kako logistička blokada Rusije postaje sve čvršća i teža.