Grčki radnici u poljima i tvornicama, konobari, kuhari, spremačice… Svi oni bi uskoro mogli raditi puno više nego do sada. Naime, grčka vlada pustila je u proceduru novi zakon o radu koji omogućava poslodavcima da propišu 13-satni radni dan, što znači kako bi zaposlenici više od polovice dana proveli na radnim mjestima, a kući odlazili samo da jedu, otuširaju se i prespavaju.

Ukoliko ovaj zakon bude potvrđen u parlamentu, što je vrlo izgledno znajući kako ga predlaže stranka Nova demokracija koja ima većinu, Grčka će postati prva zemlja Europske unije kojoj se uvjeti rada mogu usporediti s uvjetima kakvi su vladali u Engleskoj tijekom 19. stoljeća. I pri tome, ovaj zakon neće vrijediti za zaposlenike u državnom sektoru, već samo za radnike koji su zaposleni u privatnim tvrtkama.

Manjak radnika

Obrazloženje za ovaj zakon, koji Grci nisu dočekali sa simpatijama, bila je neophodnost da se poveća produktivnost koja pada zbog starenja stanovništva i kroničnog nedostatka kvalificirane radne snage. To im je mala utjeha kada se zna da Grci već sada, u prosjeku, rade 45 sati tjedno, više od zaposlenika u ijednoj drugoj državi ne samo Europske unije, već i Europe općenito.

– Naše zdravlje, mentalno i fizičko, balans između posla i privatnog života je nešto što se ne može nadoknaditi novcem. Prisiljavati ljude da rade od jutra do mraka nije normalno, to naše društvo ne smije tolerirati. To je doista barbarski i nehumano, poručio je ADEDY, jedan od većih sindikata u zemlji.

Doduše, zakon predviđa kako se ne može propisati 13-satno radno vrijeme cijele godine, već samo tijekom 37 dana, i to po izboru poslodavca. Ujedno, ostavljena je mogućnost da se radni tjedan poveća s pet na šest dana tjedno, a na sve ovo mora pristati zaposlenik. Teoretski, zaposlenik zbog svojeg odbijanja ne može dobiti otkaz, no u praksi je situacija drukčija. Prilično jednostavnom procedurom poslodavca ništa ne sprječava da zaposleniku, ukoliko ne pristane na »predloženi raspored«, uruči otkaz, ali pod drugim obrazloženjem, a potom na njegovo mjesto uposli novog radnika. Pored toga, novinu u zakonu donosi i odredba kojom vlasnik tvrtke ima pravo rascjepkati zaposlenicima godišnji odmor na po nekoliko dana, ukoliko procjeni da će takav potez pridonijeti razvoju i poslovanju tvrtke.

Generalni štrajk

– U vremenima globalnih trgovinskih ratova zemlje Europe počinju raditi na kompetitivnosti, a jedan od glavnih kriterija je povećanje produktivnosti, što se postiže povećanjem rada. No ovo je račun bez krčmara jer produktivnost zaposlenika nakon osam sati rada značajno pada. Ujedno, to je vrlo nehumano. No, da mi je netko prije epidemije COVID-a rekao kako je moguće zatvoriti pola svijeta na nekoliko mjeseci, ne bih mu vjerovao. Pokazalo se da se ljudi na sve naviknu, a ako ovako nešto uspije u Grčkoj, nije isključeno da će i druge zemlje Europske unije pokušati uvesti slična rješenja, kaže za naše novine dr. Dino Ivan Dogan s Luxembourg School of Business.

Da ovakva rješenja, koja poslodavcima daju gotovo pa odrješene ruke, neće proći baš lako, pokazuje i činjenica da su Grci organizirali generalni štrajk koji je u utorak paralizirao zemlju.

Inače, grčko se gospodarstvo znatno oporavilo od vremena dužničke krize iz 2009. godine, i to nakon tri »bailout« programa koji su provedeni uz rigorozne mjere štednje. U to vrijeme nezaposlenost među Grcima iznosila je 28 posto, dok je danas ona na razini od oko 8,1 posto, još uvijek nešto više od prosjeka na razini Europske unije.

Ništa, sudeći po omjeru snaga u parlamentu, neće zaustaviti izglasavanje novog zakona, a jedino eventualno rješenje, očito, bit će masovni prosvjedi kakve je Grčka već vidjela 2009. godine, kada su ljudi ustali zbog mjera štednje koje je nametala Europska unija. Doduše, bilo je to uzalud, jer mjere štednje, doduše kozmetički prilagođene, su nakon toga ipak provedene.