Trumpova administracija razmatra novi europski sigurnosni okvir s Rusijom, no europske prijestolnice strahuju da bi takav dogovor mogao marginalizirati Europu i ojačati položaj Vladimira Putina. NATO saveznici o američkim planovima nisu bili unaprijed obaviješteni.

Europske prijestolnice sa sve većim nepovjerenjem promatraju novu inicijativu američkog predsjednika Donalda Trumpa za uspostavu europskog sigurnosnog aranžmana s Rusijom. Nejasni obrisi američkog prijedloga izazvali su zabrinutost da bi Europa mogla biti zaobiđena u odlučivanju o vlastitoj sigurnosti, a Kremlj dobiti priliku za dodatno učvršćivanje svojeg položaja.

“Već imamo uspostavljenu europsku sigurnosnu arhitekturu – NATO i Europska unija imaju svoje uloge”, izjavila je u petak šefica europske diplomacije Kaja Kallas, reagirajući na američki plan.

“Moramo osigurati da Ukrajina bude integrirana u tu arhitekturu. Problem je i dalje u tome što Rusija neprestano krši sporazume na kojima se ona temelji… Putin nema pravo veta na europsku sigurnost”, poručila je Kallas.

Najnovija američka inicijativa dodatno je pojačala zabrinutost zbog Trumpova približavanja Rusiji, dok istodobno povećava pritisak na Ukrajinu i pokušava oživjeti dugotrajno zastale pregovore o završetku ruske sveobuhvatne invazije na tu zemlju.

NATO saveznici nisu bili upoznati s planovima

POLITICO je razgovarao s 12 NATO-ovih diplomata, izaslanika EU-a i europskih državnih dužnosnika, koji su svi zatražili anonimnost kako bi mogli otvoreno govoriti o osjetljivom pitanju.

Prema riječima trojice diplomata iz NATO-a, saveznici nisu unaprijed bili obaviješteni o američkim planovima, a mnogi su i dalje skeptični prema toj ideji.

Trump je u četvrtak navečer, nakon sastanka s Putinovim izaslanikom Kirilom Dmitrijevom, govorio o „velikom, prekrasnom sporazumu“.

“On će obuhvaćati više od Ukrajine, a mogao bih čak reći da bi mogao uključivati cijelu Europu”, izjavio je američki predsjednik.

Ubrzo se oglasio i Trumpov zet te posebni izaslanik Jared Kushner, koji je poručio da je cilj razviti praktične aranžmane kojima bi se odgovorilo na sigurnosne zabrinutosti svih strana, smanjio rizik budućih sukoba te stvorilo stabilnije i predvidljivije sigurnosno okruženje.

Kushner je naveo pet ciljeva predloženog aranžmana: trajne sigurnosne konzultacije, pouzdanu komunikaciju u kriznim situacijama, veću transparentnost u vojnim pitanjima, uzajamne mjere za smanjenje rizika od eskalacije te dugoročan okvir za europsku sigurnost i stabilnost.

Jedan NATO-ov diplomat ocijenio je da je teško razumjeti što Kushner zapravo podrazumijeva.

“U Europi prevladava stajalište da će Rusija svaki razgovor o budućoj sigurnosnoj arhitekturi u ovom trenutku iskoristiti za legitimaciju svojih argumenata… To neće proći kod europskih saveznika”, rekao je.

Visoki europski dužnosnik dodao je: “Doslovno, nema ničega čemu bi se moglo prigovoriti, ali znamo da se događa nešto drugo”.

„Europa mora imati mjesto za pregovaračkim stolom“

Glavni savjetnik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Björn Seibert, u petak je izvijestio veleposlanike država članica EU-a o inicijativi, prema riječima dvojice europskih diplomata. Sastanak je uslijedio nakon razgovora nacionalnih savjetnika za sigurnost o toj temi.

Jedan od diplomata rekao je da postoji spremnost za uključivanje Kijeva i ostatka Europe u razgovore, iako povjerenja u Rusiju gotovo nema, te da EU ne blokira inicijativu.

Ipak, upozorio je da je Trumpov tim podcijenio koliko je rat važan za Europu i koliko bi nepovoljan ishod za Ukrajinu bio opasan za europski kontinent.

“Naše je dugogodišnje stajalište, kao i stajalište mnogih drugih, da se o europskoj sigurnosnoj arhitekturi ne bi trebalo raspravljati dok traje rat. I očito, ne bez Europljana”, izjavio je visoki europski sigurnosni dužnosnik.

Litavski predsjednik Gitanas Nausėda u petak je, nakon sastanka osam nordijskih i baltičkih država, također poručio da Europa mora imati mjesto za pregovaračkim stolom na kojem se razgovara o miru u Ukrajini i budućoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi.

Pregovori se ubrzavaju, ali povjerenja u Moskvu nema

Ovog su tjedna u Bruxellesu održana dva kruga sastanaka na radnoj razini o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Oni su prethodili američkim posredovanim razgovorima između Ukrajine i Rusije, planiranima za 10. i 11. studenoga u Abu Dhabiju.

Poljski premijer Donald Tusk ranije je ovog tjedna upozorio na potrebu opreza.

“Moramo biti realistični kada je riječ o mirovnim pregovorima i vrlo oprezni u procjeni stvarnih namjera Rusije”, rekao je skupini novinara, među kojima su bili i novinari POLITICA.

“Zimi bi Putin mogao imati manje poticaja za postizanje dogovora”, dodao je.

Glasnogovornik njemačkog kancelara Friedricha Merza Stefan Kornelius, koji je u četvrtak navečer razgovarao s Trumpom, izjavio je da se nakon ovotjednih američkih međuizbora pojavio „novi osjećaj hitnosti“ u pregovorima.

Tema će se ponovno otvoriti na neformalnom okupljanju čelnika EU-a u Dublinu sljedećeg tjedna.

Sastanak je prvotno trebao biti posvećen umjetnoj inteligenciji, no razvoj događaja u Ukrajini mogao bi zasjeniti ostale teme, rekao je treći europski diplomat.

“Stvari se odvijaju vrlo brzo”, dodao je.

Strah od povlačenja američkih vojnika

Unatoč tome, dio europskih saveznika strahuje da bi SAD svoju novu inicijativu mogao povezati s predstojećom revizijom američke vojne prisutnosti u Europi, koja se očekuje u prosincu.

“To je slon u sobi”, rekao je drugi NATO-ov diplomat.

“Jedno je razgovarati o europskoj sigurnosnoj arhitekturi uz uobičajenu američku vojnu prisutnost, a sasvim drugo o njoj razgovarati u okolnostima kakve bi mogle nastupiti. A nitko ne zna kakve će one biti”, zaključio je.