Euro je spašen! Na maratonskom summitu koji je počeo u srijedu navečer, a trajao do četiri sata ujutro u četvrtak, čelnici 27 članica Europske unije, a potom i 17 gospodarstva eurozone, postigli su dogovor o gotovo svemu što je bilo stavljeno na stol kao zadnja karta za spas eura i eurozone, iako je naravno na kušnji bilo sve pa i ideja ujedinjene Europe.

Rezime svih dogovora jest da se Grčkoj oprašta pola duga, krizni fond eurozone raste na 1000 milijardi eura, a banke se moraju dokapitalizirati do sredine iduće godine. Jasne mjere i čvrste stavove pozdravila su tržišta kapitala na svim kontinentima, a prva Amerika i Wall Street koji je objavu iz Bruxellesa čekao u plusu.

Nestrpljive burze

Europski burzovni indeksi, kao i cijene nafte, u četvrtak su snažno porasli nošeni na krilima optimizma glede bruxelleskog summita.

No, nije bilo lako i trajalo je dugo. Najprije je, već u prvim satima summita, postignut dogovor da se banke moraju dokapitalizirati do konca lipnja iduće godine pri čemu im je postavljen cilj da udio kapitala najviše kvalitete s do sada propisanih 7 posto moraju podignuti na 9 posto, kako bi se pripremile za otpis grčkih dugova, ali i nove potrese na tržištu eurozone.

Kapital najviše kvalitete jest kapital koji banke moraju imati u gotovini ili u instrumentima koji se mogu vrlo brzo pretvoriti u gotovinu. To bi trebale učiniti tako što će se prvo, same pokušati zadužiti na tržištima.

Ako u tome ne uspiju, pitat će svoje vlade, a tek ako ovo dvoje ne bude moguće, mogu se obratiti Fondu za financijsku stabilnost eurozone (EFSF). Iako se nije govorilo o točnim brojkama trebat će najmanje 106 milijarda eura za potrebe ovakve dokapitalizacije, pri čemu najviše novca treba grčkim, a potom španjolskim i talijanskim bankama.

Najprije je dakle, bio postignut dogovor oko dokapitalizacije banaka, i to već na prvom večernjem sastanku u okviru cijelog summita na kojem je odlučivalo svih 27 članica Unije.

Iako je taj dogovor dao stanovitu nadu u pozitivan ishod summita, tek je tada počela prava bitka. Tijekom srijede raspoloženje na tržištima bilo je promjenjivo, očekivanja nisu bila prevelika, jer su izlazile informacije da nikakav poseban napredak u pregovorima nije izvjestan, te je najavljivan i treći summit, prije no je drugi i završio.

No, tijekom večeri i noći polako je dolazilo do preokreta, i u tijeku pregovora, a onda i u očekivanjima investitora, od europskih tržišta kapitala, preko Wall Streeta, do azijskih burzi. Europske su burze u srijedu bile prilično volatilne, prije pesimistične nego optimistične, pa su burzovni indeksi pokazali prilično šarenilo.

Kako Amerika trgovinski dan počinje oko 15 popodne po europskom vremenu, bilo je pitanje kako će se sve te informacije i disonantni tonovi odraziti na Wall Street, te kako će zatvoriti burzovni dan. Zatvorio ga je međutim u plusu, što je već bio znak da Europa ovaj puta ipak neće razočarati.

Strah od inflacije

Budući da je najveći problem zapravo grčki dug i kako ga otpisati, a za što treba povećati krizni fond i dokapitalizirati banke, europski čelnici kao da su u postizanju dogovora odlučili krenuti od kraja prema početku. Dogovorom o dokapitalizaciji bankarskog sektora otvoren je put za oprost potraživanja prema Grčkoj od strane bankarskog sektora.

Nakon što je dakle ta prva stepenica preskočena, negdje oko ponoći agencije prenose da je eurozona spremna povećati i Fond financijske stabilnosti, sa dosadašnjih 440 milijardi eura na tisuću milijardi eura, i to bez daljnjeg trošenja sredstava poreznih obveznika.

Spominje se i učetverostručenje fonda, međutim prvo treba vidjeti koliko će u fondu ostati nakon što se obavi prvi zadatak dokapitalizacije banaka.

Dva su modela kojim bi se po principu poluge povećala imovina EFSF-a. Prvi je da se izda poseban financijski instrument koji bi bio naslonjen na krizni fond, ali bi bio otvoren za sudjelovanje privatnim investitorima i državnim fondovima brzorastućih gospodarstava poput Kine.

Onda bi se tim sredstvima kupovale obveznice prezaduženih članica što bi im pomoglo da dođu do potrebnog kapitala po nižim kamatama.

Time bi se zapravo otvorio prostor da Kina i ostala gospodarstva koje kriza još ne muči kao Europu i Ameriku, praktički saniraju europske dugove.

I Europska središnja banka najavila je dan ranije da će nastaviti kupovati obveznice problematičnih članica, no ipak ju se neće »povezati« s EFSF-om, jer bi to, prema njemačkoj interpretaciji, značilo pretjerano monetarno popuštanje, nekontrolirano tiskanje novca i put u inflaciju. Monetarna politika tako ostaje prilično netipična, ali ipak ne do kraja; i u krizi se red mora znati.

Drugi je model da EFSF naprosto bude jamac pri kupnji državnih obveznica problematičnih gospodarstava čime bi im se također olakšalo da pronađu put do potrebnog kapitala.

Pomoć Grčkoj

Tek negdje pred jutro iz Bruxellesa je međutim stigla vijest da je preskočena i zadnja, najteža stepenica u postizanju sveobuhvatnog rješenja europskog dužničkog pitanja, a to je otpis dugova Grčkoj u visini 50 posto ukupnih bankarskih potraživanja, na što su banke dobrovoljno pristale.

U pregovore s bankama, kako prenosi Hina, izravno su se uključili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, zajedno sa šeficom MMF-a Christinom Lagarde i predsjednikom euroskupine Jean-Claude Junckerom. Dobrovoljnim pristankom banaka da otpišu polovicu svojih potraživanja grčki dug bit će smanjen za 100 milijardi eura.

To će omogućiti da grčki javni dug do 2020. padne na 120 posto BDP-a, dok sada iznosi 350 milijardi eura, što je 162 posto BDP-a. Taj je dogovor objavio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy nakon završetka summita. Tek je tada mirne duše mogao objaviti: »Postigli smo cjeloviti dogovor.«