35. je dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.

Ukrajina optužila ruske snage za uporabu fosfornih granata

22:49 Ukrajinske vlasti su optužile ruske snage da su u srijedu fosfornim granatama gađale gradić Marjinku, na istoku Ukrajine.

“Rusi su opet upotrijebili fosforne granate, danas na Marjinku”, objavio je na Telegramu načelnik vojne uprave u Doneckoj regiji Pavel Kiriljenko.

Marjinka je grad koji je prije ruske invazije imao oko deset tisuća stanovnika.

“Desetak požara (prouzročenih tim granatama) lokalizirala je i ugasila Državna služba za hitne situacije”, dodao je.

Oružje s fosforom je zapaljivo i njegovo je korištenje protiv civila zabranjeno, ali ne i protiv vojnih ciljeva, na temelju Konvencije potpisane 1980. u Ženevi.

Rusija je 25. ožujka demantirala da je prekršila međunarodno pravo pošto ju je Ukrajina više puta optužila za uporabu takvog streljiva tijekom svoje ofenzive.

Moskva za četvrtak najavila prekid vatre kako bi se iz Mariupolja evakuirali civili

22:46 Rusko ministarstvo obrane najavilo je u srijedu navečer lokalni prekid vatre od 9 sati po srednjoeuropskom vremenu u četvrtak u Mariupolju kako bi se iz grada evakuirali civili.

Taj korak trebao bi omogućiti otvaranje humanitarnog koridora prema Zaporižju, pojašnjava ministarstvo.

“Kako bi ta humanitarna operacija uspjela, predlažemo da se provodi uz izravno sudjelovanje predstavnika Visokog povjereništva za izbjeglice UN-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa”, dodalo je ministarstvo u priopćenju.

Ukrajinska strana ima vremena do 6 sati ujutro u četvrtak da proglasi prekid vatre i o tome pismeno informira Rusiju, UN i Crveni križ.

Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za onemogućavanje evakuacije stanovnika Mariupolja koji je pod žestokim napadima ruskih snaga i tjednima u njihovom okruženju.

U Pentagonu tvrde da se ruske trupe premještaju radi budućih operacija

21:26 Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da udaljavanje ruskih trupa od Kijeva predstavlja ‘repozicioniranje’ odnosno premještanje, a ne povlačenje – te ima za cilj usmjeravanje vojnih aktivnosti na druga područja Ukrajine, kako javlja BBC.

Kirby je novinarima rekao da se manje od 20 posto rukih jedinica veličine bataljuna koje su bile angažirane u blizini Kijeva sada počelo premještati na sjever, možda prema Bjelorusiji.

“Ako su Rusi odlučni u namjeri da smanje vojne aktivnosti trebali bi svoje vojnike slati kući”, zaključuje Kirby.

Vodstvo Pentagona vjeruje da bi snage koje se udaljavaju od Kijeva mogle otići u Bjelorusiju radi pripreme i opskrbe prije no što bi bile  uključene u nove operacije u Ukrajini.

Biden razgovarao sa Zelenskijim o “dodatnoj” vojnoj pomoći Ukrajini

20:15 Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskijim razgovarao o “dodatnim” vojnim kapacitetima koji su ukrajinskoj vojsci potrebni kako bi mogla “obraniti svoju zemlju”, priopćila je Bijela kuća.

“Čelnici su razgovarali o tome kako Sjedinjene Države mogu odgovoriti na glavne zahtjeve Ukrajine za pomoć na polju sigurnosti” i o “neprestanim naporima SAD-a i njegovih saveznika i partnera da utvrde dodatne kapacitete kako bi pomogli ukrajinskoj vojsci da obrani svoju zemlju”, navodi se u priopćenju američke izvršne vlasti, nakon razgovora dvojice predsjednika koji je trajao 55 minuta.

Bijela kuća dodaje da su istaknuli “presudan” utjecaj američke dopreme oružja na tijek sukoba.

“Predsjednik Biden je ujedno obavijestio predsjednika Zelenskija da SAD planira izdvojiti 500 milijuna dolara izravne proračunske pomoći ukrajinskoj vladi”, dodala je Bijela kuća.

Ukrajinski predsjednik je pak objavio na Twitteru da je u razgovoru s Bidenom “iznio svoju analizu situacije na bojišnici i za pregovaračkim stolom”, dan nakon novog kruga pregovora Kijeva i Moskve.

Reuters

“Razgovarali smo o posebnoj obrambenoj pomoći, o novom paketu proširenih sankcija te o makrofinancijskoj i o humanitarnoj pomoći”, rekao je.

Rusija koja je krajem veljače počela invaziju na Ukrajinu, zadnjih dana daje niz proturječnih signala o svojim vojnim i diplomatskim planovima.

Tako je Kremlj u srijedu ocijenio da nije bilo “pomaka” u pregovorima zaraćenih strana u Istanbulu, ugasivši i posljednju nadu što se pojavila u utorak nakon puno pozitivnijih izjava ruskih dužnosnika.

Ukrajinske vlasti su u srijedu optužile Rusiju da je granatirala urede Crvenog križa u Mariupolju i u Černihivu.

Ni Kijev niti Washington nisu polagali veliku nadu u nedavne najave Rusije da će “radikalno smanjiti” svoje “vojno djelovanje u smjeru Kijeva i Černihiva” i da će se usredotočiti samo na područje Donbasa, na istoku zemlje.

Putin zahtijeva predaju Mariupolja

18:39 Ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovoru sa svojim francuskim kolegom Emmanuelom Macronom u utorak navečer poručio je da će rusko granatiranje Mariupolja prestati tek kada se ukrajinske trupe predaju, priopćio je Kremlj. Više o tome OVDJE.

Putin zahtijeva predaju Mariupolja: “Nećemo stati s granatiranjem”

SAD: Putin doveden u zabludu, osjećao se da ga je vojska obmanula

18:05 Ruski predsjednik Vladimir Putin doveden je u zabludu jer su mu se savjetnici bojali reći da rat u Ukrajini slabo napreduje i kolika je šteta od zapadnih sankcija, rekao je u srijedu američki dužnosnik, pozivajući se na deklasificirane obavještajne podatke.

“Imamo informaciju da se Putin osjećao da ga je ruska vojska obmanula”, što je dovelo do njegovog nepovjerenja u vojno vodstvo, rekao je američki dužnosnik koji je htio ostati anoniman. Više o tome OVDJE.

Putinovi savjetnici “boje mu se reći istinu” o ratu u Ukrajini: “Osjećao se da ga je vojska obmanula”

UN: Rusko granatiranje i zračni napadi su ratni zločini

18:00 Ukrajinski gradovi predmet su ruskih zračnih napada i teškog raketiranja u invaziji koja traje pet tjedana i tijekom koje je došlo do stradanja civila i uništenja bolnica, što je jednako ratnim zločinima, rekla je u srijedu visoka dužnosnica Ujedinjenih naroda za ljudska prava.

Michelle Bachelet, obraćajući se UN-ovom Vijeću za ljudska prava u Ženevi, pozvala je Rusiju da povuče svoju vojsku.

Također je rekla da je njezin ured primio “uvjerljive optužbe” da su ruske snage koristile kasetno oružje u naseljenim područjima u Ukrajini barem 24 puta te je rekla da njezin ured istražuje navodu upotrebu kasetnog oružja od strane Ukrajine.

“Domovi i zgrade uprave, bolnice i škole, vodene postaje i elektronički sustavi nisu pošteđeni”, rekla je.

BiH: Srpski ministri blokiraju sankcije Moskvi

17:58 Srpski ministri u Vijeću ministara BiH blokirali su u srijedu donošenje odluke kojom bi se ta zemlja pridružila blokadi pristupa Rusije i Bjelorusije fondovima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) a član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istodobno je najavio jačanje energetske suradnje s Rusijom.

Pridruživanje BiH sankcijama EBRD-a protiv Moskve i Minska zbog agresije na Ukrajinu ranije su od ministra financija Vjekoslava Bevande tražili veleposlanici članica EU akreditirani u Sarajevu no ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Dodik u dva su navrata glasali protiv dok su hrvatski i bošnjački ministri podržali pristup EU.

Zašto je Mariupolj toliko važan?

17:20 Južna ukrajinska luka Mariupolj postala je meta žestokih ruskih napada brzo nakon početka invazije 24. veljače. Zašto je grad toliko važan? Više o tome OVDJE.

Evo zašto je Mariupolj toliko važan

Rusija objavila ukrajinska stajališta u pregovorima

17:14 Glavni ruski pregovarač na razgovorima s Ukrajinom u srijedu je kazao da je Kijev pokazao volju da prihvati glavne ruske zahtjeve, uključujući odustajanje od članstva u NATO-u, ali da stajalište Moskve o Donbasu i Krimu ostaje nepromijenjeno.

Vladimir Medinski je na ruskoj televiziji rekao da je Ukrajina na pismeno dala do znanja da je voljna odustati od pridruženja NATO-u i usvojiti “neblokovski” status, odreći se nuklearnog i ostalog oružja za masovno uništenje i obvezati se da neće biti domaćin stranim trupama ili vojnim bazama na svom tlu. Više o tome OVDJE.

Rusija objavila pismena ukrajinska stajališta u pregovorima

Cijene nafte skočile potaknute razgovorima o novim sankcijama

17:07 Cijene nafte skočile su u srijedu na međunarodnim tržištima iznad 114 dolara, potaknute tijesnom opskrbom i razgovorima o novim sankcijama Rusiji paralelno mirovnim pregovorima Moskve i Kijeva.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila 4,09 dolara viša u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 114,32 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 2,25 dolara.

Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 4,17 dolara višoj cijeni, od 108,41 dolar. Jučer je zaključio trgovinu u minusu 1,75 dolara.

Tržišta su jučer umirile naznake napretka u pregovorima Rusije i Ukrajine. Rusija je obećala da će povući oružane snage iz okoline Kijeva, poručivši ipak da smanjeni intenzitet sukoba ne znači i primirje.

Iz Ukrajine su danas stigle vijesti o novim napadima ruskih snaga.

Italija o mjerama u krizi opskrbe plinom

15:54 Italija se prvo želi uvjeriti da će ruski Gazprom distributerima uistinu poslati izmijenjene ugovore o isporuci plina i tek tada će odlučivati o eventualnoj objavi krize u opskrbi, izjavio je u srijedu izvor u vladi.

Njemačka je danas objavila pripravnost na moguću krizu u opskrbi plinom, poručivši građanima i kompanijama da smanje potrošnju, a Nizozemska se sprema pozvati građane da troše manje plina kako bi se smanjio uvoz.

“Italija prati što se događa i odluku će donijeti naknadno”, izjavio je danas izvor u vladi.

Italija je ‘pretkriznu’ fazu protokola za slučaj nestašice aktivirala još u veljači, odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu. Sljedeća je faza pojačana pripravnost, a završna izvanredno stanje u opskrbi.

Prva i druga faza svode se u osnovi na praćenje stanja u opskrbi, bez intervencije u tržište, a tek treća predviđa puštanje u opticaj strateških zaliha i racionalizaciju potrošnje kroz ograničenu opskrbu potrošača u industriji.

“Plin iz Rusije stiže redovno”, poručio je danas glasnogovornik talijanske tvrtke za transport plina Snam.

Italija iz Rusije uvozi oko 30 milijardi prostornih metara plina godišnje, što odgovara oko 40 posto ukupnog uvoza tog energenta, a nakon ruske invazije na Ukrajinu pokušava proširiti izvore nabave.

U Hrvatsku dosad ušlo 11.200 Ukrajinaca

15:48 U Varaždinskoj županiji je 347 izbjeglica iz Ukrajine, a neke objekte u kojima su smješteni u srijedu su obišli izvršni predsjednik Hrvatskoga crvenog križa Robert Markt i ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut, koji je rekao da je dosad u Hrvatsku ušlo 11.200 Ukrajinaca.

Trut i Markt obišli su prihvatni centar u varaždinskoj areni u kojoj je danas pet osoba te Dom 2 Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice u kojem je u kolektivnom smještaju njih stotinu.

Trut je istaknuo da je u Hrvatsku dosad ušlo 11.200 osoba iz Ukrajine te da mnogi među onima koji u našu državu ulaze preko graničnog prijelaza Goričana dolaze u prihvatni centar u Varaždinu.

„Dvorana je zaista pripremljena i napravljena onako kako treba biti, sa svim elementima, i svi oni koji dolaze i zatraže pomoć su zaista u najboljoj mogućoj mjeri zbrinuti i pruženo im je sve što je potrebno”, rekao je Trut.

Podsjetio je da je cilj prihvatnog smještaja da raseljene osobe najdulje u 48 sati obave sve što je potrebno kako bi im se pronašao dugotrajniji smještaj – bilo kolektivni ili u privatnim objektima.

„Trenutačno u Hrvatskoj imamo više od 80 posto ljudi u pojedinačnim smještajima, što je i psihološki najbolje, gdje su obitelji zajedno i na neki način se bave svim onim poslovima koje treba da bi obitelj funkcionirala i da na neki način zaborave na ono što se događa”, rekao je Trut.

Kina najavila snaženje suradnje s Rusijom

15:45 Moskva i Peking će “odlučnije” razvijati bilateralne veze i snažiti suradnju, rekao je u srijedu kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nakon sastanka u istočnoj Kini s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom.

Dvije strane su također osudile “nelegalne i kontraproduktivne” sankcije koje je Zapad uveo Rusiji zbog njezinog djelovanja u Ukrajini, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Wang i Lavrov su se sastali u istočnoj kineskoj pokrajini Anhui, gdje je Kina domaćin dvodnevnih multilateralnih sastanaka o Afganistanu. Više o tome OVDJE.

Peking: Kina i Rusija će “odlučnije” razvijati odnose i snažiti suradnju

Zelenskij: Europa mora zatvoriti luke ruskim brodovima

15:16 Norveška i ostatak Europe trebali bi zatvoriti svoje morske luke ruskim brodovima, rekao je u srijedu norveškom parlamentu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

“Europska unija, a nadam se i Norveška, trebaju zabraniti ruskim brodovima da koriste europske luke sve dok blokiraju naše luke”, javio se Zelenskij video vezom iz Ukrajine.

Dodao je da su Ukrajina i Norveška, nakon Rusije druga najveća izvoznica plina, počele pregovore o snabdijevanju 5 milijardi kubičnih metara plina za sljedeću zimu.

“Možete dati odlučujući doprinos energetskoj sigurnosti Europe tako što ćete ponuditi potrebne izvore i zemljama Europske unije i Ukrajini”, rekao je.

“Već smo započeli dijalog o zalihama oko 5 milijardi kubičnih metara za sljedeću sezonu grijanja. Nadam se da će ovo biti osnova naše dugotrajne suradnje u ovom području.”

Ova nordijska zemlja prošle godine izvezla je 113.2 milijardi kubičnih metara plina.

Posljedice opsade Mariupolja na proizvodnju čelika

15:11 Ruska opsada luke Mariupolj smanjila je ukrajinsku proizvodnju čelika za 30 do 40 posto, izjavio je u srijedu za ukrajinske medije izvršni direktor proizvođača čelika Metinvesta Jurij Riženkov.

“Čeličane u Mariupolju proizvode više od trećine ukrajinskog čelika”, kazao je Riženkov za ukrajinsku televiziju Channel 24.

Sjedište je Metinvesta upravo u Mariupolju koji, prema Channelu 24, još kontroliraju ukrajinske oružane snage.

Rusija ih ne bi mogla voditi čak i da ih zauzme, kaže čelnik ukrajinske tvrtke, jer “rusko tržište nije dovoljno veliko ni za njihove vlastite proizvođače metala”, a ne bi imali ni potrebne radnike, tvrdi.

Američki astronaut i ruski kozmonauti se vratili s ISS-a

15:10 Američki astronaut i dva ruska kozmonauta sletjeli su u srijedu u središnji Kazahstan nakon što su napustili Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) u istoj kapsuli unatoč pojačanom antagonizmu između Moskve i Washingtona oko sukoba u Ukrajini.

Let u kojem su bili NASA-in astronaut Mark Vande Hei i Rusi Anton Škaplerov i Pjotr Dubrov, pomno je praćen kako bi se utvrdilo je li se eskalacija sukoba prelila na dugogodišnju suradnju u svemiru između dva bivša hladnoratovska protivnika. Više o tome OVDJE.

Američki astronaut i ruski kozmonauti sigurno se vratili s ISS-a

Estonija: Trebamo NATO divizije spremne na borbu

14:43 NATO savez mora pooštriti svoje kopnene, zračne i morske obrambene sposobnosti u baltičkoj regiji, rekla je u srijedu estonska premijerka Kaja Kallas.

“Kako bismo imali mir, moramo se pripremiti za rat”, Kallas je rekla na zajedničkoj konferenciji za medije s danskom premijerkom u estonskoj vojnoj bazi Tapa.

Trenutna situacija na Baltiku “nije dovoljna” za uvjerljivu obranu, rekla je.

“Trebamo divizije spremne na borbu, zračnu obranu, oružje dugog dometa i zapovjedne elemente. Moramo se pomaknuti od zračnog patroliranja prema zračnoj obrani. Trebamo više NATO brodova da patroliraju Baltičkim morem”, rekla je Kallas.

Caritas uputio nova dva kamiona pomoći Ukrajini

14:41 Zamjenica ravnatelja Hrvatskoga Caritasa Suzana Borko izvijestila je u srijedu na konferenciji za novinare kako su dva kamiona pomoći Hrvatskoga Caritasa upućena u ukrajinske gradove Kijiv, Oleksandrivsk, Mukačevo i Ivano Frankivsk.

U ove pošiljke, napomenula je, uključeni su brojni darovi ljudi koji su u prethodna dva tjedna donosili hranu, higijenske potrepštine, bijelu tehniku i sve potrebito u župne Caritase i skladišta biskupijskih Caritasa.

Zahvalila je brojnim donatorima, te posebno istaknula u potresu teško stradalu Osnovnu školu Miroslav Krleža, koja je prikupljala pakete koji s današnjom pošiljkom kreću u Ukrajinu. To je lijep primjer kako se za velikodušnost i empatiju odgaja od malih nogu, dodala je.

U sljedećim pošiljkama planiramo poslati i lijekove sve potrebnije na terenu, najavila je Borko.

Do sada su u Ukrajinu upućena dva tegljača, a zajedno s dva današnja poslano je ukupno četiri šlepera sa 144 palete prehrambenih proizvoda, higijenskih potrepština, vreća za spavanje, deka i različite tehničke opreme.

Ukupna težina dosadašnjih tereta je oko 60 tona, a vrijednost donacija je 1.600.000 kuna, kaže Borko.

Pomoć se distribuira diljem ukrajinskog teritorija zahvaćenog ratnim razaranjem.

Naš donacijski telefon 060 9010 zaprimio je preko 68.000 poziva, rekla je Borko dodavši kako je na žiro račun akcije prikupljeno više od četiri milijuna kuna, a u pomoć i zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine uključila se i Hrvatska biskupska konferencija novčanim iznosom od milijun kuna.

Nizozemska se sprema pozvati građane na štednju plina

14:38 Nizozemska vlada sprema se pozvati građane da troše manje plina, ali još ne namjerava slijediti primjer Njemačke i aktivirati plan opskrbe u slučaju krize, izjavio je u srijedu glasnogovornik ministarstva gospodarstva.

Nizozemska uvozi gotovo 20 posto prirodnog plina iz Rusije i traži alternativne izvore nakon invazije Moskve na Ukrajinu 24. veljače.

“Analizirali smo naš plan sigurne opskrbe plinom, s obzirom na njemačku odluku, i nećemo ga aktivirati. Povući ćemo taj potez samo u slučaju stvarne fizičke nestašice ili akutne prijetnje nestašice”, rekao je za Reuters glasnogovornik ministarstva gospodarstva Tim van Dijk.

Nizozemska prati situaciju iz dana u dan i odlučila je ovog vikenda pokrenuti kampanju i pozvati građane da smanje upotrebu plina, dodao je Van Dijk.

U riječkom Parku heroja buket u bojama ukrajinske zastave

14:20 Netko je u Parku heroja na Trsatu uz ploču s nazivom parka ostavio buket u bojama ukrajinske zastave. Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

NOVO! 11:48  Ministri vanjskih poslova Rusije i Kine u srijedu su osudili “nezakonite i kontraproduktivne” sankcije Zapada uvedene Moskvi zbog njezine operacije u Ukrajini, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao je s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u istočnoj kineskoj pokrajini Anhui, gdje je Kina domaćin dvodnevne konferencije o Afganistanu.

Sastanak je održan nešto više od mjesec dana nakon što je Rusija poslala desetke tisuća vojnika u Ukrajinu u “specijalnu vojnu operaciju”, pokrenuvši sankcije Zapada bez presedana.

Rusija od Kine traži podršku i partnerstvo dok postaje sve više izolirana, izdovojena iz globalnih financijskih sustava i lanaca opskrbe.

“Ministri su razmijenili mišljenja o situaciji oko Ukrajine. Šef ruskog ministarstva vanjskih poslova izvijestio je svog kineskog kolegu o napretku specijalne vojne operacije… i dinamici pregovaračkog procesa s režimom u Kijevu”, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

NOVO! 10:40 Njemačka je u srijedu objavila prvi stupanj pripravnosti za moguću krizu u opskrbi plinom, poručivši građanima i kompanijama da smanje potrošnju budući da je Rusija nagovijestila obustavu isporuka ako se plin ne bude plaćao u rubljima.

„Opskrba je i dalje sigurna, trenutno nema zastoja, ali moramo pojačati naše mjere opreza kako bismo bili spremni u slučaju eskalacije na strani Rusije”, rekao je u priopćenju ministar gospodarstva Robert Habeck.

Habeckovom odlukom aktivirana je faza pripravnosti u sklopu plana o opskrbi plinom u slučaju krize, koji predviđa štednju plina, osiguravanje nabave i opskrbu kućanstava dovoljnom količinom goriva.

„To znači da svi potrošači plina, od poduzeća do kućanstava, moraju smanjiti potrošnju što je više moguće”, rekao je ministar gospodarstva, dodavši da je “važan svaki kilovat-sat”.

NOVO! 10:33 Ruska invazija na Ukrajinu i blokada crnomorskih luka gotovo je zaustavila ukrajinski izvoz žitarica, o kojemu u velikoj mjeri ovise mnoge zemlje, piše u srijedu ukrajinska novinska agencija Ukrinform.

Agencija ističe upozorenje američkog State Departmenta prema kojem oko 30 posto svjetskog izvoza pšenice u normalnim okolnostima dolazi iz regije Crnog mora, kao i 20 posto kukuruza i 75 posto suncokretovog ulja.

Međutim, kako se navodi, Rusija je bombardirala najmanje tri civilna broda koji su prevozili robu iz crnomorskih luka diljem svijeta, uključujući jedan koji je unajmila poljoprivredna tvrtka.

Stoga se posljedice “Putinovog rata” osjećaju daleko izvan granica Ukrajine i imaju izravan utjecaj na globalnu sigurnost hrane, piše Ukrinform.

NOVO! 10:01  Britanija će zauzeti vrlo skeptičan stav prema Rusiji i njezinu obećanju da će smanjiti vojne operacije oko Kijeva, a potpredsjednik vlade Dominic Raab rekao je da će London suditi Moskvi na temelju njezinih djela, a ne riječi.

Rusija je u pregovorima obećala smanjiti neke vojne operacije kako bi “pojačala međusobno povjerenje”, ali zapadne zemlje očekuju da će pojačati ofenzivu u drugim dijelovima zemlje.

Skepsa u Londonu: “Ne možete vjerovati onome što izlazi iz usta Putinove ratne mašinerije”

NOVO! 9:17 Granatiranje se moglo čuti izvan Kijeva tijekom noći, ali sam ukrajinski glavni grad ruske snage nisu granatirale, rekao je u srijedu zamjenik gradonačelnika Mikola Povoroznik.

“Noć je prošla relativno mirno, uz zvuke sirena i pucnjavu oko grada, ali u samom gradu nije bilo granatiranja”, rekao je Povoroznik za nacionalnu televiziju.

Guverner regije Černjihiv kazao je u srijedu da nema znakova popuštanja ruskih napada.

Rusija je u utorak najavila da će smanjiti vojne operacije oko Kijeva i Černjihiva dok su neke zapadne zemlje očekivale da će Moskva intenzivirati svoju ofenzivu u drugim dijelovima zemlje.

Neki analitičari primijetili su da je obećanje Rusije da će smanjiti borbe uglavnom pokrivalo područja u kojima gubi u borbama.

NOVO! 8:45  Rusija je u utorak optužena pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da je izazvala “globalnu krizu hrane” i da je dovela ljude u opasnost od “gladi” počevši rat u Ukrajini, koja je žitnica Europe.

Ruski predsjednik Vladimir Putin “počeo je ovaj rat. Vladimir Putin stvorio je ovu globalnu krizu hrane. I on je taj koji je može zaustaviti”, rekla je zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman.

Rusija pred Vijećem sigurnosti UN-a optužena da je izazvala globalnu krizu hrane

NOVO! 6:46 – Kyiv Independent javlja da su se rano jutros u nekoliko oblasti diljem Ukrajine oglasile sirene za zračnu opasnost. Uzbuna se odnosi na kijevsku, žitomirsku, harkovsku, dnjeparsku i poltavsku oblast. Uzbuna je oglašena iako su Rusi nakon jučerašnjih mirovnih pregovora objavili da će drastično reducirati svoje vojne aktivnosti oko Kijeva. Isti medij javlja i da se u Kijevu jutros čulo više eksplozija.

NOVO! 6:33 – Tvrtka Maxar Technologies objavila je nove satelitske snimke razorenog Mariupolja. Na njima su jasni dosad neviđeni razmjeri uništenja ovog lučkog ukrajinskog grada.

NOVO! 6:21 – Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine u svojem je dnevnom izvješću na Facebooku objavio kako je ruska najava povlačenja s područja Kijeva zapravo – pokušaj dovođenja u zabludu.

Ukrajinci vjeruju kako se radi tek o rotaciji jedinica s ciljem zavaravanja ukrajinskog vojnog vodstva. Sličan je stav već iznio glasnogovornik Pentagona John Kirby, rekavši da prijetnja Kijevu ostaje unatoč razmicanju ruskih postrojbi. Ukrajinski stožer navodi i kako je neprijatelj nastavio s paljbom u blizini Donjecka na istoku.

Reuters

NOVO! 5:40 – Čelnik američkog zapovjedništva u Europi, general Tod Wolters potvrdio je da je moguće da su američki obavještajci pogriješili uoči početka invazije na Ukrajinu, precijenivši vojne sposobnosti Rusije i istodobno podcijenivši obrambene sposobnosti Ukrajine.

“Kada ova kriza završi, izvršit ćemo sveobuhvatnu analizu i otkriti gdje su bile naše slabe strane, te se pobrinuti da nađemo načine poboljšati ih. Ovo bi moglo biti jedno od tih područja”, rekao je.

Podsjetimo, američki dužnosnici su već u prvim saatima invazije ponudili ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom evakuaciju iz Kijeva. On je to odbio, tražeći umjesto toga oružje.

NOVO! 5:38 – Max Strelnyk, gradski dužnosnik u Izjumu upozorio je da se humanitarna situacija u tom gradu pogoršava iz dana u dan. On je za CNN izjavio kako se tamo zbiva humanitarna katastrofa i da grad nije od 14. ožujka dobio hranu, vodu i lijekove.

“Nije bilo pauze u bombardiranju Rusa — počelo je prije nekoliko tjedana. Iako Rusija tvrdi da će smanjiti vojne operacije u Kijevu i Černigovskoj oblasti, Izjum i šire područje Harkova neće imati takve sreće”, rekao je Strelynk.

Kaže da su presreli ruske radio veze iz kojih je jasno da je plan zauzeti regiju Donjeck sve do sjevera, dok se stanovnike Izjuma drži kao taoce. Dosad je u tom gradu poginulo preko stotinu civila, koji su pokopani u gradskom parku.