Iako je iz Atene u ponedjeljak poslana umirujuća poruka da je dogovor između predstavnika Trojke i grčkih vlasti o novoj tranši pomoći načelno postignut ili se barem sigurnim korakom ide u tom pravcu,  tržišta su se ipak zakačila za lošu vijest: planirani proračunski deficit od 7,6 posto u ovoj se godini ipak neće uspjeti ostvariti.

Tek ako se uspiju dogovoriti sve strane, među kojima su i predstavnici zaposlenika javnog sektora koji su mjerama najviše i pogođeni, ostvaren će biti deficit na razini od 8,5 posto u 2011. godini, te 6,8 posto u idućoj godini, što je opet više od plana, i što tržišta, sudeći prema padovima zabilježenim u ponedjeljak na europskim i američkim burzama, procjenjuju nedovoljnim.

Sve lošije stanje

Grčka vlada bez sumnje pokazuje dobru volju da uštedi, ali vijest da ni ovogodišnji, ali ni proračunski manjak u 2012. neće biti na razini planiranih, tržišta tumače kao poruku da se u Grčkoj ne štedi dovoljno.

Indeksi na Wall Streetu i europski burzovni indeksi, ostvarili su tako nove padove.

Jača zabrinutost da ni tekuće tranše pomoći Grčkoj ni približno neće biti dovoljne što onda povlači da će se fond spasa morati i dodatno širiti, što je, usput rečeno, ideja koju je u ponedjeljak odbacila Europska središnja banka.

Postoje razmišljanja da je riječ o bacanju novca jer je grčki bankrot naprosto neminovan. Stoga su se i u ponedjeljak, uslijed izloženosti grčkim dugovima, najviše strmoglavile dionice belgijskih i francuskih banaka.

Neizvjesnost i povećani rizik utječu na suzdržavanje od novih investicija i potrošnje što dodatno prijeti da svijet povuče u novu recesiju.

K tome stalno dolaze i novi, sve lošiji podaci o stanju realnog sektora eurozone.

Najnovija loša vijest je, prenosi Hina, da su aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone u rujnu pale na najnižu razinu u više od dvije godine, što je pokazalo istraživanje instituta Markit. Samo Njemačka i dalje bilježi rast, no i on je usporen.

Povratak na drahmu?

Ima raznih scenarija koji se tiču budućnosti eura, pri čemu neki smatraju da bi se najsretniji kraj »eurskog pitanja« zapravo zajamčio činjenicom da Grčka iz eurozone jednostavno istupi, vrati se na drahmu i devalvira je, čime bi se u fondu pomoći otvorio prostor za spašavanje drugih ugroženih ekonomija.

Ipak, prema najnovijem istraživanju koje je proveo CNNMoney većina ispitanih ekonomista vjeruje da će euro preživjeti kao valuta, i to bez da ijedna članica istupi iz eurozone – pa čak i Grčka.

 Iako ne očekuju skori krah zajedničke europske valute, gotovo svi ispitani ekonomisti smatraju da će Grčka do kraja godine proglasiti bankrot.

Obično, navodi se u članku, kada se država suočava s dužničkom krizom, može devalvirati valutu kako bi svoje proizvode učinila atraktivnijima za izvoz i tako možda smanjila teret duga.

Činjenica da je euro valuta koja se dijeli, sprečava Grčku, ali i druge problematične ekonomije, poput Portugala, Irske, Italije ili Španjolske da posegnu za tim instrumentom.

Ipak, omjer troškova i koristi napuštanja eurozone nisu takve da bi to bila održiva opcija, čak i u slučaju bankrota, tumače CNN-ovi analitičari.