Epilog grčke tragedije još se ne nazire, ali se usložavaju scenariji, od onog da Grčka nikako ne može izbjeći bankrot, što neki već uzimaju kao gotovu stvar, pa sve do rasprava da bi se, ili eurozona trebala riješiti Grčke, ili pak Grčka eura, ukoliko žele opstati.

Grčkim se medijima tako proširila i vijest da premijer George Papandreou razmišlja o raspisivanju referenduma o izlasku Grčke iz eurozone i povratku na drahmu, no to je službena Atena odmah demantirala, navodeći ipak da je vlada u ponedjeljak u parlament uputila nacrt zakona čiji je cilj omogućiti zemlji održavanje referenduma, ali da u nacrtu nije specificirano o kojoj temi.

Teška odricanja

Euobserver primjerice piše kako su Grčka i eurozona u nekoj vrsti limba neizvjesnosti nakon što su pregovori između grčkog ministra financija te predstavnika »trojke« (Europska komisija, Europska centralna banka i Međunarodni monetarni fond) ostali bez konkretnih rezultata.

Od Grčke se očekuje da ubrza s rezovima u javnom sektoru, inače neće dobiti novu tranšu pomoći.

Na međunarodnim tržištima kapitala i valuta nastavlja se pritisak na euro, švicarska i japanska središnja banka pokušavaju održati tečaj svojih valuta prema euru na nekoj »razumnoj« razini, pomoć eurozoni ponudila je i Kina, čak i Brazil preko MMF-a, a nedavno su zajednički odlučile djelovati i glavne središnje banke, obvezavši se da će banke u eurozoni opskrbljivati dolarskim kreditima, koliko god bude potrebno, sve kako bi se očuvala stabilnost eura. No, bez pravog rješenja grčkog pitanja, ali i snažnije fiskalne integracije, za eurozonu nema mira.

Grčko je pitanje međutim sve teže prihvatljivo za Grke, koji prosvjeduju, najavljuju nove štrajkove, jer se od njihove zemlje očekuju daljnja, sve teža odricanja.

Euobserver prenosi navode iz grčkih medija prema kojima »trojka« traži da se odmah provede 15 novih restriktivnih mjera koji uključuju rezove u plaćama javnih službenika, zatvaranje tridesetak javnih poduzeća, niže izdatke za zdravstvo, ograničenja mirovina, otpuštanje barem 20 tisuća javnih službenika, te zadržavanje njih oko 150 tisuća u nekakvoj »radnoj rezervi« u kojoj će primati manje plaće prije no budu otpušteni.

Usluge bez industrije

Teško je zapravo reći je li trenutno eurozona veća »žrtva« Grčke ili obratno, no nije naravno Grčka jedina koja ima problem.

Italiji je primjerice u utorak snižen kreditni rejting, što je Berlusconi odmah kritizirao, dok Portugal i Španjolska, kao i većina zemalja koje se oslanjaju na usluge i turizam, prolaze kroz teško razdoblje. Posljedica je to, dijelom dužničke krize, a dijelom nekonkurentnih ekonomija, bez industrije.

U eurozoni se nakon kratkog uzleta, očekuje novo usporavanje,  a to će sigurno utjecati i na zemlje u okruženju kojima taj klub odabranih još izgleda kao obećana zemlja. Među njima je svakako i Hrvatska, koja je potrebama za kapitalom gotovo u potpunosti oslonjena na eurozonu.

Motor je do sada bila Njemačka, no pitanje je hoće li to biti dovoljno, bez snažnije integracije i spremnosti na značajnija odricanja u ime europskog jedinstva.