Polovica ispitanika smatra da je u posljednje tri godine razina korupcije u njihovoj zemlji porasla, pri čemu je taj stav najizraženiji u Sloveniji, na Cipru, u Češkoj, Portugalu i Rumunjskoj
Svaki treći građanin Rumunjske te svaki četvrti građanin Litve, Slovačke i Bugarske tvrde da je netko, u posljednjih 12 mjeseci, tražio od njih mito ili od njih očekivao da daju mito u svakodnevnom životu.
Svaki peti ispitanik ustvrdio je da EU pomaže u smanjenju korupcije u njihovoj zemlji. No, zahvaljujući vjerojatno i stalnom monitoringu Europske komisije upravo u području borbe protiv korupcije, najviše ispitanika koji Bruxellesu pripisuju pozitivan utjecaj zabilježeno je u Bugarskoj, 46 posto. U isto vrijeme, trećina bugarskih građana vjeruje i u učinkovitost vlastite vlade u borbi protiv korupcije. Najlošije u tom pogledu stoji slovenska vlada: svega sedam posto Slovenaca ocijenilo je da su napori vlade u borbi protiv korupcije učinkoviti.
U isto vrijeme, takvo iskustvo »prijavilo« je svega jedan posto Nizozemaca te dva posto Iraca, Šveđana, Britanaca i Danaca.
Dio je to rezultata istraživanja o percepciji korupcije u 27 zemalja članica Europske unije koje je, među ostalim, pokazalo da se stanovnici tzv. starih zemalja članica EU puno rjeđe u svakodnevnim životnim situacijama suočavaju s mogućnošću da netko od njih traži novac ili drugu vrijednost za neku javno dostupnu uslugu.
Samo u tri stare članice – Grčkoj, Italiji i Austriji – broj ispitanika koji su potvrdili da su se u posljednjih godinu dana suočili s traženjem mita nešto je veći od deset posto. S druge strane, na prvih sedam neslavnih mjesta te ljestvice nalaze se tzv. nove članice, zemlje Istočne i Srednje Europe.
Istraživanje Eurobarometra na temu korupcije provodi se svake dvije godine i dio je širih nastojanja Europske unije da stane na kraj korupciji koja, prema neslužbenim procjenama, godišnje »pojede« i do 120 milijardi eura godišnje.
Prvo izvješće 2013.
To je iznos koji odgovara jednom postotku BDP-a Unije. Upravo je zbog toga lani Europska komisija predložila novi mehanizam nadzora borbe protiv korupcije u svim zemljama članicama EU koji predviđa da Komisija ubuduće objavljuje posebne izvještaje o učinkovitosti država u suzbijanju te pojave.
Prvo izvješće bit će objavljeno 2013. godine, a ako je suditi po stavovima građana, vlade zemalja članica imat će pune ruke posla žele li popraviti situaciju.
Velika većina Europljana, naime, i dalje smatra da je korupcija velik problem u njihovoj zemlji, pri čemu je percepcija građana najgora u zemlji koja je najteže pogođena krizom: u Grčkoj čak 98 posto ispitanika ima takvo mišljenje, dok u Danskoj korupciju kao značajan nacionalni problem vidi tek 19 posto anketiranih.
Loše je i to što je polovica Europljana uvjerena da je razina korupcije u njihovoj zemlji u posljednje tri godine porasla, a najviše u to vjeruju Slovenci (74 posto), Ciprani (73 posto), Česi (70 posto), Portugalci (68 posto) i Rumunji (67 posto).
Poslovna kultura
Unatoč široko rasprostranjenom stavu da je korupcija velik nacionalni problem, dvije trećine Europljana ne smatra da su i osobno pogođeni korupcijom u svakodnevnom životu. Istovremeno, polovica ne smatra da je problem s korupcijom u njihovoj zemlji veći nego u drugim članicama EU-a.
Međutim, i tu postoje razlike pa Grčka neslavno vodi i po tom pitanju. Čak 80 posto Grka te 78 posto Rumunja smatra da je korupcija u te dvije zemlje raširenija nego u drugim članicama Unije.
Europljani tvrde i da se mito i zloporaba položaja događaju u svim javnim sektorima, a posebno pritom izdvajaju politiku te dodjelu poslova putem javnih natječaja. Isto tako, dvije trećine stanovnika Europske unije vjeruje da je korupcija dio poslovne kulture u njihovoj zemlji. Pritom je taj stav ponovo najizraženiji u Grčkoj, ali i na Cipru, u Italiji te u Češkoj.
