42. je dan ruske invazije na Ukrajinu.

Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.

23:01 Gotovo pet tisuća civila uspjelo je u srijedu napustiti područja u kojima se vode najteže borbe između ruskih i ukrajinskih snaga, objavila je ukrajinska vlada.

Pet tisuća Ukrajinaca u 24 sata uspjelo pobjeći iz područja u kojima se vode najteže borbe

Ukrajina će nakon rata trebati svoj Marshallov plan

21:47 Ukrajina će nakon rata s Rusijom trebati plan obnove sličan onome koji je SAD ponudio Europi nakon Drugog svjetskog rata, rekao je u srijedu europski povjerenik za proračun Johannes Hahn.

SAD je u poratnom Marshallovu planu izdvojio današnjih 200 milijardi dolara za ekonomsku i tehničku pomoć Europi.

“Ono što trebamo učiniti za Ukrajinu je moderni Marshallov plan”, rekao je Hahn novinarima.

Ukrajina će nakon rata trebati svoj Marshallov plan: “Obnovu bi trebala platiti i Rusija”

“Rusi blokiraju humanitarnu pomoć za Mariupolj da prikriju ratne zločine”

20:57 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u srijedu da je pokušaj prikrivanja zločina razlog zbog kojeg Rusija blokira pristup humanitarnoj pomoći u Mariupolj, dok gradonačelnik tog grada tvrdi da se tijela civila pale u pokretnim krematorijima.

“Mislim da je jedan od glavnih razloga zbog kojih ne možemo omogućiti ulazak humanitarne pomoći u Mariupolj to što, dok ruski vojnici još nisu sve ‘počistili’, strahuju da će cijeli svijet vidjeti što se tamo događa”, rekao je Zelenskij u razgovoru za tursku televiziju Habertürk.

Ne radi se o “desecima, već o tisućama ubijenih i tisućama ranjenih”, dodao je. “Znamo koliko je (ukrajinskih) vojnika tamo poginulo ili ranjeno, ali ne znamo koliko civila”.

Zelenskij: “Rusi blokiraju humanitarnu pomoć za Mariupolj da prikriju ratne zločine. Radi se o tisućama ubijenih”

Zaposlenik britanskog veleposlanstva špijunirao za Moskvu

19:51 Britanac zaposlen u britanskom veleposlanstvu u Berlinu optužen je da je prenosio informacije korisne Rusiji, objavila je u srijedu londonska policija.

Davida Ballantynea Smitha (57), koji je živio u Potsdamu, a bio je zaposlen kao zaštitar u veleposlanstvu, Njemačka je izručila Velikoj Britaniji u srijedu, nakon što ga je u kolovozu 2021. uhitila njemačka policija.

Optužen je da je prikupljao informacije iz veleposlanstva s namjerom da ih proslijedi stranoj državi, priopćilo je britansko glavno tužiteljstvo (CPS).

Nick Price, voditelj odjela za borbu protiv terorizma u CPS-u, rekao je da je Smith optužen za devet kaznenih djela.

“Optužen je za sedam kaznenih djela prikupljanja informacija s namjerom da ih pošalje ruskim vlastima, jedno za pokušaj komunikacije i jedno za davanje informacija osobi za koju je vjerovao da je pripadnik ruskih vlasti”, rekao je.

Smith bi se trebao pojaviti pred sudom u Westminsteru u četvrtak, kazala je policija.

Rusija prijeti ako bude suspendirana iz Vijeća za ljudska prava

19:11 Rusija je upozorila države članice UN-a da će, budu li glasale za ili budu li suzdržane u vezi američkog zahtjeva da je se suspendira iz Vijeća za ljudska prava, smatrati to “neprijateljskom gestom” koja će imati posljedice za njihove bilateralne odnose, po noti koju je Reuters u srijedu dobio na uvid.

Rusija prijeti posljedicama ako bude suspendirana iz Vijeća za ljudska prava

I Hrvatska protjeruje ruske diplomate

19:05 Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je u srijedu u Bruxellesu da će i Hrvatska protjerati dio ruskih diplomata, kao što su već učinile brojne članice EU-a i NATO-a.

“To ćemo učiniti iz solidarnosti i kao reakciju na ovo što se događa, na ove stravične prizore iz Buče i drugih ukrajinskih krajeva”, rekao je Grlić Radman dolazeći na sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

Istaknuo je da to snažno podsjeća na tragične događaje od prije više od 30 godina u Vukovaru, njegovu herojsku obranu i žrtve.

I Hrvatska protjeruje ruske diplomate: “To je reakcija na ove stravične prizore iz Buče i drugih ukrajinskih krajeva”

Zatvara se prihvatni centar u Varšavi, pada broj ukrajinskih izbjeglica

18:23 Glavni prihvatni centar za ukrajinske izbjeglice u Varšavi zatvorit će se u petak jer manje ljudi treba takvu vrstu pomoći, rekao je u srijedu čelnik središnje regije Mazovija.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače iz zemlje je izbjeglo četiri milijuna ljudi, dok je ukupan broj raseljenih veći od deset milijuna, prema podacima agencije UN-a za izbjeglice.

Riječ je o najvećoj izbjegličkoj krizi od Drugog svjetskog rata.

U Poljsku je pristiglo više od 2,52 milijuna izbjeglica, prema podacima poljske granične straže.

Broj ljudi koji prelaze iz Ukrajine u Poljsku stabilizirao se na oko 20 tisuća dnevno u travnju, što je znatno manje u usporedbi s više od 140 tisuća početkom ožujka.

“Zbog uočenog značajnog smanjenja priljeva izbjeglica iz Ukrajine, a time i sve manjeg broja ljudi koji borave u prihvatnom centru COS Torwar, regionalni guverner je od petka odlučio prekinuti rad tog centra”, priopćio je ured guvernera.

Posljednjih dana broj ljudi koji borave u centru pao je na oko 100, a ukupno ima 500 raspoloživih mjesta.

Oni će biti premješteni u druge privremene smještajne jedinice, navodi se.

Regija je pripremila više od 30 tisuća kreveta, a nepopunjeno ih je više od 15 tisuća.

Glasnogovornik najvećeg prihvatnog centra u blizini Varšave rekao je da je broj ljudi koji tamo borave pao na oko 4-5 tisuća ovog tjedna, s više od 10 tisuća na vrhuncu krize.

Dio je izbjeglica nakon nekoliko dana nastavio dalje prema zapadnoj Europi, drugi su pronašli dugoročniji smještaj u Poljskoj, dok su se neki odlučili vratiti u Ukrajinu.

Konvoj Crvenog križa stigao u Zaporižja s izbjeglicama s jugoistoka

17:55 Konvoj sa sedam autobusa i s četrdesetak privatnih vozila pod zaštitom Međunarodnog odbora Crvenoga križa (ICRC) stigao je u srijedu s jugoistoka Ukrajine u Zaporižja, javlja France Presse.

“Naš tim je vodio konvoj autobusa i privatnih vozila s više od 500 ljudi u Zaporižja”, objavio je ICRC na Twitteru, dodajući da su pokušali ući u Mariupolj koji je pod opsadom, ali “sigurnosni uvjeti nisu to dopustili”.

“U konvoju su bili ljudi koji su uspjeli pobjeći iz Mariupolja”, rekao je Crveni križ, kojega je ekipu za pomoć u evakuaciji civila u ponedjeljak “zadržala” policija u mjestu pod ruskom kontrolom te se morala vratiti natrag.

Mariupolj, lučki grad koji je do početka ruske invazije 24. veljače bio najveći grad na istoku Ukrajine izvan kontrole proruskih separatista, pod opsadom je od početka rata.

“Devedeset posto” grada je razoreno, a “40 posto infrastrukture” je “nepovratno uništeno”, rekao je u ponedjeljak gradonačelnik Vadim Bojčenko na tiskovnoj konferenciji.

“Prije tjedan dana oprezne procjene su govorile o 5.000 mrtvih”, objavila je u srijedu na Telegramu gradska uprava Mariupolja.

“No s obzirom na veličinu grada, na katastrofalna razaranja, duljinu blokade i žestok otpor, moglo bi biti više desetaka tisuća civilnih žrtava u Mariupolju”, dodaje se u objavi.

Dana 2. travnja konvoj autobusa, automobila i minibusa s više od 3.000 ljudi stigao je u Zaporižja. U vozilima su bili stanovnici Mariupolja koji su se uspjeli probiti do obližnjeg Berdjanska, također okupiranog, odakle je konvoj pošao.

Amerika uvodi sankcije Putinovim kćerima

17:51 Ruske banke i elita našle su se u srijedu na udaru novih američkih sankcija, koje uključuju zabranu investiranja u Rusiju nakon što su Washington i Kijev optužili Moskvu za ratne zločine u Ukrajini.

SAD uvodi sankcije kćerima ruskog predsjednika Vladimira Putina, supruzi i kćeri ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i članovima ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost.

Bidenova administracija vjeruje da ruski predsjednik skriva svoje bogatstvo koristeći članove obitelji.

Nove sankcije potpuno će blokirati Sberbank, koja drži trećinu imovine svih ruskih banaka i Alfabank, rekao je novinarima visoki američki dužnosnik. Blokirane su i sve energetske transakcije, dodao je. Više o tome OVDJE.

Amerika uvela sankcije Putinovim kćerima, novi paket je razoran: “Rusi će živjeti kao u sovjetsko doba”

Hrvatski Crveni križ i dalje traži prevoditelje s ukrajinskog jezika

16:50 Hrvatski Crveni križ (HCK) i dalje ima potrebu za prevoditeljima ukrajinskog jezika pa pozivaju sve koji mogu pomoći da se jave na e-mail [email protected].

Služba traženja HCK dosad je zabilježila 7.374 raseljene osobe iz Ukrajine, odnosno 2.965 obitelji, među kojima je 49,3 posto žena, 42,2 posto djece i 8,5 posto muškaraca, izvijestili su iz HCK i dodali da trenutno za izbjeglice diljem Hrvatske brine 95 društava Crvenoga križa, odnosno više od 400 volontera i 300 djelatnika.

Timovi Crvenoga križa pružili su raseljenim osobama iz Ukrajine psihosocijalnu podršku više od 2695 puta, a mobilni timovi Crvenoga križa na poziv obilaze i ljude smještene u privatnom smještaju.

Hrvatski Crveni križ dosad je prikupio više od 2,9 milijuna kuna putem žiro- računa te više od 106.000 kuna putem donatorskog telefona 060 9011. Od prikupljenog novca potrošeno je gotovo 590.000 kuna za nabavku prehrambenih namirnica, posteljine, odjeće, obuće i drugih artikala koji nisu obuhvaćeni paketima humanitarne pomoći.

Apel je i dalje otvoren, a prikupljaju se i materijalne donacije i to prehrambeni artikli, higijena i dječje potrepštine, pa svi koji to žele, donaciju mogu donijeti u najbliže društvo Crvenoga križa.

Dosad je, među ostalim, prikupljeno više od 12 tona brašna, 6500 litara ulja, gotovo devet tona šećera, 37.000 komada mesnih i ribljih konzervi, 11.328 komada sapuna, 9979 komada gelova za tuširanje, 16.652 paketa higijenskih uložaka, 3.317 pakiranja pelena, gotovo 10.000 komada kašica za bebe te nešto više od 4.000 žitnih pahuljica za djecu. Od prikupljenih artikala već je gotovo polovica i podijeljena raseljenim osobama iz Ukrajine.

Hrvatski Crveni križ dosad je u Ukrajinu i Poljsku uputio materijalne donacije u vrijednosti većoj od milijun kuna. Riječ je o setovima prve pomoći, dekama, vrećama za spavanje, jaknama, dječjoj hrani, gotovim jelima (konzervirana hrana i instant proizvodi) i higijenskim artiklima za osobnu higijenu.

Usto, Hrvatski Crveni križ za pomoć ukrajinskom stanovništvu dosad je uplatio 20.000 eura i to 10.000 eura Međunarodnom odboru Crvenog križa i 10.000 eura Međunarodnoj federaciji Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Obje organizacije prisutne su na terenu u Ukrajini te svakodnevno pomažu stanovništvu, izvijestili su iz HCK.

Mađarska mimo odluke EU-a spremna ruski plin plaćati rubljima

16:40 Mađarska će isporuke plina plaćati u rubljima, rekao je u srijedu premijer Viktor Orban, što je suprotno odluci Europske unije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Europu da riskira ostati bez plina ne bude li poštovala odluku o plaćanju u rubljima kojom je Moskva odgovorila na europske sankcije nametnute Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Mađarska je spremna plaćati isporuke plina u rubljima ako Rusija tako želi, odgovorio je premijer Orban agenciji Reuters na konferenciji za novinare.

Europska komisija ističe da su ugovori o ruskom plinu sastavljeni za plaćanje u eurima ili dolarima i da to treba i poštovati.

Mađarski šef diplomacije rekao je ranije da Europska unija “ne sudjeluje” u sporazumu koji Budimpešta sklapa s Moskvom jer je to bilateralni sporazum između mađarske tvrtke MV i ruskoga Gazproma.

Mađarska je jedna od nekoliko država članica Unije koje odbacuju energetske sankcije Bruxellesa protiv Moskve.

Mađarska jako ovisi o ruskom plinu i nafti i potpisala je lani ugovor o dugoročnoj isporuci kojim se Gazprom obvezuje isporučivati 4,5 milijarda kubičnih metara na godinu.

Orban: Predložio sam Putinu da odmah proglasi prekid vatre

16:01 Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u srijedu da je dugo telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zamolio ga da odmah proglasi prekid vatre u Ukrajini.

Orban je dodao da je pozvao Putina da dođe u Mađarsku na razgovore s ukrajinskim i francuskim predsjednikom te njemačkim kancelarom.

Rekao je da je Putinova reakcija bila “pozitivna”, ali da za to postoje određeni uvjeti.

“Predložio sam predsjedniku Putinu da odmah proglasi prekid vatre”, rekao je Orban na konferenciji za novinare.

Orban, konzervativni nacionalist i jedan od rijetkih europskih čelnika koji je u dobrim odnosima s Putinom, pojasnio je da bi se sastanak u Budimpešti trebao fokusirati na trenutni prekid vatre, jer za mirovne pregovore treba više vremena.

“Odgovor je bio pozitivan, ali je ruski predsjednik rekao da ima određene uvjete. Ja ne mogu pregovarati o tim uvjetima, to je na njemu i ukrajinskom predsjedniku”.

Orban, koji je na izborima u nedjelju osvojio četvrti uzastopni mandat, ponovno je osudio rusku invaziju na Ukrajinu rekavši da se radi o “agresiji”.

“Ovaj su rat počeli Rusi, oni su napali Ukrajinu i to je agresija, to je zajedničko stajalište Europske unije i Mađarske”.

Ipak, Orban, pod kojim je Mađarska njegovala bliske poslovne odnose s Putinovom Rusijom, usprotivio se europskim sankcijama na ruski plin i naftu, kao i na prijevoz zapadnog oružja preko mađarskoj teritorija u Ukrajinu.

NATO: Nema naznaka da je Putin odustao od ambicije da kontrolira cijelu Ukrajinu

15:50 Nema naznaka da je ruski predsjednik Vladimir Putin odustao od ambicija da kontrolira cijelu Ukrajinu i stoga se treba pripremiti na dugotrajni rat, izjavio je u srijedu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Više o tome OVDJE.

NATO: Nema naznaka da je Putin odustao od ambicije da kontrolira cijelu Ukrajinu

Novinarka koja je prosvjedovala uživo na ruskoj televiziji: Sin mi kaže da sam uništila obitelj

15:20 Marina Ovsjanjikova šest je sekundi držala transparent protiv rata u Ukrajini u glavnoj informativnoj emisiji ruske državne televizije “Vremja” i preko noći postala ikona slobode govora i tiska.

Tih šest sekundi na televiziji uživo promijenilo joj je život zauvijek.

Sven Lilienström, osnivač inicijative Faces of Democracy, razgovarao je s 43-godišnjom urednicom o tome što ju je potaknulo na tako hrabar potez s konkretnim posljedicama, minutama koje su uslijedile i kako je reagirala njezina obitelj. Više o tome OVDJE.

Novinarka koja je prosvjedovala uživo na ruskoj televiziji: Sin mi kaže da sam uništila obitelj

Sjeverodoneck pod neprestanom paljbom ruskih snaga

Granatama i raketama gađan je u srijedu u pravilnim razmacima industrijski grad Sjeverodoneck na istoku Ukrajine, izvijestili su novinari francuske novinske agencije AFP, a guverner Luhanska kazao je da je deset nebodera pogođenih granatama u plamenu.

Guverner Serhij Hajdaj objavio je na društvenim mrežama da se deset nebodera u Sjeverodonetsku zapalilo nakon što su grad granatirale ruske snage. Dodao je da nema informacija o žrtvama.

Sjeverodoneck je privremeno sjedište vlasti regije Luhanska pošto se grad Luhansk od 2014. nalazi pod kontrolom proruskih separatista.

Novinari AFP-a rekli su da bi stanovnici Sjeverodonecka izašli na nekoliko minuta kada paljba prestane i opet bi se vraćali kada se udari nastave. Sjeverodoneck, koji je prije rata imao više od 100.000 stanovnika, najistočniji je grad u rukama ukrajinske vojske, veoma blizu crte bojišta s proruskim separatističkim teritorijima.

Ruska vojska je zadnjih dana izvijestila da usmjerava napore na istok zemlje, gdje je i luhanska regija u kojoj je Sjeverodoneck.

UN-ov humanitarni konvoj s osam tegljača stigao je u utorak u Sjeverodoneck, kamo je dovezao gotova jela, brašno i deke za 17.000 ljudi te četiri električna generatora za gradsku bolnicu.

“Borbe se na istoku Ukrajine i dalje pojačavaju, tisuće ljudi ostale su bez plina i vode, a stambene zgrade su razarane više puta u zračnim napadima na Sjeverodoneck”, izrazio je žaljenje UN-ov Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).

Jedna je osoba poginula, pet ih je ranjeno u utorak u granatiranju obližnjeg grada Rubižnje, a sedam je “izvučeno iz ruševina”, rekao je guverner luhanske regije Hajdaj na društvenim mrežama.

Putin i Vučić razgovarali o širenju suradnje

14:22 Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem o širenju gospodarske suradnje dviju zemalja, napose u energetici, priopćio je u srijedu Kremlj.

U sklopu sankcija Europske unije nametnutih Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu hrvatska tvrtka JANAF prestat će od 15. svibnja isporučivati sirovu naftu srbijanskoj tvrtki NIS koja je u većinskom vlasništvu ruskog diva Gazprom Neft.

JANAF (Jadranski naftovod) je sklopio s NIS-om ugovor o isporuci 3,2 milijuna tona sirove nafte za ovu godinu.

“Predsjednik Vučić obavijestio je predsjednika Putina o poteškoćama s kojima se Srbija suočava u vezi uvoza sirove nafte te vjeruje da će Gazprom Neft i partneri iz EU-a pronaći rješenje za takvu situaciju”, objavio je Vučićev ured.

Vučić i Putin razgovarali su i o dobavi prirodnog plina jer postojeći ugovor Srbiji istječe 31. svibnja.

“Razgovori o sklapanju novog ugovora trebaju početi čim prije moguće”, stoji u izjavi.

Sve količine plina Srbija uvozi iz Rusije, a Gazprom je većinski vlasnik jedinog skladišta plina u Srbiji.

Ponovno izabran na predsjednički mandat u nedjelju Vučić je rekao da će nastaviti provoditi politiku u cilju ulaska u Europsku uniju no nastavit će održavati prijateljske odnose s Rusijom, stoji u izjavi.

Putin i Vučić razgovarali su i o nedavnim događajima u Ukrajini, navodi Vučićev ured.

Rusija prisiljena platiti kamate na državne obveznice u rubljima

14:15 Rusko ministarstvo financija objavilo je u srijedu da je bilo prisiljeno platiti kuponske kamate na dvije državne euroobveznice u rubljima budući da je inozemna banka odbila obraditi njihov nalog o plaćanju u dolarima.

Inozemna banka odbila je nalog Rusije da uplati 649,2 milijuna dolara kuponskih kamata na dvije državne obveznice, a nije obradila ni plaćanje glavnice euroobveznice koja dospijeva na naplatu u ovoj godini, istaknuli su u ministarstvu, ne navodeći o kojoj je banci riječ.

Rusija je trebala platiti kuponske kamate na državne euroobveznice koje dospijevaju na naplatu ove odnosno 2042. godine.

Iz ruskog ministarstva financija poručili su da bi inozemnim vlasnicima dvije euroobveznice mogli konvertirati rublje u inozemne valute kada im ponovo bude omogućen pristup zamrznutim deviznim rezervama.

Ako dužnik ne vrati iznos u ugovorom utvrđenoj valuti, smatra se da nije sposoban podmirivati svoje financijske obaveze.

Od početka invazije SAD i njegovi saveznici zamrznuli su polovinu od ukupno 640 milijardi dolara ruskih deviznih i zlatnih rezervi, napominje Reuters.

Imovina ruske središnje banke u američkim bankama zamrznuta je ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, a njezinu eventualnu upotrebu za plaćanje kuponskih kamata na državne obveznice odobravalo je američko ministarstvo financija.

Glasnogovornik američkog ministarstva financija objavio je u ponedjeljak da su potpuno blokirali pristup Rusije deviznim rezervama.

“Rusija sada mora odlučiti hoće li nastaviti crpiti preostale dragocjene rezerve i nove prihode koji joj stižu ili pokazati da kao dužnik ne može podmirivati svoje financijske obaveze”, rekao je u glasnogovornik američkog ministarstva.

Neimenovani izvor izjavio je za Reuters da je ministarstvo stopiralo obradu plaćanja u JPMorgan Chase & Cou, banci korespondentu.

Banka-korespondent obrađuje ruske uplate kuponskih kamata, šaljući ih banci-isplatitelju koja novac raspoređuje vlasnicima obveznica u inozemstvu, objašnjava Reuters.

Johnson: Prizori iz Buče “nisu daleko od genocida”

13:50 Prizori vezanih tijela upucanih iz neposredne blizine na ulicama ukrajinske Buče “ne izgledaju mi daleko od genocida”, rekao je u srijedu britanski premijer Boris Johnson.

Ubojstva u Buči kod Kijeva, izazvala su globalni gnjev i obećanja daljnjih zapadnih sankcija Rusiji.

“Kada pogledate što se događa u Buči, otkrića koja vidimo iz onoga što je (ruski predsjednik Vladimir) Putin učinio u Ukrajini, što mi ne izgleda daleko od genocida, nije ni čudo da ljudi reagiraju kako reagiraju”, rekao je Johnson novinarima.

“I ne sumnjam da će međunarodna zajednica – s Britanijom u prvom redu – ponovno krenuti prema uvođenju više sankcija i više kazni režimu Vladimira Putina.”

Britanski ministar zdravstva Sajid Javid rekao je u srijedu da svijet mora zaustaviti masovna ubojstva u Ukrajini, uspoređujući izvješća o ubijanju civila u Ukrajini s genocidom u Bosni i Hercegovini 1995.

Reuters

NOVO! 13:26 Kina je u srijedu ocijenila “krajnje uznemirujućim” snimke nakon otkrića trupala u Buči, u Ukrajini, ne želeći ipak optužiti Rusiju.

Dok su snimke grada oslobođenog nakon ruske okupacije potaknule opću osudu Moskve i pozive na pooštravanje međunarodnih sankcija, Peking je ostao suzdržan i nije htio optužiti ruskog saveznika.

“Informacije i snimke mrtvih civila u Buči krajnje su uznemirujuće”, priznao je pred novinarima glasnogovornik kineske diplomacije Zhao Lijian.

No “sve optužbe moraju se temeljiti na činjenicama” i ne treba “humanitarnu situaciju miješati s politikom”, dodao je.

Rusija je zanijekala odgovornost za pokolj u Buči i rekla da je to predstava u režiji Kijeva. Sjedinjene Države su pak pozvale da se krivce izvede pred sud i sudi im se za ratni zločin.

“Prije nego se obznane rezultati istrage, sve strane moraju biti suzdržane i kloniti se neutemeljenih optužba”, rekao je Zhao reagirajući.

Kineski komunistički režim koji s Rusijom dijeli snažno neprijateljstvo prema SAD-u, dosad nije htio osuditi rat u Ukrajini i nazvati ga invazijom.

Peking je tek pozvao sve strane na “najveću moguću suzdržanost”, potičući Zapad da poštuje “razumnu zabrinutost Rusije za svoju sigurnost”.

NOVO! 12:30 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u srijedu je u obraćanju irskom parlamentu kritizirao “neodlučnost” nekih čelnika u uvođenju sankcija Rusiji, pozivajući EU da dodatno pooštri mjere.

“Ne mogu podnijeti nikakvu neodlučnost nakon onoga što smo prošli”, rekao je Zelenskij obraćajući se zastupnicima, izrazivši žaljenje zbog “nove retorike” i stanovitog “protivljenja” novim sankcijama.

“Dok čitav svijet zna za zločine počinjene nad našim narodom, mi još moramo uvjeravati europske tvrtke da napuste rusko tržište, još moramo uvjeravati strane političare da raskinu veze ruskih banaka i međunarodnog financijskog sustava, još moramo uvjeravati Europu da ruska nafta ne smije financirati rusku ratnu mašineriju”, istaknuo je.

Volodimir Zelenskij je pozvao Dublin da “uvjeri” svoje europske partnere da pooštre sankcije Moskvi. “Postoje mehanizmi pomoću kojih se to može učiniti, jedino što nedostaje je načelno stajalište nekih čelnika, političkih i gospodarskih, koji misle da rat i ratni zločini nisu strašniji od financijskog gubitka”.

Ukrajinski predsjednik je optužio Rusiju da namjerno gađa civile, rekavši da je od početka ruske invazije poginulo 167 djece.

Dodao je da “još nisu otkriveni svi zločini počinjeni u Mariupolju”, gdje “nijedna zgrada nije ostala čitava” i gdje su “mrtvi zakapani u dvorištima stambenih zgrada”.

Zelenskij je usto rekao da se Rusija “koristi izgladnjivanjem ljudi kao oružjem” i “načinom da zagospodari” nad njima tako što priječi pristup ukrajinskim lukama koje su važne za izvoz žitarica.

Upozorio je da će posljedice toga najviše osjetiti Azija i Afrika: “Bit će nestašice hrane i cijene će porasti, što će pogoditi milijune ljudi koji već gladuju”.

NOVO! 12:07  Rusija želi održati diplomatske odnose sa zapadnim zemljama unatoč protjerivanju ruskih diplomata iz niza zemalja, rekao je u srijedu Aleksandar Gruško, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova.

Nekoliko europskih zemalja, među njima Francuska, Belgija, Nizozemska i Italija, protjeralo je velik broj ruskih diplomata.

Grčka će zatražiti 12 ruskih diplomata da napuste zemlju zbog rata u Ukrajini i proglasiti ih nepoželjnim osobama, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova u srijedu.

Ti se potezi podudaraju s bijesom diljem Europe zbog izvješća o otkrivenim masovnim grobnicama i ubijenim civilima u ukrajinskoj Buči nakon povlačenja ruskih snaga iz tog grada.

Gruško je rekao za Interfax da Rusija, koja je najavila da će odgovoriti na protjerivanja, razmatra odluke europskih zemalja.

“Unatoč tome, naša pozicija ostaje apsolutno ista: zalažemo se da diplomatski kanali ostanu otvoreni”, rekao je.

Gruško je rekao da europske zemlje koje ometaju rad ruskih diplomata štete njihovim vlastitim interesima i upozorio je protiv bilo kakve potencijalne akcije protiv ruske enklave Kalinjingrad, koja se nalazi između Poljske i Litve na obali Baltika.

“Stvarno se nadam da zdrav razum u Europi neće dopustiti da se započnu bilo kakve igre oko Kalinjingrada”, rekao je, a njegovu izjavu prenosi TASS.

“Mislim da mnogi razumiju da bi ovo bilo igranje s vatrom.”

Gruško je rekao da Rusija nije “imala kontakt s NATO-om”. “Nema se o čemu razgovarati s NATO-om”, rekao je, izvijestio je TASS.

Rusija je poslala desetke tisuća vojnika u Ukrajinu 24. veljače u “specijalnu vojnu operaciju” za demilitarizaciju i “denacifikaciju” svog južnog susjeda.

Ukrajinske snage pružile su snažan otpor, a Zapad je nametnuo opsežne sankcije Rusiji kako bi je prisilio da povuče svoje snage iz Ukrajine.

NOVO! 10:42 Vlasti istočne ukrajinske regije Luhansk nadaju se da će u srijedu evakuirati civile kroz pet “humanitarnih koridora” i pozvale su stanovnike da odu “dok je sigurno”.

Ukrajina kaže da se ruski vojnici pregrupiraju i pripremaju za novu ofenzivu u području Donbasa u kojem se nalazi Luhansk.

“Izvući ćemo sve ako nam Rusi dopuste da dođemo do mjesta okupljanja (za evakuaciju). Zato što, kao što vidite, oni ne poštuju uvijek primirje”, napisao je guverner Luhanska Serhij Hajdaj na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.

“Apeliram na sve stanovnike regije Luhansk: evakuirajte se dok je sigurno (…) dok postoje autobusi i vlakovi – iskoristite ovu priliku.”

Hajdaj je rekao da su željezničke veze u regiji Doneck oštećene ovog tjedna i da je trebalo nekoliko sati da se poprave.

“To je još jedno zvono za uzbunu”, rekao je.

Hajdaj je u odvojenom video obraćanju rekao da ruske snage nisu uspjele probiti ukrajinsku obranu u njegovoj regiji, ali uništavaju “sve što im se nađe na putu” i da se “ni pred čim neće zaustaviti”.

Rusija tvrdi da civili nisu meta u njezinoj “specijalnoj vojnoj operaciji”. Ukrajina i Zapad smatraju to neutemeljenim izgovorom za ničim izazvanu invaziju.

NOVO! 10:35 – Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u srijedu ukrajinskog veleposlanika na razgovor zbog “uvredljivih komentara” iz Kijeva o stajalištu Budimpešte o ruskoj invaziji.

“Vrijeme je da ukrajinski čelnici prestanu s uvredama upućenim Mađarskoj i priznaju volju mađarskog naroda”, naveo je Szijjarto u priopćenju, misleći na uvjerljivu pobjedu Viktora Orbana i stranke Fidesz na nedjeljnim izborima.

“Ovo nije naš rat i zato želimo ostati i ostat ćemo izvan njega”, dodao je Szijjarto, čime je ponovio stav koji je pomogao Orbanu da osvoji četvrti uzastopni mandat.

Mađarski šef diplomacije Ukrajini: ‘Prestanite s uvredama na naš račun. Ovo nije naš rat’

NOVO! 10:28 – Ukrajinska strana tvrdi da je od početka invazije poginulo najmanje 167 djece, dok ih je 279 ranjeno. Uništeno ili oštećeno je 927 školskih zgrada.

NOVO! 10:09 – Europska unija morat će se prije ili kasnije odreći ruskog plina i nafte kako bi dodatno pritisnula Rusiju da zaustavi agresiju na Ukrajinu, izjavio je u srijedu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

“Pooštravamo naše sankcije kako bismo zadržali maksimalni pritisak na Kremlj. Mislim da će prije ili kasnije biti potrebne mjere za naftu, pa i za plin”, izjavio je Michel u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Europska komisija je u utorak predložila peti paket sankcija protiv Rusije koji, među inim, uključuje zabranu uvoza ugljena, zabranu svih transakcija za četiri ključne ruske banke, zabranu pristajanja ruskih brodova u europske luke te najavila da radi na dodatnim sankcijama koje bi uključivale zabranu uvoza nafte.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen potvrdila je u svom istupu da peti paket sankcija sigurno neće biti posljednji da će EU i dalje zaoštravati mjere protiv Rusije. Michel je pozvao ruske vojnike da odbace oružje ako ne žele biti zločinci.

“Imamo poruku za ruske vojnike na frontu: ako ne želite biti zločinci, bacite oružje, prestanite se boriti. Morat će biti ozbiljnih posljedica po odgovorne za grozne zločine”, rekao je Michel. “Putin ne može i neće dobiti ovaj rat”, istaknuo je Michel.

Reuters

NOVO! 9:55 – Svijet mora djelovati kako bi zaustavio masovna ubojstva u Ukrajini, rekao je u srijedu britanski ministar zdravstva Sajid Javid, uspoređujući izvješća o ubojstvima civila u Ukrajini s genocidom u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

“Ovo je masovno ubojstvo neviđenih razmjera u Europi. Mislim da ovakvo nismo vidjeli od 1995. Ne želim obilježavati još jedan genocid u Europi za nekoliko godina. Mi imamo moć, svijet ima moć da to zaustavi i mora djelovati”, rekao je Javid za BBC televiziju.

NOVO! 8:50 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je na daljnje sankcije protiv Rusije koje bi odgovarale težini njezinih vojnih “ratnih zločina” u Buči, gdje su pronađena trupla civila nakon povlačenja ruskih snaga.

Rekao je da je situacija najteža na istoku zemlje, u Donbasu i Harkivu. Rusija šalje nove snage za novu ofenzivu u Ukrajini, rekao je.

“Znamo za pokušaje ruskog vodstva da mobilizira nove idiote među kadetima u vojnim školama, ljude s borbenim iskustvom i ročnike kako bi ih poslali u krvoproliće u još jednoj ofenzivi”, rekao je.

Reuters

NOVO! 8:46 – Teške borbe i ruski zračni napadi nastavljaju se u okruženom ukrajinskom gradu Mariupolju, priopćila je u srijedu britanska vojna obavještajna služba. “Humanitarna situacija u gradu se pogoršava”, objavilo je Ministarstvo obrane.

“Većina od 160.000 preostalih stanovnika nema svjetlo, komunikacije, lijekove, grijanje ili vodu. Ruske snage spriječile su humanitarni pristup, vjerojatno vršeći tako pritisak na branitelje da se predaju.”. Ukrajinski mediji izvijestili su o eksplozijama u području Lavova na zapadu i Dnjipropetrovsku na jugoistoku zemlje.

Vojni upravitelj Lavova Maksim Kozitskji, potvrdio je eksplozije u blizini grada Radehiva sjeveroistočno od Lavova, izvijestila je Ukrajinska Pravda u utorak navečer. Za sada nema vijesti o žrtvama, rekao je.

U regiji Dnjipropetrovsku, svjedoci su rekli da su vidjeli eksplozije u Novomoskovsku, industrijskom gradu oko 25 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada regije Dnjipra, navodi Ukrajinska Pravda.

Reuters

NOVO! 7:57 – Videosnimka pokazuje biciklista civila kojeg ubijaju ruski vojnici u Buči, objavio je New York Times u utorak. To je snimljeno u Buči za vrijeme ruske okupacije tog kijevskog predgrađa, piše list. Zračna snimka pokazuje čovjeka na biciklu koji vozi niz ulicu. Zatim silazi kako bi oko ugla hodao uz bicikl.

U njegovu smjeru ispaljeno je nekoliko rafala iz oklopnih vozila. Nakon toga se na mjestu događaja vidi prašina i dim.

UZNEMIRUJUĆE New York Times objavio videosnimku civila na biciklu kojeg ubijaju ruski vojnici

NOVO! 7:50 – Oko 400 stanovnika kijevskog predgrađa Hostomela nestalo je tijekom 35 dana ruske okupacije, rekao je čelnik ukrajinske lokalne vojne uprave.

Taras Dumenko rekao je kako vlasti trenutno pregledavaju podrume na tom području, u izjavi lokalnoj radio postaji koju je prenijela Ukrajinska Pravda kasno u utorak.

Iz kijevskog predgrađa Hostomela nestalo 400 ljudi! ‘Odvedeni su prije 12 dana, nema im traga…’

NOVO! 6:32 – Zapadni čelnici danas bi trebali objaviti novi paket sankcija Rusiji, priopćio je SAD. Nove sankcije reakcija su na ratni zločin u Buči, a trebale bi biti na ruska financijska i državna tijela, kao i na neke dužnosnike i oligarhe. Uključivat će zabranu svih novih ulaganja u Rusiju, “degradirati ključne instrumente ruske državne moći i nametnuti joj neposrednu ekonomsku štetu”.

NOVO! 6:30 – Gradonačelnik Buče Anatolij Fedoruk izjavio je za BBC da su ruske trupe tijekom okupacije grada ubile najmanje 320 civila. Tvrdi da je i osobno svjedočio pogubljenju nekoliko ljudi.

“Bila su tri civilna automobila koja su se pokušavala evakuirati prema Kijevu i oni su brutalno upucani. U jednom od njih bila je trudnica čiji je muž vrištao, tražeći ih da ne pucaju. Ali samo su je brutalno ustrijelili”, rekao je Fedoruk.

Nova svjedočanstva zločina: ‘Zvao sam Olega da mi pomogne gasiti požar. Umjesto njega su mi odgovorili Čečeni…’

NOVO! 6:14 – Britansko Ministarstvo obrane objavilo je dokaze kako su tijela mrtvih civila u Buči ležala na ulici najmanje deset dana prije nego što su ukrajinske snage vratile grad pod svoju kontrolu. Britanski obavještajci analizirali su snimke od 21. ožujka i utvrdili kako se na ulici vidi najmanje osam leševa.

Latest Defence Intelligence update on Ukraine – 5 April 2022

Analysis of satellite imagery dated 21 March 2022 shows at least 8 bodies identified lying in a street in Bucha, Kyiv Oblast. Bucha was occupied by the Russian armed forces until 31 March 2022.

?? #StandWithUkraine ?? pic.twitter.com/o1tQ0bVZ8v

— Ministry of Defence ?? (@DefenceHQ) April 5, 2022

NOVO! 4:50 – Ukrajinske zračne snage tvrde da su presrele i uništile osam ruskih krstarećih projektila, koji su ispaljeni iz – Bjelorusije.

Također je objavljeno da je pod istragom čak pet tisuća ruskih ratnih zločina.

NOVO! 4:23 – Sjedinjene Države najavile su da će debolokirati dodatnu pomoć za Ukrajinu u iznosu od 100 milijuna dolara, kako bi se ta zemlja mogla suprotstaviti ruskoj invaziji.

Ukrajini je “hitno potrebno još protutenkovskih sustava Javelin, kojima su SAD opskrbile Ukrajinu i koji se uspješno koriste u obrani te zemlje”, priopćio je glasnogovornik Pentagona John Kirby.

“Svijet je bio šokiran i zgrožen strahotama koje su počinili pripadnici ruskih snaga u Buči i cijeloj Ukrajini”, stoji u priopćenju američkoga državnog tajnika Antonyja Blinkena. Nakon povlačenja ruskih vojnika u ukrajinskom gradu Buči otkriveni su deseci trupala.

NOVO! 4:00 – Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je u utorak da je otkriće trupala u ukrajinskom gradu Buči bilo “provokacija” koja je trebala minirati pregovore Kijeva i Moskve koji su u tijeku.

“Postavlja se pitanje: Čemu služi ova otvorena provokacija puna laži (…) Došli smo do zaključka da je trebala biti izlika kako bi se minirali pregovori”, rekao je Lavrov u video snimci objavljenoj na ruskoj televiziji.

Lavrov: ‘Otkriće trupala u Buči je provokacija i laž, koja je trebala minirati pregovore Kijeva i Moskve’

NOVO! 2:32 – Američki ministar obrane Lloyd Austin branio je američku reakciju na rat u Ukrajini u burnoj raspravi s republikanskim zastupnikom u Kongresu koji je Pentagon optužio da je precijenio ruske vojne sposobnosti.

“Je li vam palo na pamet da Rusija nije pregazila Ukrajinu zbog onoga što smo mi učinili? I zbog onoga što su učinili naši saveznici? Jeste li ikad razmislili o tome”, pitao je Austin retorički zastupnika Matta Gaetza na Odboru za oružane snage Zastupničkog doma.

U SAD-u svađa oko rata u Ukrajini. Republikanac napao Pentagon da je precijenio rusku moć