Nakon katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu demonstranti su izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv vlade premijera Hassana Diaba. U sukobima demonstranata i sigurnosnih snaga ranjeno je više osoba, izvijestila je državna novinska agencija NNA.

Brojni demonstranti su pokušali provaliti kroz ogradu ispred zgrade parlamenta u libanonskom glavnom gradu. Oni su bacali kamenje na sigurnosne snage i zapalili reklamne panoe i gomile smeća. Policija je upotrijebila suzavac. Prosvjedi su djelomice paralizirali javni život u Bejrutu, prenosi Deutsche Welle.

Demonstranti su usmjereni protiv političkih elita u zemlji kojima brojni Libanonci pripisuju krivicu za katastrofu koja se dogodila i optužuju ih za korupciju i sivu ekonomiju. Mala sredozemna zemlja je jako zadužena i nalazi se u najtežoj ekonomskoj krizi u posljednjih nekoliko desetljeća.

Nemaju povjerenja u vladu

Eksplozija je stanje znatno pogoršala i brojni Libanonci nemaju povjerenja u vladu da će transparentno istražiti ovaj slučaj. U Libanonu su zabilježeni masovni prosvjedi još u listopadu prošle godine koji su doveli do ostavke tadašnjeg premijera Saad Haririja.

U četvrtak (06.08.) je policija uhitila 16 radnika u luci u Bejrutu, priopćio je vojni sudac Fadi Akiki. 18 osoba je ispitano, među njima članovi uprave bejrutske luke i carine. Uprava carine je bila odgovorna za hangar u kojem je bio skladišten amonijev nitrat koji je izazvao eksploziju.

Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas upozorio je s obzirom na katastrofalnu eksploziju u Bejrutu na opasnost od dalje eskalacije situacije u Libanonu. “Želimo ojačati Libanon jer ova kriza ne smije biti iskorištena za otvaranje vrata inozemnom utjecaju u toj zemlji”, rekao je Maas za Saarbruecker Zeitung.

U zemlji, kako je dalje rekao, već postoje izvandržavni akteri financirani iz inozemstva poput Hezbolaha koji bi mogao iskoristiti postojeći vakuum. “Katastrofa nosi veliki rizik da se Libanon dalje destabilizira”, rekao je Maas koji također govorio o mogućem skorom održavanju donatorske konferencije za Libanon.

Tko im može pomoći?

I francuski predsjednik Emmanuel Macron je tijekom posjeta Bejrutu najavio skoru međunarodnu donatorsku konferenciju. “Pri tome treba biti riječi o međunarodnoj pomoći za financiranje lijekova, medicinskom tretmanu ili živežnim namirnicama koje bi dijelili UN i Svjetska banka”, kaže Macron.

Army soldiers are deployed during a protest near parliament, following Tuesday’s blast in Beirut’s port area, Lebanon August 7, 2020. REUTERS/Mohamed Azakir

K tomu Međunarodni monetarni fond (MMF) želi pomoći Libanonu, ali pod uvjetom da zemlja poduzme hitne gospodarske reforme. Sve mogućnosti pomoći će biti ispitane, izjavila je predsjednica MMF-a Kristalina Georgiewa. Libanon je već prije eksplozije bio u razgovorima s MMF-om o paketu za spašavanje koji bi moguće iznosio milijarde dolara. No pregovori su sporo napredovali.

U Bejrutu je katastrofalna eksplozija uništila velike dijelove luke i cijele ulice u centru grada ostavila u ruševinama. Najmanje 149 osoba je ubijeno, a 5.000 ranjeno. Oko 300.000 ljudi je izgubilo svoje domove. Od toga je, prema procjenama UNICEF-a, oko 80.000 djece, javlja Deutsche Welle.