Potpuni rat između Izraela i Hezbollaha bio bi “katastrofa”, kaže glavni tajnik UN-a. Ali za Davida Kamarija, koji živi pod gotovo svakodnevnom vatrom na izraelskoj strani granice, to bi bilo rješenje.

Prošlog mjeseca raketa Hezbollaha ispaljena iz Libanona pala je u njegov vrt u pograničnom gradu Kiryat Shmona, oštetivši mu kuću na nekoliko mjesta i napunivši je krhotinama.

Novinarima BBC-a pokazao je rupe gdje su šrapneli probili zidove, promašivši ga za nekoliko centimetara. A onda na brda iznad, gdje počinje teritorij pod kontrolom Hezbollaha.

“Svaki dan, svaku noć: bombe. To je problem”, rekao je. “A ja sam rođen ovdje. Ako živiš ovdje jednu noć, poludiš.”

David još uvijek živi u svojoj kući punoj krhotina, s komadima šrapnela upletenim u ostatke njegovog televizora. Vani je pocrnjeli ostatak njegovog automobila, spaljen vatrom koja je zahvatila njegovo dvorište nakon udara rakete.

Davidovo rješenje? Rat s Hezbollahom

Većina stanovništva Kiryat Shmone evakuirana je nakon napada Hamasa 7. listopada, dok su Hezbollahove rakete počele pljuštati u znak podrške njihovom palestinskom savezniku.

David je jedan od rijetkih koji je ostao. “Živim ovdje 71 godinu”, rekao je. “Neću ići, bio sam u vojsci, ne bojim se.”

Njegovo rješenje? “Rat s Hezbollahom; ubijte Hezbollah”, kaže on.

Izrael žestoko uzvraća Hezbollahu, ubijajući više zapovjednike i gađajući mete unutar Libanona.

Hezbollah je ovog mjeseca preko granice poslao veće salve dronova i projektila, a prijetnje s obje strane su se povećale. Ranije ovog tjedna grupa je objavila snimke vojnih instalacija i civilne infrastrukture u izraelskom gradu Haifi snimljene dronom.

Dok se sukob “milo za drago” nastavlja, a više od 60.000 Izraelaca ostaje evakuirano iz svojih domova na sjeveru, postoje znakovi da su i izraelski čelnici i njihovi građani spremni podržati vojne opcije da se Hezbollah potisne s granice.

Gradonačelnik Kiryat Shmone, Avichai Stern, pokazuje mjesto gdje je raketa pala na ulicu u blizini njegova ureda prošli tjedan.

“Mislim da ne postoji nijedna država na svijetu koja bi prihvatila svakodnevnu vatru na svoje građane”, rekao je gradonačelnik Stern.

“Čekamo kao janjad na klanju”

“I sjediti ovdje kao janjad na klanju, čekajući dan kada će nas napadati kao što smo vidjeli na jugu, to nije prihvatljivo. Svi razumiju da je izbor između rata sada ili rata kasnije.”

Razvoj situacije na sjeveru zemlje ovisi o ratu koji Izrael vodi više od 100 milja 160 kilometara južno u Gazi.

Prekid vatre tamo također bi pomogao u smirivanju napetosti na sjeveru, ali izraelski premijer Benjamin Netanyahu održava oba sukoba, pod hipotekom svog obećanja saveznicima u krajnje desničarskoj vladi da će uništiti Hamas prije okončanja rata u Gazi.

Ranije ovog tjedna čak je i glasnogovornik izraelske vojske rekao da ovaj cilj možda nije realan.

“Ideja da možemo uništiti Hamas ili učiniti da Hamas nestane je obmanjujuća za javnost”, rekao je kontraadmiral Daniel Hagari za izraelsku TV.

S libanonske strane granice, gdje je evakuirano više od 90.000 ljudi, raspoloženje među onima koji su ostali slično je mračno.

Fatima Belhas živi 7 kilometara od izraelske granice, blizu Jbal el Botma.

U prvim danima tresla bi se od straha kad bi Izrael bombardirao to područje, kaže, ali od tada se pomirila s bombardiranjima i više ne pomišlja otići.

“Kamo bih otišla?” pitala je. “Neki imaju rodbinu negdje drugdje. Ali kako se mogu nametnuti nekom tako? Nemamo novca.”

Libanonka: Nećemo biti istjerani s naše zemlje

“Možda je bolje dostojanstveno umrijeti kod kuće”, rekla je. “Odrasli smo u otporu. Nećemo biti istjerani s naše zemlje kao Palestinci.”

Hussein Aballan nedavno je napustio svoje selo Mays al Jbal, oko 10 kilometara od Kiryat Shmone, na libanonskoj strani granice.

Život je tamo postao nemoguć, rekao je, s prekinutim komunikacijama i bez struje, te gotovo bez ikakvih trgovina.

Nekoliko desetaka obitelji koje su tamo ostale uglavnom su stariji ljudi koji odbijaju napustiti svoje domove i farme, rekao je za BBC.

Ali podržao je napad Hezbollaha na Izrael.

“Svi na jugu Libanona su proživjeli godine agresije, ali su izašli jači”, rekao je. “Samo otporom smo jaki.”

Koliko god težak bio ovaj granični sukob za ljude s obje strane, rat širokih razmjera podigao bi krizu na drugu razinu.

Neki stanovnici Bejruta drže spakirane kofere i spremne putovnice za slučaj sveopćeg sukoba, a vođa Hezbollaha, Hassan Nasrallah, rekao je ovaj tjedan da ni jedna lokacija u Izraelu neće biti pošteđena.

Hezbollah je dobro naoružana, obučena vojska, koju podržava Iran; Izrael, sofisticirana vojna sila sa SAD-om kao saveznikom.

Rat punog opsega vjerojatno će biti razoran za obje strane.

Katastrofa koja nadilazi granice mašte

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da bi to bila “katastrofa koja nadilazi […] granice mašte”.

Problem za Izrael je kako zaustaviti rakete i vratiti svoje ljude u napuštena sjeverna područja zemlje.

Problem za Hezbollah je kako zaustaviti rakete kada izraelske snage u Gazi napadaju njegovog saveznika, Hamas.

Što duže ta situacija traje, to se više povećava rizik od pogrešne procjene, a izraelska vlada je pod većim pritiskom da riješi situaciju.

Napadi Hamasa 7. listopada promijenili su sigurnosne proračune u Izraelu. Mnogi od onih koji imaju domove blizu granice – i neki od onih na položajima moći – kažu da vrsta sporazuma sklopljena s Hezbollahom u prošlosti više nije dovoljna.

Tom Perry živi u kibucu Malkiya, tik uz libanonsku graničnu ogradu. Bio je vani i pio s prijateljima kada je Hezbollahova raketa udarila u prednji dio njegove kuće ranije ovog mjeseca.

“Mislim da je upozorenje glavnog tajnika ispravno – rat će biti katastrofa za to područje”, rekao je.

“Ali, nažalost, izgleda da nemamo drugu opciju. Nijedan sporazum ne traje vječno, jer žele smrt za nas. Osuđeni smo na ratove zauvijek, osim ako Izrael ne može eliminirati Hezbollah.”

Izraelski čelnici izgubili su sav kredibilitet nakon napada 7. listopada, kaže on, i nemaju strategiju za postizanje mira.

“Trebaju odustati – svi. Najveći neuspjeh naše vojske i naše zemlje bio je 7. listopada, a oni su bili naše vođe. Ne trebaju nam ti vođe.”

Zahtjevi za političkim promjenama vjerojatno će se povećati kada sukobi u Izraelu završe.

Mnogi vjeruju da izraelski premijer pokušava dobiti na vremenu: uhvaćen između sve većih zahtjeva za prekidom vatre u Gazi i sve veće podrške ratu na sjeveru.