BRUXELLES Sastanak čelnika zemalja Europske unije posvećen stanju u Ukrajini iznjedrio je deklaraciju u kojoj Unija prijeti sankcijama Rusiji u tri faze, ali ipak ostavlja prostora za diplomatsko rješenje. Prva faza je suspenzija pregovora o liberalizaciji viznog režima s Rusijom i ta faza počinje odmah. Druga faza je zamrzavanje imovine još neimenovanih ruskih državljana i uvođenje ograničenja za njihovo putovanje teritorijem EU-a, a ta faza može početi za nekoliko dana pod uvjetom da Rusija ne pristane na mjere smirivanja situacije na Krimu poput osnivanja i početka rada tzv. kontakt grupe. Treća faza bile bi ekonomske sankcije EU-a protiv Rusije i ta faza bi počela samo u slučaju da Rusija proširi svoju vojnu intervenciju i na teritorij istočne Ukrajine.

Čelnici 28 zemalja članica okupili su se u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi dogovorili zajednički dogovor na rusko raspoređivanje snaga na ukrajinskom poluotoku Krimu. Dio zemalja članica, naročito one s istoka kontintenta, zauzimaju se za oštre sankcije protiv Rusije, dok druge, poput Njemačke smatraju da je diplomatsko posredovanje najbolji način za rješavanje krize.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će se razgovarati o sankcijama protiv Rusije, ali će se kasnije odlučiti o njihovoj eventualnoj primjeni. Ona je rekla da je ponašanje Rusije u Ukrajini neprihvatljivo i da se mora poštovati teritorijalni integritet i suverenost svake zemlje, dodajući da prije bilo kakve odluke treba dati šansu diplomatskim naporima.

Francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je članice EU-a da zauzmu jedinstven pristup prema Rusiji. »Kada je Europa jedinstvena, onda može pridonijeti rješenju«, rekao je Hollande po dolasku na summit.

Britanski premijer David Cameron izjavio je da EU s izvanrednog summita treba poslati »vrlo jasnu poruku ruskoj vladi, da je ono što se događa u Ukrajini neprihvatljivo i da stoga moraju uslijediti posljedice«. Cameron je istaknuo tri stvari kojima treba težiti – dovesti Rusiju i Ukrajinu za pregovrački stol, jasno reći da će EU pomoći Ukrajini te uputiti Moskvi jasnu poruku.

Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite rekla je da Rusija pokušava ponovno crtati granice iz Drugog svjetskog rata i da Europa to još ne razumije. Osudivši »brutalnu agresiju« Rusije na Ukrajinu, ona je rekla da će nakon Ukrajine uslijediti Moldova, a nakon nje neka druga zemlja.

»Moramo razumjeti da je ovo ozbiljno. Ako ovo dopustimo, doći će red na nekog drugog. Nije riječ samo o Ukrajini, riječ je o baltičkoj regiji«, rekla je Grybauskaite.

 Hrvatski premijer Zoran Milanović nije dao izjavu po dolasku na sastanak.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optužio je u četvrtak Rusiju da povećava »napetost« i sudjeluje u »provokacijama« u njegovoj zemlji, neposredno prije početka izvanrednog europskog summita o krizi.

»Je li Rusija spremna riješiti sukob i stvarno raspravljati o načinu stabiliziranja situacije ili još uvijek nije i hoće li pokušati povećati napetost, kao što je učinila zadnjih sati ponovnom blokadom ukrajinskih pomorskih snaga?«, upitao je Jacenjuk pred novinarima po završetku susreta s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom.

Schulz je ustvrdio i ruske »provokacije« na Krimu, dodajući da će se, ako se potvrde, raditi o »realno dramatičnoj situaciji«.

»Nije to samo kriza između Ukrajine i Rusije, to je kriza u Europi«, kazao je Jacenjuk. »Ponovno su blokirali ukrajinske pomorske snage, dakle još uvijek izazivaju sukobe i napetost. Tražimo od njih da povuku svoje snage«, inzistirao je on. »Moramo se suočiti hitno s tim problemom, spremni smo pronaći rješenje u kontaktnoj skupini, spremni smo pronaći izlaz« iz krize »s EU, SAD-om i Rusijom«, rekao je on. »Tražimo od Rusije da kaže je li spremna očuvati mir i stabilnost u Europi ili želi biti pokretač novih provokacija i napetosti«, zaključio je on.