Dvije nuklearne sile – Indija i Pakistan – dosad su već vodili dva rata i još jedan ograničeni sukob oko teritorija Kašmira. Kako je sukob uopće počeo i zašto je važna regija koju obje zemlje svojataju?

Kašmir je etnički raznolika himalajska regija, koja se prostire na 222 tisuće četvornih kilometara i poznata je po brojnim prirodnim ljepotama. Zbog svojih zelenih polja i jezera, mnogi ga nazivaju azijskom Švicarskom.

Predmet sporova od početka

Regija je bila predmet sporova čak i prije nego što su dvije zemlje stekle neovisnost od Velike Britanije u kolovozu 1947. godine, kad su podijeljene na hinduističku Indiju i muslimanski Pakistan.

Prema planu podjele predviđenim tadašnjim zakonom o neovisnosti, Kašmir je mogao slobodno pristupiti Indiji ili Pakistanu. Maharadža Hari Singh isprva je želio da Kašmir postane neovisan, ali je u listopadu 1947. odlučio pridružiti se Indiji, u zamjenu za njezinu pomoć protiv invazije plemena iz Pakistana. Izbio je rat i Indija se obratila Ujedinjenim narodima tražeći intervenciju, koji je, pak, preporučio održavanje referenduma, ali on nikad nije održan jer se dvije zemlje nisu mogle dogovoriti oko prethodnoj demilitarizaciji regije.

Rat je završen 1948. bez postignutog dogovora, da bi u srpnju 1949. Indija i Pakistan potpisali sporazum o uspostavljanju linije primirja i regija je postala podijeljena.

Dva Kašmira

Drugi rat uslijedio je 1965. godine. Zatim se 1999. godine Indija borila u kratkom i ograničenom sukobu s militantima koje je podržavao Pakistan. Do tada su se i Indija i Pakistan već proglasili nuklearnim silama.

Danas i Delhi i Islamabad polažu pravo na cijeli Kašmir, ali kontroliraju samo njegove dijelove – teritorije međunarodno priznate kao “Kašmir pod indijskom upravom” i “Kašmir pod pakistanskom upravom”.

Stanovnici Kašmira su podijeljeni. Jedni žele da njima upravlja Indija, drugi radije biraju neovisnost ili ujedinjenje s Pakistanom. Glavni faktor pritom je religija – Jammu i Kašmir imaju više od 60 % muslimanskog stanovništva, što ga čini jedinom državom u Indiji gdje su muslimani u većini.

Oružana pobuna muslimana protiv indijske vlasti u regiji vodi se već tri desetljeća, a u njoj su poginuli deseci tisuća ljudi. Situaciju je 2019. pogoršala iznenadna promjena statusa indijskog dijela Kašmira. To je područje, zahvaljujući članku 370. Ustava, imalo poseban položaj unutar zemlje, značajnu autonomiju, zasebnu zastavu i neovisnost u svim pitanjima osim vanjskih poslova, obrane i komunikacija. Dana 5. kolovoza 2019. Indija je poništila taj aranžman, što je bilo i jedno od predizbornih obećanja hinduističke nacionalističke stranke premijera Narendre Modija.

Eskalacija 2019.

Uslijedili su mjeseci napetosti tijekom kojih su uhićene ili u kućni pritvor stavljene tisuće ljudi, ali nasilje je s vremenom palo. Kritičari su, međutim, tvrdili da je mir postignut na štetu građanskih i političkih sloboda.

Smrt više od 40 indijskih vojnika u samoubilačkom napadu 14. veljače 2019. dovela je do velikog rasplamsavanja sukoba. Indija je pokrenula zračne napade na pakistanskom teritoriju, što je dovelo i do uzvratnih napada Pakistana. Događaji iz 2019. godine okončali su svaku nadu u otopljavanje odnosa u bliskoj budućnosti.

No do 27. travnja 2025. ipak je vladao relativni mir. Sve dok militanti nisu napali turiste u Kašmiru pod indijskom upravom, ubivši 26 civila.