Reuters
Izglednije je da izbjeglice u zapadnu Europu krenu drugim rutama, primjerice iz Grčke i Albanije preko Jadranskog mora u Italiju
Balkanska izbjeglička ruta, koja je prošlog proljeća bila glavni prolaz za migrante i izbjeglice prema zemljama zapadne Europe, zatvorena je prije godinu dana: države na toj ruti digle su »rampu« i zatvorile svoje granice, a Europska unija postigla često kritizirani sporazum s Turskom zaustavivši tako migrantski val bez presedana u novijoj europskoj povijesti.
Godinu dana kasnije izbjeglička kriza, iako je pala u drugi plan, ipak nije gotova: tisuće ljudi još uvijek je »zaglavljeno« na grčkim otocima i kopnu, kao i u nekim zemljama duž balkanske rute, dok istovremeno raste zabrinutost da bi toplije vrijeme moglo ohrabriti ljude da pokušaju naći alternativne puteve prema Europi, osobito ako Turska odustane od provedbe sporazuma s EU-om.
Taj sporazum dramatično je promijenio sliku izbjegličke krize: dok je u listopadu 2015. godine i po deset tisuća ljudi prelazilo iz Turske na grčke otoke, sada ih, prema podacima Europske komisije, dnevno u prosjeku stiže četrdesetak. Podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazuju, pak, da je od siječnja do početka ožujka prošle godine u Grčku stiglo gotovo 130 tisuća migranata i izbjeglica; u istom razdoblju ove godine oko 2.600.
No, provedba sporazuma, kojeg su organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro kritizirale, ovisi velikim dijelom o odnosima EU-a i Turske koji su vrlo često puni napetosti, pa se povremeno pojavljuje bojazan da bi Turska mogla prestati ispunjavati svoj dio dogovora. U posljednje vrijeme tenzije rastu u odnosima između Turske i Njemačke zbog odluke njemačkih vlasti da zabrane pojedinim turskim političarima pojavljivanje na političkim skupovima u Njemačkoj, što je izazvalo žestoke reakcije Ankare.
Erdogan bi mogao ostvariti prijetnje
Politolog Vedran Obućina iz Društva za mediteranske studije Sveučilišta u Rijeci podsjeća da je turski predsjednik Erdogan u posljednjih godinu dana više puta iskoristio taj sporazum kao »oruđe«.
– Erdogan je dva, tri puta »objasnio« Europi da bi svaki potez, percipirano usmjeren protiv Turske, za posljedicu mogao imati i to da će Turska otvoriti vrata i pustiti još jedan izbjeglički val, ističe Obućina.
Hrvatska se ne treba zabrinjavati
Ravnatelj Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić u intervjuu za portal Klix procijenio je da bi se dio migranata mogao uputiti preko BiH i prema Hrvatskoj. »Imamo određene operativne podatke da u Srbiji više tisuća osoba kruži s namjerom da nađu put ka Europskoj uniji i da to traje već mjesecima. Mađarska je dobro zatvorila svoje granice, Hrvatska također prema Srbiji, tako da jedan dio migranata pokušava preko Rumunjske ući u EU i to je nova ruta. A druga grupa koja je bliža granici, odnosno grupa koja se nalazi u Šidu, pokušava na sve moguće načine preko Bosne i Hercegovine stići u EU. Dakle, prema našim saznanjima, veće grupe osoba mogle bi krenuti prema Bosni i Hercegovini«, prenijela je Hina Ujićeve izjave za portal Klix. Uz to, Ujić je upozorio na mogućnost da migranti put prema EU traže preko Podgorice, Trebinja, Mostara i Širokog Brijega pa do Imotskog. Iako podaci o ilegalnim ulascima u BiH iz Srbije zasad ne upućuju na to, Ujić smatra da bi se s ljepšim vremenom situacija mogla promijeniti.
– Čak i ako dođe to toga da veće skupine migranata krenu u BiH, Hrvatska se oko toga ne bi trebala previše zabrinjavati, procjenjuje, pak, Vedran Obućina. Unatoč dugačkoj granici, Obućina smatra da je »lako odrediti kritične točke prelaska« i njih zaštititi, jer je na velikom dijelu granicu Hrvatske i BiH teško tek tako prijeći. Stoga ocjenjuje da bi, dolaskom proljeća i eventualno novih migrantskih kretanja, izglednije bilo da izbjeglice pokušaju stići u zapadnu Europu drugim rutama, primjerice, iz Grčke i Albanije preko Jadranskog mora u Italiju.
