Europa se neočekivano jako i brzo ujedinila oko rata u Ukrajini.

Putinova invazija izazvala je gotovo jednoglasnu osudu na Starom kontinentu, a države Europe su svoju nepodijeljenu podršku Ukrajini od prvog dana iskazivale ne samo simboličnim izjavama i simpatijom nego i konkretnom materijalnom i vojnom pomoći.

Politička podrška Ukrajini bila je praćene i javnim mijenjem budući da su građani Europe vrlo snažno stali na stranu Ukrajinaca, spremni da borbu protiv Putinu plate i težom ekonomskom situacijom u svojim zemljama.

No izgleda da se stvari polako mijenjaju.

Naime, prema velikom istraživanju provedenom u 10 europskih zemalja, građane sve manje zanima stanje na ratištu, a sve više ih brinu rastući životni troškovi. 

Uz to sve je jača podjela između onih koji žele da rat što prije završi i onih koji žele da se Rusiju kazni. 

Istraživanje provedeno u Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da je podrška Ukrajini i dalje visoka, ali da su građani sve zabrinutiji zbog posljedica koje rat izaziva. 

“Europljani su iznenadili Putina, pa i sami sebe, sa svojom dosadašnjom ujedinjenošću, ali sada slijede veliki izazovi”, rekao je Mark Leonard jedan od autora istraživanja.

Europljani su na strani Ukrajine i podržavaju njen ulazak u EU, kao i politiku rezanja veza s Moskvom, ali mnogi žele da rat završi čim, čak i ako to znači da Ukrajinci izgube dio teritorija.

“Sposobnosti eurpskih vlada da zadrže javnu podršku za potencijalno štetne politike je ključna. Podjela između onih koji traže “mir” i onih koji traže “pravdu” mogla bi se pretvoriti u podjele između dužnika i kreditora za vrijeme kreditne krize u EU”, navodi se u istraživanju.

Čak 73 posto ispitanih smatra Rusiju krivom za rat, u Poljskoj je to 80, u Finskoj čak 90 posto.

U Italiji to smatra 56 posto ispitanika, u Francuskoj 62, a u Njemačkoj 66.

Većina ispitanih smatra i da je Rusija glavna prepreka miru. Zanimljivo je da u Italiji 39 posto njih smatra Rusiju glavnom preprekom, ali visokih 35 posto smatra da je glavni problem Ukrajina.

Jaka je podrška i rezanju veza s Rusijom; većina smatra da bi vlade trebale prekinuti ekonomske i kulturne veze s Moskvom, a čak 71 posto Poljaka smatra da treba prekinuti i diplomatske veze.

58 posto Europljana želi da EU smanji svoju ovisnost o ruskoj energiji, čak i po cijenu neostvarivanja ciljeva iz programa borbe protiv klimatskih promjena, što sugerira da bi javnost podržala i novu rundu sankcija.

Ali istraživanje je pokazalo i jasnu podjelu između Europljana koji žele mir čim prije (35 posto) i onih koje žele pravdu, na način da se sačuva ukrajinski teritorijalni integritet i “kazni” Rusiju ( 22 posto).

Treća grupa su oni koji su u isto vrijeme jako anti-Ruski nastrojeni, ali ih je strah daljnje eskalacije, takvih je 20 posto.

Najviše onih koji su za brzi mir je u Italiji, gdje je i najviše onih smatraju da će na kraju sukoba Ukrajina gore proći nego Rusija, dok je najviše onih koji traže pravdu u Poljskoj.

Građani u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj najviše strahuju od rasta troškova života i energije dok je one u Švedskoj, Poljskoj i UK-u najviše strah nuklearnog rata. 

Vrlo je zanimljivo i da u Rumunjskoj i Poljskoj većina smatra da se njihove vlade previše bave ratom u Ukrajini u odnosu na probleme koje građani imaju, visoki postoci građani koji to misle su i Italiji, Španjolskoj i Francuskoj.

Dok se sukob razvlači i troškovi ratu, europske vlade bit će primorane sve više balansirati između traženja europskog jedinstva i rastućih podjela u javnosti o posljedicama rata u Ukrajini. Ključno će biti prezentirati dostavu oružja i sankcije kao dio obrambenog rata, zaključuje se.