ZAGREB/STRASBOURG – Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su na ovotjednoj plenarnoj sjednici da se osiguraju minimalni standardi i socijalna zaštita za umjetnike i radnike u kulturnoj i kreativnoj industriji čiji se ionako nesiguran položaj dodatno pogoršao u pandemiji covida-19.

Izvješće o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU-u Europski parlament je usvojio s 543 glasova za, 50 protiv i 107 suzdržanih.

U izvješću se napominje da europski kulturni i kreativni sektori i industrije čine između četiri i sedam posto BDP-a EU-a i zaslužni su za 8,7 milijuna radnih mjesta. Ti sektori izgubili su trećinu prihoda prošle godine, odnosno 199 milijardi eura, a u pandemiji covida-19 najteže su pogođene izvedbene umjetnosti i glazbena industrija.

Stroge mjere zatvaranja preselile su umjetnike na digitalne platforme, a eurozastupnici upozoravaju da umjetnike treba bolje zaštititi od dominantnih streaming platformi.

Zastupnici u izvješću izražavaju zabrinutost jer u tom novom poslovnom modelu mnogi umjetnici i stvaratelji ne mogu ostvariti isti iznos prihoda jer se praksom nametanja klauzula o otkupu od strane dominantnih ili velikih platformi za internetski prijenos autorima uskraćuju tantijeme i onemogućuje primjerena i razmjerna naknada za stvaratelje.

Prihodi umjetnika i kreativnih radnika bili su nestabilni i prije pojave covida-19, a zbog često atipičnih radnih aranžmana otežan im je pristup potpunoj socijalnoj zaštiti i isključuje ih se iz naknada za nezaposlene, zdravstvenog osiguranja i mirovinskih programa.

Europski parlament stoga poziva Komisiju da predloži ‘europski status umjetnika’ i pritom uspostavi zajednički okvir za radne uvjete i minimalne standarde u svim članicama EU-a.

“I prije pandemije su mnogi umjetnici i kulturni radnici morali raditi druge poslove kako bi osigurali svoju egzistenciju”, upozorila je u ponedjeljak izvjestiteljica Monica Semedo (Renew) i dodala da je “najvažniji jednak pristup socijalnoj sigurnosti”.

Hrvatski eurozastupnik i član Odbora za kulturu i obrazovanje Predrag Fred Matić (SDP/S&D) u raspravi na plenarnoj sjednici je rekao da “bez oporavka kulture nema ni oporavka društva”.

“Da bismo to postigli, potrebni su nam ljudi koji će za svoj rad biti adekvatno plaćeni i socijalno osigurani, ali i sredstva da se to ostvari”, rekao je Matić.

Kulturnom sektoru potrebno više novca 

Za postizanje tih ciljeva potrebna su sredstva, a eurozastupnici mogućnosti za to vide u svim relevantnim programima za financiranje kreativnog sektora, uključujući programe Kreativna Europa, Obzor, InvestEU, Fond za oporavak.

Matić, izvjestitelj u sjeni socijaldemokrata za ovo izvješće , ponovio je poziv Komisiji da objavi podatke o iznosima i namjeni Plana za oporavak i otpornost.

“Kad smo radili pregled nacionalnih planova, šokiralo me da države nisu poštivale zahtjev Europskog parlamneta da izdvoje dva posto sredstava za kulturu. Tu je, nažalost, i Hrvatska. Izgleda da im je kultura zadnja na popisu prioriteta, a to je nedopustivo. Bez snažnog kulturnog i kreativnog sektora, nema ni društvenog razvoja i ponovno apeliram na sve države članice da izdvoje adekvatna sredstva kako bi se ublažile posljedice krize i potaknuo dugoročni razvoj sektora”, poručio je Matić.

Povjerenik Komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je eurozastupnicima da je Komisija povećala iznos financijske potpore kulturnim, kreativnim i uključivim projektima s gotovo 2,5 milijardi eura iz programa Kreativna Europa i s oko dvije milijarde eura iz programa Obzor Europa za razdoblje od 2021. do 2027.

Schmit je najavio da će Komisija uskoro objaviti vodič o financiranju kulturnog sektora u EU s podacima o svim dostupnim sredstvima Unije.

Zastupnici su izvješću zatražili i da se uklone prepreke za prekograničnu mobilnost umjetnika koju često otežavaju birokracija, nejasne informacije i mnoštvo administrativnih pravila.

Također su upozorili da je potrebno štititi umjetničku slobodu jer je ona “ključna sastavnica europske kulture”.

“Sve je veća zabrinutost zbog toga što vlade, političke ideologije i neki nedržavni akteri diljem svijeta i u Europi trenutačno napadaju univerzalnost ljudskih prava. Postoje ograničenja umjetničkog izražavanja koja se odnose na vjerske vrijednosti koje nadilaze umjetničku slobodu, vrijeđanje države i njezinih simbola, neprimjerenog utjecaja vlade na muzeje i umjetničke institucije. Meta napada su LGBTIQ+ umjetnici, a izazovi za žene i manjine i dalje predstavljaju opasnost za kulturnu raznolikost Europe”, stoji u izvješću.