Državni hidrometeorološki zavod objavio je analizu Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koja je potvrdila da je 2025. bila jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja, čime se nastavlja niz iznimno visokih globalnih temperatura.

Proteklih 11 godina bilo je 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja, a zagrijavanje oceana se nastavlja jednakim intenzitetom, prenose u DHMZ-u. WMO-ova konsolidirana analiza osam skupina podataka pokazala je porast prosječne globalne temperature zraka za 1,44 °C u odnosu na prosjek za razdoblje od 1850. do 1900.

Zadnjih 11 godina najtoplije je do sada, s godinom 2024. na vrhu, a 2023. je na drugom mjestu, prema podacima EU-ove službe za klimatske promjene Copernicus i neprofitne istraživačke organizacije Berkeley Earth. Prošla je godina bila neznatno hladnija od 2023., za samo 0,01 °C, naveo je Copernicus.

La Niña

U dvije od tih osam skupina podataka 2025. je rangirana kao druga najtoplija godina u povijesti mjerenja dugoj 176 godina, dok je u preostalih šest rangirana kao treća najtoplija. Analize pokazuju da su u svih osam skupina podataka protekle tri godine, od 2023. do 2025., najtoplije godine. Konsolidirana prosječna temperatura za trogodišnje razdoblje od 2023. do 2025. viša je za 1,48 °C nego u predindustrijskom razdoblju. U svih osam skupina podataka proteklih 11 godina, od 2015. do 2025., najtoplijih je 11 godina.

iStock

Godina 2025. započela je i završila pojavom La Niña, koja utječe na snižavanje temperatura, a ipak je bila jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja na globalnoj razini zbog nakupljanja stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u našoj atmosferi. Visoke temperature na kopnu i u oceanu pridonijele su ekstremnim vremenskim pojavama kao što su toplinski valovi, obilne kiše i snažni tropski cikloni, čime je još više do izražaja došla neophodnost sustava ranog upozoravanja, izjavila je Celeste Saulo, glavna tajnica WMO-a.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je u listopadu da je prekoračenje granice od 1,5 °C »neizbježno«, ali da bi svijet mogao ograničiti ovo razdoblje prekoračenja smanjenjem emisija stakleničkih plinova što je brže moguće.

Copernicus je ocijenio da bi se granica od 1,5 °C mogla dosegnuti do kraja ovog desetljeća – više od desetljeća ranije nego što je predviđeno. No, napori za suzbijanje globalnog zatopljenja doživjeli su još jedan udarac prošli tjedan kada je predsjednik Donald Trump rekao da će povući Sjedinjene Države, kao drugog najvećeg zagađivača na svijetu nakon Kine, iz temeljnog sporazuma UN-a o klimi.

Topli oceani

Stvarna globalna temperatura 2025. procijenjena je na 15,08 °C, ali je moguće odstupanje mnogo veće za stvarnu temperaturu nego za temperaturnu anomaliju za 2025. te iznosi oko 0,5 °C.

Zasebna studija objavljena u časopisu Advances in Atmospheric Sciences pokazuje da su 2025. i temperature oceana bile među najvišima u povijesti mjerenja, što je odraz dugoročnog akumuliranja topline u klimatskom sustavu. Oko 90 posto suvišne topline nastale globalnim zagrijavanjem nakuplja se u oceanu, zbog čega je toplina u oceanu važan pokazatelj klimatskih promjena. Od 2024. do 2025. globalna toplina u oceanu do 2000 m dubine povećala se za 23 ± 8 zetadžula (ZJ) u odnosu na 2024. godinu, navodi se u studiji čiju je izradu predvodio Lijing Cheng s Instituta za atmosfersku fiziku pri Kineskoj akademiji znanosti. To je oko 200 puta više od ukupne proizvodnje električne energije na svijetu 2024.

Na regionalnoj razini, na oko 33 posto globalne površine oceana zabilježene su temperature koje pripadaju među tri najviše temperature u povijesti mjerenja, dok su na oko 57 posto površine zabilježene temperature koje pripadaju među najviših pet, što se među ostalim odnosi na tropski i južni dio Atlantskog oceana, Sredozemno more, sjeverni dio Indijskog oceana i Južni ocean. Ti podaci upućuju na to da je zagrijavanje široko rasprostranjeno u svim bazenima.

I 2026. će biti među pet najtoplijih

Samantha Burgess, zamjenica direktora za klimatske promjene u Copernicusu, očekuje da će 2026. biti jedna od pet najtoplijih godina u povijesti. Možda će biti usporediva s 2025. godinom.

– Iako emisije stakleničkih plinova ostaju dominantni pokretač globalnog zagrijavanja, veličina ovog nedavnog porasta sugerira da su dodatni čimbenici pojačali nedavno zagrijavanje izvan onoga što bismo očekivali samo od stakleničkih plinova i prirodne varijabilnosti, rekao je glavni znanstvenik Berkeley Eartha Robert Rohde.

Tempo smanjenja emisija stakleničkih plinova usporio se u Njemačkoj i Francuskoj. Unatoč tim pogoršavajućim utjecajima, klimatska znanost suočava se s povećanim političkim otporom. Američki predsjednik Donald Trump nazvao ju je »najvećom prevarom«. Prekoračenje dugoročne granice od 1,5 °C – čak i ako je samo privremeno – dovelo bi do ekstremnijih i raširenijih utjecaja, uključujući toplije i dulje toplinske valove te snažnije oluje i poplave, upozoravaju znanstvenici.

U 2025. godini šumski požari u Europi proizveli su najveće ukupne emisije ikad zabilježene, dok su znanstvene studije potvrdile da su određene vremenske pojave pogoršane klimatskim promjenama – uključujući uragan Melissa na Karibima i monsunske kiše u Pakistanu koje su u poplavama usmrtile više od 1000 ljudi. Dugogodišnji konsenzus među svjetskim znanstvenicima jest da su klimatske promjene stvarne, uglavnom uzrokovane ljudima i da se pogoršavaju.