Foto Reuters
Ovdje pratimo najvažnije vijesti dana.
povezane vijesti
43. je dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovdje pratimo najvažnije vijesti dana.
Urednika Novaje Gazete polili crvenom bojom
23:14 Dmitrij Muratov, glavni urednik ruskog lista Novaja gazeta i dobitnik Nobelove nagrade, napadnut je crvenom bojom dok je bio u vlaku.
Ove ruske straživačke novine, koje su ostale jedini nezavisan medij u zemlji, obustavile su objavljivanje do kraja ruske invazije na Ukrajinu, nakon što ih je rusko regulatorno tijelo za komunikacije Roskomnadzor upozorilo da prestanu s izvještavanjem.
Čini se da je Muratov napadnut dok je bio u spavaćoj kabini vlaka, kako je vidljivo na slikama objavljenim na Telegramu i Twitteru.
“Polili su uljanu boju s acetonom po cijelom odjeljku. Oči me jako peku”, rekao je Dmitrij Muratov.
https://twitter.com/novayagazeta_eu/status/1512118979682263042?s=20&t=ZewSGkrBYfUFawB_KmHMSA
Moskva ne prihvaća pozive Washingtona
22:24 Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da je Moskva, u biti, prestala prihvaćati pozive Washingtona o vojnim pitanjima i da nije bilo dijaloga između dviju zemalja od sredine veljače.
“Nismo bili baš uspješni jer Rusi nisu odgovorili”, rekao je Austin, izjavivši da je razočaran situacijom.
No, dodao je: “Na temelju onoga što su učinili, ništa me ne iznenađuje. I to ne znači da ćemo prestati pružati ruku da pokrenemo razgovore”.
Američki general: Čeka nas “dug rat” u Ukrajini
22:20 General Mark Milley, šef američkog glavnog stožera očekuje da će Putinov rat u Ukrajini još dugo potrajati, u mračnom upozorenju za milijune ljudi koji se očajnički nadaju da će ruski predsjednik Vladimir Putin zaustaviti invaziju.
“U idealnom slučaju Putin će odlučiti prekinuti borbe, zaustaviti svoju agresiju i postojat će neka vrsta diplomatskog rješenja, ali trenutno to ne izgleda kao da je na vidiku. Bit će to duga muka”, rekao je Milley, pred odborom za oružane snage američkog Senata.
Imajući na umu da regionalni ukrajinski čelnici mole preostale stanovnike istočne regije Donbas da odu dok imaju “posljednju priliku” prije očekivane obnove ruske ofenzive, Milley je dodao svoj glas upozorenjima.
“Pred nama je značajna bitka na jugoistoku Ukrajine, oko regije Donbas, gdje Rusi namjeravaju prikupiti snage i nastaviti svoj napad”, rekao je Milley.
Senatorima je otrkio da su SAD i njihovi sveznici Ukrajini dosad isporučili oko 25.000 protuzračnih sustava naoružanja i 60.000 protuoklopnih sustava.
To je pomoglo Ukrajini da spriječi Putinove snage da ostvare zračnu nadmoć, unatoč razornom bombardiranju dijelova zemlje od strane Rusije, rekao je Milley.
Stanovnici na istoku Ukrajine imaju “posljednju priliku” za evakuaciju
22:10 Ukrajinski dužnosnik upozorava stanovnike na istoku da imaju “posljednju priliku” da pobjegnu prije velike ruske ofenzive koja se očekuje u regiji Donbas, piše AFP.
“Ovih nekoliko dana može biti posljednja prilika za odlazak, a Rusija je pokušavala odsjeći sve moguće načine izvlačenja ljudi”, rekao je Sergiy Gaiday, guverner regije Lugansk, dijela Donbasa.
Ondje ruske snage grad Severodonjeck konstantno građaju topničkom i raketnom paljbom.
Međutim, vlakovi koji evakuiraju stanovnike zaustavljeni su ruskim udarima na jedinu prugu koja je još uvijek pod kontrolom Kijeva, rekao je čelnik ukrajinskog željezničkog operatera Oleksandr Kamychin.
On ovu rutu opisuje kao jedini spas za desetke tisuća ljudi.
“Neprijatelj je izveo udare na željezničku prugu pored stanice u Barvenkovu na pruzi za Donjeck”, rekao je u objavi na servisu za razmjenu poruka Telegram.
Dodao je: “Čekamo završetak bombardiranja da razjasnimo situaciju. Putnici u ovim vlakovima premješteni su u stanicu dok se to ne učini”.
Rusi gađali pogon za proizvodnju kruha u Harkivu
20:51 Najmanje jedna osoba je ubijena, a 14 ih je ranjeno u granatiranju grada Harkiva na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je regionalni guverner Oleh Synehubov u online video obraćanju, prenosi Reuters.
Ukrajinska vojska ranije je priopćila da ruski vojnici bombardiraju grad granatama i raketama. Synehubov je optužio Ruse za razbijanje civilne infrastrukture.
Ranije je rusko ministarstvo obrane priopćilo da je upotrijebilo projektile za uništavanje četiri skladišta goriva u ukrajinskim gradovima Nikolajevu, Harkovu, Zaporožju i Čučivu.
Rusko ministarstvo je priopćilo da je te objekte koristila Ukrajina za opskrbu svojih vojnika u blizini gradova Mikolaiv i Harkiv i u regiji Donbas na jugoistoku zemlje.
Prema fotografijama koje dolaze iz Harkiva jasno je je da su Rusi granatirali veliki pogon za proizvodnju kruha.
Peskov: Imamo značajne gubitke u Ukrajini, to je golema tragedija za nas
19:57 Glasnogovornik Vladimira Putina, Dmitrij Peskov u intervjuu za Sky News priznao je da su ruski gubici u Ukrajini “značajni”. Priznao je rat “golema tragedija” za Rusiju. Više o tome OVDJE.
Putinov glasnogovornik priznao: Imamo značajne gubitke u Ukrajini, to je golema tragedija za nas
Ruski patrijarh: Pravoslavci se bore protiv antikrista
19:20 Poglavar Ruske pravoslavne crkve (RPC) Kiril kazao je u četvrtak da se RPC i njeni pripadnici bore protiv antikrista, prenosi Reuters.
Ruski je patrijarh to izrekao šest tjedana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, tijekom koje je četiri milijuna ljudi izbjeglo iz zemlje, dok je više tisuća ljudi ubijeno.
Iako se nije specifično referirao na Ukrajinu, Kiril je podržao stav Kremlja po kojemu je agresija na Ukrajinu bila nužna reakcija zbog navodne prijetnje Rusiji.
“Zašto su se vanjske snage podigle protiv ruskih zemalja? Zašto nastoje uništiti, podijeliti, postaviti brata nasuprot bratu”, rekao je Kiril, prenosi ruska novinska agencija RIA.
Kiril, dugogodišnji Putinov saveznik, kazao je da će sukladno Knjizi Otkrivenja sukob između dobra i zla kulminirati drugim dolaskom Krista.
Ruski je patrijarh poručio da “Knjiga Otkrivenja spominje određenu silu koja sprečava dolazak u svijet antikrista”. “Neki su mislili da je crkva ta koja ga sputava, i to je točno”, kazao je Kiril.
“Crkva čuva ljude da ne izgube orijentaciju u životu… To je pravoslavna vjera, koja živi i djeluje u pravoslavnoj crkvi – to je sila koja zaustavlja (antikrista)”, dodao je.
Hrvatska će “uskoro” protjerati dio ruskih diplomata
19:00 Hrvatska će “u skoro vrijeme” protjerati dio ruskih diplomata i sada sagledava u kojem opsegu, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“To ćemo učiniti u skoro vrijeme, mi sada gledamo u kojem opsegu ćemo to napraviti”, rekao je Grlić Radman odgovarajući na upit kada i koliko ruskih diplomata će Hrvatska protjerati.
Dodao je da su sve države EU-a i NATO-a već postupile po tom pitanju te da je potez solidarnosti i reakcija na najnovije strahote i zločine ruske vojske na okupiranom teritoriju otkrivenih nakon njihova povlačenja.
“Ovdje je riječ o svjetskom poretku, načelima koje je Rusija povrijedila. Ne mogu se nekažnjeno ubijati civili. Tu moramo ustati i braniti, dignuti svoj glas te upotrijebiti sve što imamo kako bismo zaustavili te napade”, odgovorio je Grlić Radman na upit s kojim obrazloženjem će biti protjerani ruski diplomati.
Ulazi li Finska u NATO?
18:53 Finska će idućih tjedana razjasniti sljedeće korake u vezi moguće odluke o zahtjevu za članstvo u NATO-u, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto novinarima nakon što je u četvrtak bio na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu.
Većina Finaca sada podržava pristupanje Finske NATO-u, pokazuju ankete javnog mnijenja koje su naručili finski mediji nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Finska, članica Europske unije, dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom. Više o tome OVDJE.
Ulazi li Finska u NATO? “Spremni smo to brzo predložiti ako dobijemo potporu parlamenta”
Rusija izbačena iz Vijeća UN-a za ljudska prava
18:47 Opća skupština Ujedinjenih naroda suspendirala je u četvrtak Rusiju iz Vijeća UN-a za ljudska prava zbog izvješća o “grubim i sustavnim kršenjima i zlouporabama ljudskih prava” invazijom na Ukrajinu.
Taj potez predvođen Sjedinjenim Državama dobio je podršku 93 zemlje, 24 zemlje su glasale protiv, a 58 ih je bilo suzdržano.
Za suspenziju Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava koje broji 47 članica, bila je potrebna dvotrećinska većina, a oni koji se nisu htjeli izjasniti se ne računaju pod dvotrećinskom većinom. Više o tome OVDJE.
Ukrajina NATO-u: Bitka za Donbas bit će poput Drugog svjetskog rata
18:41 Kijev je zatražio više teškog naoružanja od svojih zapadnih saveznika i “razorne” sankcije Moskvi, rekavši da će razmjeri svakog predstojećeg ruskog napada na istočnu Ukrajinu podsjetiti članice NATO-a na Drugi svjetski rat.
“Ili ćete nam sada pomoći – a ja govorim o danima, a ne tjednima – ili će vaša pomoć doći prekasno i mnogi će ljudi umrijeti”, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na sastanku svojih kolega u savezu u Bruxelles u četvrtak. Više o tome OVDJE.
Ukrajina NATO-u: Bitka za Donbas bit će poput Drugog svjetskog rata
Crna Gora protjeruje još četiri ruska diplomata
17:14 Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova (MVP) proglasilo je u četvrtak nepoželjnima još četvero diplomata veleposlanstva Ruske Federacije u Crnoj Gori.
MVP Crne Gore u ožujku je protjerao jednog ruskog diplomata na temelju procjene crnogorskih sigurnosnih službi, a ista procjena razlog je i novog protjerivanja osoblja ruskog veleposlanstva.
“MVP je donio spomenutu odluku na osnovi procjene relevantnih sigurnosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskih diplomata i članka 9 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima”, navodi se u priopćenju.
Pojašnjeno je da je nota o odluci da se četiri diplomata proglase nepoželjnima uručena danas ruskom veleposlaniku u Crnoj Gori te da je u njoj dat rok od sedam dana da diplomati napuste crnogorski teritorij.
Rusija je nedavno, kao odgovor na prvu odluku Crne Gore o protjerivanju diplomata, “personom non grata” proglasila crnogorskog diplomata u Moskvi.
Europarlamentarci ne žele Rusiju u znanstvenoj zajednici
17:07 Treba prekinuti suradnju s ruskom znanstvenom zajednicom, a povećati s ukrajinskom, smatraju zastupnici u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
“Prekidamo svu suradnju s ruskom akademijom znanosti u okviru inicijative Obzor Europa”, kazala je europska povjerenica za inovacije, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel.
“Što se tiče postojećih ugovora, sva su plaćanja suspendirana. Državama članicama EU predložili smo da prekinu i kratkoročne ugovore s Rusijom i Bjelorusijom”, rekla je.
Naglasila je da EK sada podržava znanstvene institucije u Ukrajini. “Ukrajina je sada uključena u popis zemalja koje mogu primati sredstva”.
16:15 Rusija se suočava s najtežom situacijom u tri desetljeća zbog neviđenih zapadnih sankcija, ali pokušaji stranih zemalja da je izoliraju od globalnog gospodarstva neće uspjeti, rekao je premijer Mihail Mišustin u četvrtak.
Zapadne zemlje nastavljaju nametati ekonomske sankcije Rusiji kako bi je natjerale da prekine vojnu operaciju u Ukrajini i povuče svoje snage. Rusija invaziju na Ukrajinu naziva “specijalnom operacijom” za demilitarizaciju i “denacifikaciju” svog susjeda.
“Aktualnu situaciju bez sumnje možemo nazvati najtežom u tri desetljeća za Rusiju”, rekao je Mišustin u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta. “Takve sankcije nisu korištene ni u najmračnijim vremenima hladnog rata.”
Zapadne sankcije već su isključile Rusiju iz globalne financijske mreže i oduzele njezinim najvećim bankama pristup SWIFT-u, globalnom sustavu plaćanja, dok su neki trgovci počeli odbijati rusku naftu i pojačavati pritisak na financije Moskve.
Mišustin je rekao da će Rusija sve što uprihodi ove godine morati potrošiti na državne potpore.
Vlada je dosad obećala više od bilijun rublji za potporu poduzećima, obiteljima s djecom i za socijalnu pomoć. Od toga će se 250 milijardi rublji potrošiti na državnu pomoć Ruskim željeznicama.
Pošto neke od tvrtki koje odlaze prenose svoje udjele na ruske tvrtke, navodi Mišustin, nova situacija nudi prostor za nove poslovne prilike.
“Naš financijski sustav, žila kucavica cijelog gospodarstva, održao se”, rekao je Mišustin. “Tržište dionica i rubalj se stabiliziraju. Sumnjam da bi ijedna druga zemlja ovo izdržala. Mi jesmo.”
Europska komisija predložila je u utorak nove sankcije Rusiji, uključujući zabranu uvoza ruskog ugljena i pristanka ruskih brodova u luke EU-a i dodala da radi na zabrani uvoza nafte.
16:12 Ukrajinski predsjednik pozvao je Europu da zauzme snažniji stav protiv Rusije u video obraćanju grčkom parlamentu u četvrtak u kojem je ponovio bojni poklič grčkih patriota u 19. stoljeću u crnomorskoj luci Odesa.
Volodimir Zelenskij rekao je da je Mariupolj, druga luka na ukrajinskoj obali gdje žive tisuće etničkih Grka, “pretvorena u pepeo” od ruske invazije, te je pozvao na još humanitarne pomoći i napora da se evakuiraju ozlijeđeni.
“Ovo je pitanje europske časti”, rekao je preko prevoditelja, a nakon govora su u atenskom parlamentu uslijedile ovacije.
Šestotjedni rat natjerao je četiri milijuna Ukrajinaca na bijeg iz zemlje, uništio je gradove i potaknuo niz zapadnjačkih restrikcija prema ruskim elitama i ekonomiji.
Rusija je zanijekala ciljanje civila i rekla da je Ukrajinu i njezine zapadnjačke pristaše zahvatila diskriminatorna antiruska paranoja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je vojsku u Ukrajinu kako bi izvršila “specijalnu vojnu operaciju” demilitarizacije i denacifikacije zemlje. Ukrajina i Zapad kažu da je Putin pokrenuo ničim izazvan rat agresije.
U četvrtak, Zelenskij je rekao da se Moskva namjerno pokušava pobrinuti da Europljani ostanu bez povoljne energije, kako bi izazvali inflaciju i umjetno stvorili krizu sa zalihama hrane.
“Nijedna ruska banka nema pravo zaraditi novac u financijskom sustavu”, rekao je Zelenskij. “Moraju biti blokirani – svi moraju biti blokirani, ne samo neki – dok traje nerazumni, brutalni rat – i nijedan ruski brod ne smije imati mogućnost ulaska u nijednu luku demokratskog svijeta”, dodao je.
“Sloboda ili smrt”, rekao je tijekom obraćanja, citirajući poklič grčkog revolucionarnog društva “Filiki Eteria”, koje su osnovali trgovci u Odesi 1814. godine kako bi oslobodili Grčku od njezinih otomanskih vladara.
“Otvoreno vas pozivam da stvorite takvu uniju prijatelja koja će moći spasiti Ukrajince i Grke na jugu Ukrajine”, dodao je, referirajući se na Mariupolj.
Grčka će zatražiti od Međunarodnog kaznenog suda da istraži navodne ratne zločine u Mariupolju, rekao je u četvrtak grčki ministar vanjskih poslova.
16:07 Ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak odbacio je u četvrtak navode ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova po kojemu je Kijev predstavio nacrt mirovnog plana koji se značajno razlikuje od onoga što su dvije strane prethodno dogovorile.
Podoljak je Reutersu odgovorio da Lavrov nije izravno uključen u pregovore i da su njegove izjave “isključivo propagandnog značaja”.
Podoljak je rekao da Moskva želi skrenuti pozornost s događanja u gradu Buči, gdje je, prema Ukrajini, Rusija masovno ubijala civile.
“Na taj način treba promatrati sve takve izjave”, kazao je Podoljak.
Moskva poriče da je odgovorna za ubojstva civila, a zločin u Buči opisuje kao “monstruoznu krivotvorinu” Zapada kako bi se diskreditirala Rusija.
Ruski šef diplomacije Lavrov rekao je u četvrtak da nacrt mirovnog sporazuma što ga je Kijev predložio Moskvi sadrži “neprihvatljive” elemente, no rekao je da će Rusija svejedno nastaviti pregovore i raditi na ostvarenju vlastitih sigurnosnih zahtjeva.
14:53 Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov rekao je u četvrtak da nacrt mirovnog sporazuma što ga je Kijev predložio Moskvi sadrži “neprihvatljive” elemente, no rekao je da će Rusija svejedno nastaviti pregovore i raditi na ostvarenju vlastitih sigurnosnih zahtjeva.
Mirovni pregovori Moskve i Kijeva ne napreduju onako brzo kako bi se željelo, rekao je Lavrov i optužio Zapad da pokušava utjecati skretanjem pozornosti na navodne ratne zločine za koje Moskva odbacuje odgovornost.
Ukrajina je u srijedu predložila mirovni sporazum koji odstupa od prijedloga o kojima su se dvije strane prethodno suglasile, rekao je Lavrov.
“Ta nesposobnost da se dogovorimo ponovno pokazuje prave namjere Kijeva, da se povuče iz sporazuma i pokvari pregovore jer odustaje od dogovorenog”, rekao je Lavrov.
Prijedlozi Kijeva su “neprihvatljivi”, rekao je.
Službeni Kijev još nije komentirao tu izjavu ruskog ministra vanjskih poslova.
Kijev ističe da su pregovori potrebni, ali i redovito poručuje da neće odustati od svog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.
Rusija je 24. veljače poslala desetke tisuća svojih vojnika u invaziji na Ukrajinu koju ona naziva “specijalnom vojnom operacijom” i tvrdi da to čini kako bi “denacificirala” tu zemlju od opasnih “ukrajinskih nacionalista.”
Međutim, na terenu je ruska vojska suočena sa žilavim otporom Ukrajinaca, a Zapad je na invaziju odgovorio obimnim sankcijama ruskome vodstvu i gospodarstvu.
Rusija će ipak nastaviti pregovore i nastojati osigurati provedbu svojih zahtjeva, poručio je Lavrov.
“Unatoč svim provokacijama, rusko izaslanstvo nastavit će pregovarački proces i vlastiti nacrt sporazuma u kojem jasno i stoje naše ključne pozicije i naši zahtjevi”, ustvrdio je.
(Hina) xrt ydv
13:32 Kremlj je rekao u četvrtak da je zbunjen američkom odlukom da nametne sankcije odraslim kćerima Vladimira Putina, opisavši taj potez kao dio šire zapadnjačke histerije protiv Rusije.
Nove američke sankcije protiv Moskve zbog ruske intervencije u Ukrajini u srijedu su ciljale ruske banke i elite, uključujući Putinove kćeri Katerinu i Mariju, za koje američki dužnosnici vjeruju da skrivaju bogatstvo svoga oca.
“Naravno da smatramo da su ove sankcije same po sebi produžetak apsolutno mahnitog stava o nametanju restrikcija”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov. “U svakom slučaju, trenutno nametanje restrikcija članovima obitelji govori samo za sebe.”
Peskov je rekao da Kremlj ne može shvatiti zašto se ciljaju Putinove kćeri.
“Ovo je nešto što je teško shvatiti i opisati”, rekao je. “Nažalost, moramo se nositi s takvim oponentima.”
Putinova kći Katerina Tihonova, izvršna je djelatnica u polju tehnologije blisko povezana s ruskom vladom i obrambenom industrijom, prema detaljima koji se navode u paketu američkih sankcija.
Njegova druga kći, Maria Voroncova, predvodi vladine programe u oblasti genetskih istraživanja koji su primili milijarde dolara od Kremlja i koje osobno nadgleda Putin, rekao je SAD.
Putin oduvijek drži svoj i život svoje obitelji podalje od javnosti. Kremlj često odbija pitanja o njima, navodeći pravo na privatnost.
Rusija je u Ukrajinu 24. veljače poslala desetke tisuća vojnika u onome što naziva specijalnom vojnom operacijom kako bi zemlju demilitarizirala i iskorijenila ono što naziva opasnim nacionalistima.
Ukrajinske snage čvrsto su se usprotivile, dok je Zapad nametnuo opsežne sankcije na Rusiju u nadi da ju prisili na povlačenje.
13:28 Europarlamentarci su u četvrtak većinom glasova usvojili rezoluciju kojom osuđuju jačanje represije u Rusiji, dodatno potaknute ratom u Ukrajini, uključujući i zatvorsku kaznu za kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, te izražavaju solidarnost s demokratskim snagama u Rusiji.
Europski parlament je o rezoluciji raspravljao u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, a usvojena je u četvrtak s 524 glasova za, 4 protiv i 5 suzdržanih.
„Autokratska Rusija predstavlja najveću prijetnju za europsku sigurnost. Dugoročni mir u Europi ne ovisi samo o pobjedi Ukrajine nad Rusijom, već i o tome hoće li se Rusi u svojoj zemlji izboriti za demokraciju“, kazao je na raspravi u srijedu pučanin Andrius Kubilius, litavski zastupnik i jedan od autora rezolucije.
Švedska zastupnica i suautorica rezolucije Evin Incir (S&D) poručila je da „što se više (ruski) režim udaljava od istine, to više kažnjava one koji govore istinu“.
„Stotine tisuća Rusa izašlo je na ulice kako bi mirno prosvjedovalo, a mi smo svjesni da Rusija primjenjuje nezakonitu silu nad tim prosvjednicima. Ne samo da Rusija vodi nezakoniti rat protiv Ukrajine, već nastavlja voditi rat protiv istine u Rusiji i izvan nje“, rekla je Incir i podsjetila da je Navaljni osuđen na kaznu zatvora od 9 godina.
Aleksej Navaljni, ustrajni kritičar Kremlja, osuđen je krajem ožujka na devet godina zatvora zbog prevare, a ranije tog mjeseca pozivao je na antiratne prosvjede u Moskvi i drugim gradovima.
Povjerenica Europske komisije za ravnopravnost Helena Dalli nazvala je njegovo uhićenje „politički motiviranim“ i zatražila da ga se odmah i bezuvjetno pusti na slobodu.
„Putin vraća sat unatrag u vrijeme Ruskog Carstva, ali time ugrožava budućnost ruskog naroda. Rat protiv Ukrajine doveo je do egzodusa velikog broja novinara i intelektualaca i njima će biti potrebna europska podrška“, poručila je Dalli.
Sergej Lagodinski iz grupacije Zelenih, njemački zastupnik i koautor rezolucije, je rekao da je rezolucija poruka umjetnicima i aktivistima koji „dolaze ovamo zato što ne mogu više živjeti u svojoj domovini“.
„Ova rezolucija je obećanje da ćemo uvijek biti na strani ukrajinskog naroda i da ćemo biti na strani one ruske manjine koja odvažno govori protiv rata“, dodao je Lagodinski.
Švedska zastupnica i koautorica rezolucije Malin Bjork (Ljevica) kazala je da svi koji djeluju protiv režima riskiraju i da mogu završiti na sudu, gdje im se može suditi temeljem izmišljenih predmeta, što je nazvala „sustavnim pristupom Putinova režima“.
„Ovakvi su progoni još gori otkako je počeo nezakoniti rat u Ukrajini, a oni koji prosvjeduju protiv rata riskiraju jako duge zatvorske kazne“, rekla je Bjork.
Miriam Lexmann, slovačka zastupnica iz redova pučana, citirala je ruskog pisca Aleksandra Solženjicina i rekla da „kada šutimo o zlu, mi zapravo provodimo zlo“.
„Zbog toga će se ono tisuću puta povećati u budućnosti. Kada ne kažnjavamo zločince, mi ne samo da ih štitimo, već oduzimamo temelje pravde za nove generacije“, kazala je Lexmann.
Belgijska zastupnica iz kluba socijalista Maria Arena se referirala na tekst iz 2005. koji opisuje kako je Putin „da bi uspostavio svoju plebiscitarnu diktaturu, odlučio stati na kraj liberalizmu i zamijeniti ga drugom vrstom ideologije“, patriotskim nacionalizmom, koji je protuzapadni, imperijalistički i klerikalni.
„To brutalno lice je upravo ono što vidimo danas u Rusiji. Ovaj režim je osnažio policijsku represiju, uspostavio je pravosuđe koje se pokorava vlasti i koje odobrava arbitrarna zatvaranja kao što je zatvaranje Navaljnog“, rekla je Arena.
Katalin Cseh, mađarska zastupnica iz redova liberala, kazala je da represivni ruski model predstavlja prijetnju unutarnjoj europskoj sigurnosti, no i da sličnih slučajeva ima u samoj Europi.
„Ako ne budemo nešto učinili, vrlo vjerojatno ćemo ime Rusije zamijeniti Mađarskom u ovoj rezoluciji“, upozorila je Cseh.
13:04 Proruski separatisti na istoku Ukrajine tvrde da uvelike kontroliraju središte opkoljenog lučkog grada Mariupolja, objavio je dpa.
“Možemo reći da je glavna bitka u središnjem dijelu grada završena”, rekao je glasnogovornik proruskih snaga u regiji Doneck Eduard Basurin za rusku državnu televiziju u četvrtak ujutro.
Ukrajina odbacuje takve navode.
“Mariupolj se drži”, kazao je savjetnik predsjednika Zelenskog Oleksij Orestovič.
Prema separatistima, borbe su sada uglavnom ograničene na gradsku luku i čeličanu. Basurin tvrdi da je oko 3000 ukrajinskih vojnika ostalo u gradu koji su opkolile ruske postrojbe.
Gradska uprava, koja je pobjegla iz Mariupolja, smatra da je u borbama za grad već ubijeno nekoliko desetaka tisuća civila, a pokušaji evakuacije preostalog civilnog stanovništva više su puta propali.
12:32 Njemačka obavještajna služba (BND) je uhvatila komunikaciju ruske vojske koja dokumentira dogovor oko pokolja u Buči, javlja tjednik Spiegel u četvrtak.
Kako proizlazi iz jednog izvješća koji je BND poslao odgovarajućim parlamentarnim odborima, komunikacija između ruskih vojnika dokazuje da se ne radi o slučajnim zločinima pojedinih vojnika nego o planiranoj strategiji.
“Materijal pokazuje da su ubojstva civila dio uobičajenog postupka ruske vojske koja služe zastrašivanju stanovništva i sprječavanju otpora”, citira Spiegel izvješće BND-a.
Prema BND-u, dijelovi snimljene komunikacije se mogu direktno povezati s konkretnim žrtvama koje su kasnije fotografirane.
Tako u jednom razgovoru vojnik opisuje kako je sa svojim kolegom ustrijelio jednu osobu na biciklu. Kasnije je fotografija žrtve koja leži ustrijeljena pored svog bicikla obišla svijet.
Dvoje bivših ministara, unutarnjih poslova Gerhart Baum i pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger, planiraju optužnicu protiv ruskog vodstva i pojedinih vojnika zbog sumnje u počinjene ratne zločine.
Prema međunarodnom kaznenom zakonu oni mogu i u Njemačkoj biti izvedeni pred sud kao što je to već bio slučaj s osobama koje su počinile zločine protiv čovječnosti tijekom rata u Siriji.
12:14 Kremlj je rekao u četvrtak da će odluka Washingtona da nastavi opskrbljivati Ukrajinu oružjem i vojnom pomoći vjerojatno narušiti izglede za uspješne mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.
“Isporuke oružja Ukrajini neće pridonijeti uspjehu rusko-ukrajinskih pregovora”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u konferencijskom pozivu odgovarajući na pitanje o američkoj opskrbi oružjem Ukrajine.
“Naravno, najvjerojatnije će to negativno utjecati”, rekao je Peskov.
12:00 Kijev je optužio u četvrtak Mađarsku da “pomaže Putinu” u ratu protiv Ukrajine, dan nakon izjave Viktora Orbana da je spreman kupovati ruski plin u rubljima, za razliku od ostalih zemalja Europske unije.
“Budimpešta je prešla u novu etapu: pomaže Putinu da nastavi agresiju na Ukrajinu”, priopćio je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.
Mađaraska “razara jedinstvo Europske unije” takvim svojim stajalištem, ocijenio je.
Kijev “analizira izjave Mađarske koja je izrazila spremnost plaćati ruski plin u rubljima i smatra to neprijateljskim stajalištem prema našoj zemlji”, rekao je.
Kijev optužio Mađarsku da pomaže Putinu u ratu protiv Ukrajine
10:44 Ukrajinska vlada pozvala je civile da napuste područja oko kojih se vode borbe na istoku zemlje i najavila je 10 humanitarnih koridora.
Građani će moći napustiti Mariupolj, koji je pod jakom ruskom vatrom, osobnim automobilima u smjeru grada Zaporižja, objavila je na Facebooku potpredsjednica vlade Irina Vereščuk.
Autobusi za Zaporižje kretat će iz Berdjanska, Tokmaka i Melitopolja.
Dalje prema sjeveru, još pet putova za bijeg vodi iz regije Luhansk do grada Bahmut. Rute se objavljuju svaki dan.
Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za sabotiranje evakuacije civilnog stanovništva.
10:33 Nastavlja se granatiranje gradića Popasne u istočnoj ukrajinskoj regiji Luhansku, objavila je ukrajinska vojska u svom izvješću u četvrtak ujutro.
Ovo je dio ruskih planova za nastavak ofenziva na gradove Rubižne i Nižnij, sjeverno i južno od grada Severodonecka u Luhanskoj oblasti, priopćio je ukrajinski glavni stožer.
Stožer navodi da su u Novotoškivske, također u Luhanskoj oblasti, ruske trupe “neuspješno” pokušale probiti ukrajinske obrambene linije.
U područjima koja su okupirale ruske snage počinjeno je nasilje nad civilima, a ruske postrojbe su provodile “prisilno preseljenje” stanovništva Mariupolja u dijelove regije Doneck koju je okupirala Rusija, navodi se u izvješću.
Nastavljeni napadi na istoku Ukrajine, gradonačelnik Harkiva kaže da su spremni za obranu
9:39 Ukrajinski ministar vanjskih poslova objavio je “posve jednostavan” poziv zemljama članicama NATO-a da isporuče njegovoj zemlji više oružja i tako pomognu spasiti ljudske živote, prenosi BBC u četvrtak.
Uoči današnjeg fizičkog sastanka s kolegama iz zemalja članica NATO-a Dmitro Kuleba jer rekao da je ukrajinska poruka “jednostavna” – više oružane pomoći najbolji je put da pobijedimo Rusiju.
Kuleba se sastaje s kolegama po dužnosti iz NATO-a na samitu u Bruxellesu gdje će se razgovarati o tome kako najbolje naoružati Ukrajinu kojoj prijeti nova velika ruska ofenziva na istoku zemlje.
Dmitro Kuleba / REUTERS
Austrija protjeruje četiri ruska diplomata
9:26 Austrija protjeruje četiri ruska diplomata zbog djelovanja na način nespojiv s njihovim diplomatskim statusom, rekla je glasnogovornica austrijskog ministarstva vanjskih poslova u četvrtak, a zemlja se pridružuje skupini država Europske unije koja je poduzela slične korake ovaj tjedan.
Za razliku od ostalih država EU-a, među kojima su Francuska, Italija i Njemačka, glasnogovornik austrijskog ministra vanjskih poslova Alexandera Schallenberga nije rekao da je taj korak posljedica akcija ruskih snaga u Ukrajini.
Tri diplomata ruskog veleposlanstva u Beču a jedan u Salzburgu moraju napustiti Austriju do 12. travnja, navodi se.
Zelenskij: Zapad mora uvesti embargo na rusku naftu
8:33 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio je u četvrtak novi val sankcija Rusiji, međutim rekao je da one nisu dovoljne, javlja BBC.
Zelenskij je u najnovijem video obraćanju pozvao Zapad da ide dalje i bojkotira korištenje ruske nafte.
Rekao je da neuspjeh dogovora o embargu stoji života ukrajinski narod.
Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu, a više od polovice izvoza ide u Europu.
Zelenskij: “Zapad mora uvesti embargo na rusku naftu, o tome ovise ukrajinski životi”
“Embargo na ruski plin još nije na stolu”
7:15 Italija će “pratiti odluke Europske unije” o novim sankcijama Rusiji, napose o eventualnom embargu na plin koji “još nije na stolu”, rekao je u srijedu premijer Mario Draghi.
“O toj mogućnosti trenutačno se ne razgovara, ali situacija se neprestano mijenja”, rekao je novinarima nakon sastanka vlade.
Talijanski premijer otkrio: “Embargo na ruski plin još nije na stolu”
Amerikanci obučavaju ukrajinske vojnike za upravljanje dronovima
7:10 Manja skupina ukrajinskih vojnika koja je u Sjedinjenim Državama bila prije ruske invazije na Ukrajinu, obučava se za upravljanje bespilotnim letjelicama za ubijanje Switchblade koje Washington šalje Kijevu, priopćio je Pentagon u srijedu.
“Veoma mali broj ukrajinskih vojnika (…) bio je u SAD-u od jeseni, puno prije invazije, radi vojne obuke”, rekao je novinarima glasnogovornik američkog ministarstva obrane John Kirby.
“Iskoristili smo činjenicu da su već bili u zemlji kako bismo ih u nekoliko dana obučili za upravljanje Switchbladeom”, dodao je, istaknuvši da po povratku u domovinu mogu “obučavati druge ukrajinske vojnike”.
Rusija prešla na “plan B”
6:46 Čini se da je Rusija odustala od početnog cilja zauzimanja Kijeva i svrgavanja ukrajinske vlade, ali i dalje napada istok i jug zemlje.
Čak i po tom planu ‘B’ koji su joj nametnuli ukrajinski otpor i ruski vojni porazi, Moskva ima višestruke ciljeve koji bi mogli produljiti sukob i izazvati još više smrti i uništavanja.
Agencija France Presse analizira pet ciljeva Rusije u idućoj fazi rata protiv Ukrajine, gotovo mjesec i pol od početka sukoba.
Simbolična pobjeda
Čak i uz punu kontrolu nad medijima zahvaljujući nizu drakonskih mjera, predsjednik Vladimir Putin vjerojatno će htjeti pohvaliti se nekim uspjehom 9. svibnja kada Rusija obilježava pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
„Putin je opsjednut simboličnim datumima i poviješću pa očajnički treba neku pobjedničku sliku prije 9. svibnja”, rekao je Aleksandar Grinberg, analitičar Jeruzalemskog instituta za sigurnost i strategiju (JISS).
Bivši kremaljski savjetnik Sergej Karaganov, počasni predsjednik moskovskog think-tanka Savjeta za vanjsku i obrambenu politiku, rekao je da si Rusija „ne može dopustiti da ‘izgubi’ pa treba neku vrstu pobjede”.
„Ulozi ruske elite jako su visoki – to je za njih egzistencijalni rat”, rekao je za britanski tjednik The New Statesman.
Zauzimanje Mariupolja
I dok izgleda da se ruske snage povlače iz okolice Kijeva i drugih regija na sjeveru Ukrajine, to se ne događa kod jugoistočnog grada Mariupolja, koji je već tjednima pod opsadom.
Zauzimanje Mariupolja bio bi ključno za ruski cilj stvaranja teritorijalnog kontinuiteta od pripojenog Krima do Rusije.
„Očekujem intenzivne borbe do konačnog povlačenja (ukrajinskog) otpora iz Mariupolja”, rekao je Grinberg.
Sjeverno se nalaze dvije proruske separatističke regije pa bi zauzimanje tog grada omogućilo Moskvi da kontrolira velik dio teritorija na istoku Ukrajine.
Kada bi zauzele Mariupolj, ruske snage mogle bi „krenuti gore na sjever kako bi zauzele ostatak Donabasa i imale kontinuiranu kontrolu nad jugom Ukrajine i obalom Azovskog mora”, rekao je Pierre Razoux, direktor Mediteranske zaklade za strateške studije.
Osvajanje još teritorija
Odmetnute regije Donjeck i Luhansk, kojima je Rusija u veljači priznala neovisnost, nisu kontrolirale u cijelosti svoj teritorij.
Moskva inzistira da njihovi čelnici trebaju imati punu administrativnu vlast i izgleda da je potpuna kontrola nad tim područjima ključni ratni cilj.
„Rat je daleko od završetka i mogao bi još uvijek krenuti u prilog Rusiji ako ruska vojska pokrene uspješnu operaciju na istoku Ukrajine”, rekli su analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW).
Rusija je ovaj vikend pokrenula napade na zapadnu luku Odesu i zapadni izvori ne isključuju amfibijski napad na grad, premda se to čini manje vjerojatnim.
„Ako bude proglašen prekid vatre po načelu ‘zadržite što imate’, Rusija bi mogla zadržati kontrolu nad nekoliko novih dijelova Ukrajine”, rekao je Ivan Klyszcz, doktorand iz međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Tartu u Estoniji.
Dobivanje na vremenu
Invazija se pokazala jako skupom za Ruse i kad je riječ o ljudskim gubicima i uništavanju vojne opreme jer Ukrajinci pružaju daleko jači otpor nego je Kremlj očekivao.
Vojni analitičari napominju da je Rusija 1. travnja započela proljetnu regrutaciju, i premda Moskva inzistira da se novake ne šalje u Ukrajinu, oni bi se mogli priključiti borbama kada potpišu ugovore i prođu obuku.
”Rat je daleko od završetka… Slijedit će nove ofenzive”, rekao je Gustav Gressel, viši politički suradnik Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), dodajući da je ljudstvo „ključan resurs” koji Moskvi manjka.
Ali analitičari ističu i da bi dugi rat do iscrpljenja bio opasan i za Rusiju, imajući u vidu uspjehe ukrajinske gerilske taktike zadnjih tjedana.
„Ako se ovo s vremenom pretvori u dugi rat do iscrpljenja, Ukrajina općenito izgleda u povoljnijoj poziciji”, rekao je Michael Kofman, direktor Ruskih studija pri Centru za pomorske analize u SAD-u.
Podijeliti Zapad
Što rat bude dulje trajao, to se više očekuje da će Kremlj primijeniti jednu od svojih omiljenih taktika i nastojati podijeliti Zapad na one države koje žele zauzeti najčvršće moguće stajalište prema Moskvi i one pomirljivije.
Putin je u ponedjeljak požurio čestitati jednom od svojih najbližih saveznika u EU-u, mađarskom premijerku Viktoru Orbanu, pošto je njegova stranka pobijedila na izborima omogućivši mu četvrti mandat.
Nagovijestivši moguće nove napetosti, američki predsjednik Joe Biden rekao je da Putin ne bi smio ostati na vlasti, no francuski predsjednik Emmanuel Macron odgovorio je na to da takva retorika ne pomaže.
Macron je u ponedjeljak rekao da će EU razmotriti uvođenje novih sankcija protiv ruske industrije nafte i ugljena, ali nije spomenuo prirodni plin, o kojem Europa i dalje jako ovisi.
”Cilj je također podijeliti europsko javno mnijenje”, zaključio je Razoux.
