Europski čelnici dali su u ponedjeljak potporu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju nakon američko-ukrajinskih razgovora o mirovnom prijedlogu koji je u inicijalnom obliku išao na ruku Rusiji, dok je istovremeno izaslanik Donalda Trumpa krenuo u Moskvu na razgovore u Kremlj.

Zelenskija je toplo dočekao u Parizu francuski predsjednik Emmanuel Macron, a oni su se uključili u poziv s desetak europskih lidera među kojima iz Britanije, Italije, Poljske i Europske unije.

“Rat mora završiti što je prije moguće. Sada mnogo ovisi o uključenosti svakog lidera”, napisao je Zelenskij na X-u. Macron je objavio fotografiju s ukrajinskim čelnikom ispred počasne garde u Elizejskoj palači.

Zelenskij je nakon susreta s Macronom rekao da su prioriteti Ukrajine u mirovnim pregovorima zadržavanje suvereniteta i osiguranje snažnih sigurnosnih jamstava.

Zelenskij je pozvao je saveznike Kijeva da osiguraju da Rusija ne bude nagrađena za rat koji je započela.

On je rekao da teritorijalna pitanja u pregovorima predstavljaju najveći izazov.

Ukrajinski čelnik također je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom rekao da se nada da će razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon što Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff posjeti Rusiju.

Francuski predsjednik rekao je da samo Ukrajina može odlučivati ​​o svojim teritorijima u mirovnim pregovorima s Rusijom. Macron je također rekao da Rusija nije pokazala znakove prekida agresije.

Mirovni plan između Rusije i Ukrajine može se finalizirati samo s Kijevom i Europljanima “za stolom”, poručio je francuski predsjednik.

“O pitanjima zamrznute imovine, sigurnosnih jamstava, pristupanja Europskoj uniji i europskih sankcija, (ovaj plan) može se finalizirati samo s Europljanima za stolom. Dakle, još smo u preliminarnoj fazi”, dodao je.

Ranije je Zelenskij jasno dao do znanja da ukrajinski i američki pregovarači još nisu u potpunosti dogovorili reviziju predloženog američkog mirovnog plana, unatoč dva kruga razgovora o prilagodbi uvjeta koji su u početku išli na ruku glavnim ruskim ratnim zahtjevima.

“Postoje neka teška pitanja koja još treba riješiti”, objavio je Zelenskij nakon nedjeljnih američko-ukrajinskih razgovora održanih u luksuznom golf resortu na Floridi koji je izgradio Trumpov izaslanik, inače nekretninski mogul Steve Witkoff.

On je krenuo u Moskvu gdje će se u utorak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Američki i ukrajinski dužnosnici još nisu objavili nikakve izmjene koje su do sada dogovorili na plan od 28 točaka koji je Washington predstavio Kijevu prije manje od dva tjedna.

Kijev i njegovi europski saveznici inzistiraju na reviziji uvjeta koji su pozivali Ukrajinu da se odrekne dijela teritorija, smanji veličinu svoje vojske i odrekne se pridruživanja NATO-u i zabranjivali joj da primi zapadne trupe. Ukrajina tvrdi da bi to značilo kapitulaciju i izložilo je mogućem ruskom osvajanju.

Američki državni tajnik Marco Rubio koji je bio domaćin razgovora u Witkoffovom Shell Bayju blizu Miamija rekao je u nedjelju da je “Washington realističan oko toga koliko je ovo teško, ali i optimističan, posebno s obzirom na činjenicu da smo postigli napredak.”

“Ima još posla. Ovo je osjetljivo“, rekao je Rubio, naglasivši da je “ovdje uključena još jedna strana… koja će morati biti dio jednadžbe, a to će se nastaviti kasnije ovog tjedna, kada Witkoff otputuje u Moskvu.“

Kijev trenutno gubi na frontu dok se suočava s najvećim korupcijskim skandalom tijekom rata. Šef kabineta Zelenskija Andrij Jermak, koji je također vodio ukrajinsku delegaciju na mirovnim pregovorima, dao je ostavku u petak nakon što su istražitelji antikorupcijske službe pretražili njegov dom. Dva ministra su također smijenjena.

Rusija ne pokazuje znakove odustajanja od svojih maksimalističkih zahtjeva dok njezine snage i dalje sporo napreduju na 1200 km dugoj liniji fronta.

U ponedjeljak je izjavila da su njezine snage zauzele još jedno naselje u istočnoj Ukrajini, a tvrdi i da je na rubu zauzimanja razorenog grada Pokrovska.

Moskva svake noći bombardira ukrajinske gradove udarima dugog dometa, uglavnom ciljajući energetsku infrastrukturu, ostavljajući Ukrajince u čestoj hladnoći i mraku dok počinje četvrta zima rata.

Ukrajina je pak pokrenula udare dugog dometa kako bi ciljala ruski izvoz nafte.