Obespravljeni u deželi

Hrvati u Sloveniji žele status nacionalne manjine

Denis Romac

Inicijativu potpisuje 11 hrvatskih društava Sloveniji i njihov krovni Savez hrvatskih društava u Sloveniji, kao i hrvatska katolička misija u Ljubljani, gdje živi oko 10 tisuća Hrvat



Slovenski ustav priznaje samo dvije manjine u Sloveniji, mađarsku i talijansku, iako su s 0,32 i 0,11 posto udjela u stanovništvu najmalobrojnije. Ostale manjine iz bivše Jugoslavije su brojnije – Srba je dva posto, Hrvata 1,8 posto i Bošnjaka jedan posto – ali nisu priznate. 


Broj Hrvata u Sloveniji stalno se smanjuje, kao posljedica integracije i asimilacije. Prema jeziku koji su naveli kao materinji, u Sloveniji živi 54 tisuće Hrvata, dok se na popisu stanovništva iz 1991. godine Hrvatima izjasnilo 52.876 stanovnika, a prema popisu iz 2002. godine 35.642 stanovnika Slovenije.



Hrvatska manjina u Sloveniji zasad zahtijeva priznanje kulturnih prava i pravo na novčanu potporu, no ne i pravo na jednog zastupnika u slovenskom parlamentu, na što po slovenskom ustavu imaju pravo talijanska i mađarska manjina. »Nismo htjeli ići na nož«, objašnjava Antunović najavljujući kako će to – zahtjev za parlamentarnom zastupljenošću – biti njihov sljedeći korak. 


Inicijativu potpisuje 11 hrvatskih društava Sloveniji i njihov krovni Savez hrvatskih društava u Sloveniji, kao i hrvatska katolička misija u Ljubljani, gdje živi oko 10 tisuća Hrvata. 


Inicijativa za priznavanje hrvatske manjine u Sloveniji logičan je korak nakon što je Hrvatska lanjskim ustavnim promjenama vratila Slovence i Bošnjake u preambulu svog Ustava. Time je Hrvatska ispravila grijeh Franje Tuđmana iz 1997. godine, kad su Slovenci i Bošnjaci izbačeni iz ustavnog teksta. Slovenija je nedavno poduzela stidljive korake prema priznanju činjenice da u toj državi žive i pripadnici drugih naroda iz bivše Jugoslavije, među njima i hrvatske. Doduše, nije još riječ o ustavnom priznanju hrvatske manjine – to bi za sadašnju konstelaciju političkih snaga ipak bilo previše – nego o parlamentarnoj deklaraciji o položaju narodnih zajednica pripadnika naroda nekadašnje Jugoslavije u Sloveniji, što je prvi dokument kojim se u Sloveniji službeno priznaje postojanje drugih manjina osim talijanske i mađarske manjine.