ZAGREB/MUENCHEN – Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski, francuski i ukrajinski predsjednici Vladimir Putin, Francois Hollande i Petro Prošenko sastat će se u srijedu u Minsku kako bi zaključili mirovni plan za Ukrajinu i izbjegli »totalni rat«, objavio je Berlin u srijedu.

Četvoro državnih poglavara održalo je dugu telefonsku konferenciju u nedjelju tijekom jutra, priopćio je ured njemačke kancelarke, koji kaže kako su državnici »nastavili raditi na paketu mjera u okviru napora oko globalnog rješenja sukoba«.

Pripreme će se nastaviti u ponedjeljak u Berlinu, kako bi se u srijedu u Minsku održao summit na kojem će se okupiti četiri sile, prema istom izvoru. Putin je u nedjelju potvrdio održavanja tog summita.

»Dogovorili smo da ćemo pokušati organizirati sastanak tog formata između državnih čelnika«, rekao je Vladimir Putin bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku, objavila je ruska televizija. »Pripremamo se za srijedu, da se do tada uspijemo dogovoriti o određenom broju pitanja o kojima smo intenzivno razgovarali posljednje vrijeme«, dodao je.

Potpisnici sporazuma iz Minska, prvog pokušaja rješenja sukoba u Bjelorusiji, »također će se sastati u Minsku do srijede«, navodi ured njemačke kancelarke. Riječ je o predstavnicima OESS-a, Rusije i Ukrajine kao i proruskim čelnicima istoka Ukrajine.

Razgovori su dio mirovne inicijative »posljednje prilike«, koju su prošlog tjedna pokrenuli francuski predsjednik i njemačka kancelarka nakon pogoršanja stanja u Ukrajini. Hollande i Mekrel su u četvrtak u Kijevu dulje od deset sati razgovarali s predsjednikom Porošenkom i zatim u petak u Moskvi s ruskim predsjednikom.

»Francuska i Njemačka trenutačno pokušavaju u Ukrajini postići mir na terenu, ne na papiru«, rekao je u nedjelju francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Munchenu.

Ako Rusija, koja je u ožujku 2014. propojila ukrajinski poluotok Krim, nastavi nijekati upletenost u sukob na istoku Ukrajine, Kijev i zapadnjaci će upozoriti na njezinu vojnu podršku pobunjenicima i raspoređivanje redovnih postrojbi na ukrajinskom teritoriju.

U subotu je u Munchenu i američki državni tajnik John Kerry optužio Rusiju da pokušava iz temelja promijeniti sigurnosno stanje u središnjoj i istočnoj Europi.Francusko-njemački plan predviđa veću autonomiju pobunjeničkih regija, rekao je jedan visoki dužnosnik State Departmenta. On uzima u obzir sadašnju crtu bojišnice i predviđa demilitariziranu zonu široku između 50 i 70 km duž te crte, precizirao je Hollande.

Još je neriješeno nekoliko pitanja, među kojima status teritorija koje su osvojili separatisti, kontrola granica kojim ljudi i oprema prelaze iz Rusije prema Donbasu i povlačenje teškog naoružanja.Porošenko je u subotu tvrdio da postoji samo jedna linija fronte, ona iz sporazuma iz Minska zaključenog u rujnu 2014., dok su pobunjenici od tada zauzeli dodatnih oko 500 četvornih kilometara, a nastavljaju se intenzivne borbe.

U posljednja 24 sata ubijeno je 12 ukrajinskih vojnika, objavila je u nedjelju ukrajinska vojska.Dok Washington navodi da razmišlja o dodatnoj pomoći Ukrajini, Pariz i Berlin odlučno odbacuju vojnu opciju.

Merkel je rekla da ne misli da bi bolja opremljena ukrajinska vojska impresionirala predsjednika Putina. Ona drži da bi to samo dovelo do većeg broja žrtava.

Toplo-hladne poruke Zapada Rusiji

Ukrajinci ne mogu oružjem pobijediti Rusiju, to nije praktično već je potrebno političko rješenje zajedno s Rusijom bez koje nema trajne sigurnost u Europi, poručili su zapadni čelnici Moskvi u nedjelju u Muenchenu na skupu o sigurnosti kojim dominira kriza u Ukrajini.

»Ukrajinci ne mogu pobijediti rusku vojsku, to nije praktično rješenje. To se mora riješiti politički«, rekao je britanski šef diplomacije Philip Hammond za mrežu Sky News.

»Taj čovjek (Putin) poslao je vojnike preko međunarodne granice i okupirao područje druge zemlje u 21. stoljeću ponašajući se kao neki tiranin iz 20. stoljeća«, rekao je Hammond, prenijela je agencija Reuters.

Rusija mora učiniti više da definira zajedničku sigurnost s Europom, rekao je njegov njemački kolega Frank-Walter Steinmeier na konferenciji u Muenchenu.

»Nema trajne europske sigurnosti bez Rusije, samo s Rusijom«, bio je jasan Steinmeier koji je dodao »Moskva je dosad u tom cilju učinila malo, a govor moga kolege Sergeja Lavrova (u Muenchenu u subotu) tomu nije pridonio«, javlja agencija dpa.

Lavrov je u subotu oštro kritizirao Europu i Sjedinjene Države koje je optužio da žmire na nacionalizam u Ukrajini koji provodi etničko čišćenje i da u regiju upumpavaju smrtonosno oružje, prenosi Reuters.

Oštra razmjena mišljenja na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu u subotu je ukazala na krhkost transatlantskog konsenzusa kad je riječ o pitanju kako se suočiti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u sukobu na istoku Ukrajine.

Hammond je svoje oštre komentare rekao dan nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila da slanje oružja Ukrajini ne bi riješilo krizu u toj zemlji i time izazvala oštru reakciju vodećih američkih senatora Lyndseya Grahama i Johna McCaina, koji su optužili Berlin da okreće leđa savezniku u nevolji.

Hammond je rekao da Britanija ne planira naoružavati ukrajinsku vojsku, ali se zauzeo za to da Europska unija obnovi gospodarske sankcije Rusiji.

Zapad optužuje Rusiju da ljudima i oružjem pomaže ukrajinskim separatistima koji se žele otcijepiti i Rusiju je kaznio nizom sankcija, no službena Moskva niječe svaku upletenost u taj sukob koji je odnio više od 5000 života od travnja.

Gospodarske sankcije u kombinaciji s padom cijena nafte u svijetu, a nafta je glavni ruski izvozni proizvod, znatno utječu na rusko gospodarstvo i upozoravaju Putina da bi trebao razmisliti o svojoj »pustolovini« u susjednoj Ukrajini, smatra Hammond. 

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u subotu je u Muenchenu pokazivao putovnice ruskih vojnika koji su ušli u Ukrajinu kako bi dokazao »agresiju i prisutnost ruskih postrojba« koje se bore na strani pobunjenika na istoku zemlje.

Hammond je rekao i da Rusija mora početi poštivati međunarodno pravo i povući se s Krima, ukrajinskog poluotoka u Crnome moru koji je Moskva anektirala u ožujku.

Sukob je izbio u travnju 2014, kada je ukrajinski narod masovnim prosvjedima svrgnuo proruskog predsjednika Viktora Janukoviča i odlučio se okrenuti Zapadu.