Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) održat će se 16. travnja u Mostaru, objavio je u utorak u sarajevskom Dnevnom avazu predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dodajući kako će s toga skupa biti »poslane poruke svjetskoj zajednici da se hrvatsko pitanje u BiH mora trajno riješiti«.

Čović nije objasnio zašto će sabor biti održan baš toga dana, pa nije jasno je li HNS namjerno sazvan za 16. travnja.

Činjenica je, međutim, da je riječ o 18. obljetnici HVO-ova pokolja nad 116 bošnjačkih civila u Ahmićima u srednjoj Bosni.

Čović: Hrvate guraju u separatizam

Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) utemeljen je prije deset godina, tijekom krize slične sadašnjoj krizi vlasti u Federaciji BiH.

Tada je ondašnji hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, prosvjedujući protiv položaja Hrvata u BiH, pokušao srušiti strukturu federacije i formirati treći entitet nazvan Hrvatska samouprava.

Ovaj put, HDZ BiH najavljuje kako neće biti protuzakonitog djelovanja.

»Hrvate guraju u separatizam. To ja osjećam duže vrijeme. Traži se radikalizam, da HDZ izađe u neustavno djelovanje. Ali, to im neće uspjeti«, kazao je Čović u intervjuu.

HNS bi trebao usuglasiti odgovor na formiranje vlasti u Federaciji BiH, koju dva HDZ-a smatraju protuzakonitom i protuustavnom.

Vjerojatno će biti ponovljen poziv Hrvatima BiH da bojkotiraju federalne vlasti, najavljeno formiranje paralelne vlasti, te konstituirano Međužupanijsko i međuopćinsko vijeće u hrvatski većinskim područjima, koje bi trebalo služiti kao neka vrst paralelne hrvatske vlade u federaciji.

Banac: Josipović destabilizirao BiH

Hrvatska javna scena i u BiH i u Hrvatskoj jednodušno je konsternirana razvojem situacije u Federaciji BiH, dijeleći uvjerenje kako je na djelu pretvaranje Hrvata od konstitutivnog naroda u nacionalnu manjinu.

Radikalno suprotstavljeno mišljenje ponudio je u posljednjem broju sarajevskog tjednika »Dani« povjesničar Ivo Banac.

On je kritizirao i politiku predsjednika Republike Ive Josipovića prema BiH.

»Za ljubav Srbije Josipović je destabilizirao Bosnu i Hercegovinu, počeo promicati Dodika i svojim neodgovornim ocjenama o stanju hrvatskog naroda u BiH, pridonio krizi Federacije«, tvrdi Banac.

»Ukoliko Josipović shvati da je ušao u gubitničku igru s Tadićem i Dodikom, te popravi svoj odnos prema jedinoj susjednoj zemlji što je za Hrvatsku životno važna, možda ovo iskušenje bude i korisno«, komentirao je Banac Josipovićevu politiku prema BiH.

Za Čovića, pak, zagrebački povjesničar nema dobre riječi.

»Ne želi se vidjeti da je opstrukcija cilj njegove politike. Ne uzima se u obzir da nije želio dogovor, jer je, skupa s Ljubićem, tražio doslovno sve funkcije predviđene za Hrvate. (Nema Hrvata izvan oba HDZ-a!) Usput, tražio je i da dvije srpske funkcije idu njegovim partnerima u Dodikovu SNSD-u. Drugim riječima, uopće se ne registrira da je u Dodikovo ime želio vladati usprkos SDP-ove koalicijske prednosti, što je zapravo neviđeno. Prešućuje se da je, uz Dodika, želio pokazati kako BiH ne može funkcionirati. Ignorira se da je Lagumdžija, pored svojih hrvatskih partnera, opetovano tražio suradnju sa HDZ-ovima«, ponudio je Banac posve različito viđenje od uobičajenoga hrvatskog pogleda na BiH, upozoravajući kako se »preuzimanje odgovornosti za stabilizaciju BiH ne može postići trećim entitetima, partnerstvom s Dodikom i njegovim srbijanskim sponzorima, niti provociranjem Bošnjaka«.