EU potpisao s Ukrajinom politički dio sporazuma o pridruživanju; Vijeće Federacije odobrilo aneksiju Krima

Europski čelnici dodali su još 12 ljudi na popis osoba kojima je zamrznuta imovina zbog njihove uloge u ruskom preuzimanju Krima, a započeli su i pripreme za ekonomske sankcije Rusiji nastavu li širiti svoj utjecaj u Ukrajini

Čelnici zemalja članica Europske unije potpisali su u petak politički dio sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom kao znak čvrste potpore toj zemlji.

Prethodno su europski čelnici popisu ruskih i krimskih dužnosnika kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina dodali još 12 imena.

Europski čelnici  započeli su i pripreme za ekonomske sankcije Rusiji nastavu li širiti svoj utjecaj u Ukrajini.

Gornji dom ruskog parlamenta odobrio je u petak sporazum o aneksiji Krima.

Odbor za vanjsku politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa u petak će predstaviti zakon o pomoći Ukrajini, no u njemu neće biti predložene reforme Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) koje je zatražila Obamina administracija, a sadržane su i u prijedlogu koji je prihvatio Senat.

NOVO 11:26 Čelnici zemalja članica Europske unije potpisali su u petak politički dio sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom kao znak čvrste potpore toj zemlji.

Sporazum su na početku drugog dana svog sastanka na vrhu potpisali šefovi država ili vlada 28 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović. S ukrajinske strane potpisnik je predsjednik privremene vlade Arsenij Jacenjuk. Predsjednik Euruopskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio je da EU ovim činom »priznaje težnje ukrajinskog naroda da živi u zemlji kojom će se upravljati na temelju vrijednosti, demokraciji i vladavine prava«.»Potpisivanje političkog dijela sporazuma pokzauje našu čvrstu potporu putu koji je izabrao ukrajinski narod«, rekao je Van Rompuy te najavio da će uskoro biti potpisan i gospodarski dio sporazuma.EU je u studenom prošle godine ponudila potpisivanje cjelovitog sporazuma, što je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odbio. Nakon toga uslijedili su prosvjedi koji su na kraju doveli do svrgavanja Janukoviča i uspostave privremene vlade. Potpisani sporazum ne daje Ukrajini perspektivu članstva u EU.

NOVO 11:00 Gornji dom ruskog parlamenta odobrio je u petak sporazum o aneksiji Krima, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je pred zastupnicima rekao da su zapadne sankcije nametnute Rusiji iracionalne i samo stvaraju zapreke za normalne kontakte.

Svih 155 nazočnih zastupnika Vijeća Federacije glasovalo je za sporazum o ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Ruske Federacije. Govoreći o sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji zbog aneksije ukrajinskog poluotoka, Lavrov je zastupnicima poručio da »oni (zapadni partneri) znaju da su sankcije za nas apsolutno nelegitimne i one će samo dovesti do stvaranja zapreka za normalne kontakte, normalnu komunikaciju«.»One (sankcije) su apsolutno iracionalne«, istaknuo je Lavrov pred zastupnicima Vijeća Federacije, prenose ruski mediji. Zastupnici su na sjednici raspravljali o predloženoj izjavi u kojoj su ocijenili da su zapadne sankcije »čin političke ucjene bez presedana i pokušaj kažnjavanja Rusije za provedbu neovisne vanjske politike«.Rusko ministarstvo vanjskih poslova predložit će državnom vodstvu da poduzme mjere kao odgovor na sankcije SAD-a i EU-a, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin u Vijeću Federacije istaknuvši da one trebaju biti recipročne.Međutim, predsjednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti da će se Rusija zasad suzdržati od nametanja protusankcija SAD-u i uvođenja viznog režima s Ukrajinom.»Što se tiče prvog slučaja – američkih sankcija, i što se tiče drugog slučaja – uvođenja viznog režima sa strane Ukrajine, mislim da se zasad moramo suzdržati od protumjera«, istaknuo je Putin.Također je rekao da namjerava otvoriti račun u banci Rosija koja je pogođena sankcijama.Predsjednik donjeg doma parlamenta, Državne Dume, Sergej Nariškin smatra da sankcije protiv Rusije predstavljaju »pokušaj zapadnih političara da se opravdaju u očima javnosti i prebace odgovornost za svoj neuspjeh na našu zemlju«.Oni su doveli Ukrajinu do kaosa, duboke političke krize i civilnih žrtava, istaknuo je on na sastanku Dume u petak. Međutim, kako je dalje rekao, sankcije nikad nisu riješile takve probleme i nikada nisu ni na koji način pomogle u jačanju međunarodnog prava. Naglasio je da su one dvosjekli mač.»Vidjet ćemo kako će zapadni birači i porezni obveznici poduprijeti i hoće li poduprijeti takvu politiku kada osjete njezin negativan učinak«, kazao je.EU i SAD proširile su u četvrtak »crnu listu« dužnosnika koje će pogoditi sankcije zbog ruske aneksije Krima, a na popis je uključen i Nariškin.Zamjenik ruskog ministra financija Aleksej Moisejev je rekao u petak da ne očekuje veliki trenutačni udar zapadnih sankcija na ruski financijski sektor i ustvrdio je da se bonitet nije pogoršao.»Za sada ja ne vidim teške posljedice za financijski sektor«, rekao je Moisejev novinarima na marginama poslovne konferencije.On je kritizirao snižavanje ruskog kreditnog rejtinga ustvrdivši da nema osnova za taj potez.Agencije za procjenu kreditnog rejtinga S&P i Fitch u četvrtak su smanjile izglede kreditnog rejtinga Rusije sa stabilnih na negativne zbog rizika vezanih za zapadne sankcije protiv Moskve nakon pripojenja Krima.»Naš se bonitet nije promijenio«, istaknuo je Moisejev.Čelnik Ruskih željeznica Vladimir Jakunjin rekao je da mu je »čast« da se našao u društvu onih kojima su nametnute američke sankcije.

NOVO 9:18 Organizacija za europsku sigurnost i suradnju želi uspostaviti projekt jačanja nacionalnog dijaloga u Ukrajini, rekao je za Hinu Hidajet Biščević koji predvodi OESS-ovu 15-članu skupinu međunarodnih stručnjaka što se od četvrtka raspoređuje u nekoliko ukrajinskih gradova.

Cilj je projekta u nekoliko tjedana u Kijevu i područnim uredima u pet ili šest gradova, među ostalima u Donjecku, Dnipropetrovsku, Harkivu i Lavovu, pomoći razvoju homogenizacije ukrajinskoga društva. “Želimo ostvariti novi osnaženi dijalog u toj duboko podijeljenoj zemlji”, rekao je Biščević, dugogodišnji hrvatski diplomat i bivši glavni tajnik Regionalnog vijeća za suradnju (RCC).

Ukrajina je podijeljena po nizu pitanja, od strateške orijentacije zbog koje su studenome i počeli neredi koji su završili padom predsjednika Viktora Janukoviča, do etničkih vjerskih i gospodarskih pitanja, rekao je.

S padom Janukoviča na čelo Ukrajine došla je nova, prijelazna vlast i raspisani su izbori. Biščević upozorava kako razdoblje predizborne kampanje nije najbolje za homogenizaciju. “Prva će nam zadaća biti djelovati na političke stranke da i političkom kampanjom potiču homogeniziranje društva”, objašnjava.

U 20 godina nezavisnosti Ukrajina je izgubila potencijal da vodi dijalog o temeljnim ciljevima, kaže Biščević. U tome joj odmažu i “otuđeni sustav vlasti” i raširena korupcija.

Biščevićevo izaslanstvo neće ulaziti u političke rasprave nego kani identificirati teme koje izazivaju podjele, naći način prevladavanja tih podjela i sudionike tog prevladavanja u svim sferama. Četverotjedna misija kani proučiti stanje i glavnome tajniku OESS-a prenijeti zaključke i preporuke što činiti, najavio je.

NOVO 9:06 Čelnici 28 zemalja članica EU-a nastavljaju u petak svoj sastanak na vrhu potpisivanjem političkog dijela sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom nakon što su popisu ruskih i krimskih dužnosnika kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina dodali još 12 imena.

Politički dio sporazuma potpisat će čelnici svih zemalja članica EU-a te ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

Prvi sastanak političkog dijaloga u okviru toga sporazuma očekuje se u travnju. Čelnici EU-a su se obvezali da će brzo potpisati i gospodarski dio toga sporazuma.

EU je u studenom prošle godine ponudila potpisivanje cjelovitog sporazuma, što je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odbio. Nakon toga uslijedili su prosvjedi koji su na kraju doveli do svrgavanja Janukoviča i uspostave privremene vlade.

Čelnici EU-a u petak će raspravljati o smanjenju energetske ovisnosti u kontekstu mogućih gospodarskih sankcija protiv Rusije, koje bi EU mogla uvesti ako dođe do daljnje eskalacije u Ukrajini.

Na dnevnom redu je i rasprava o borbi protiv klimatskih promjena i definiranje novih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine.

NOVO 6:58 Europski čelnici dodali su još 12 ljudi na popis osoba kojima je zamrznuta imovina zbog njihove uloge u ruskom preuzimanju Krima, a započeli su i pripreme za ekonomske sankcije Rusiji nastavu li širiti svoj utjecaj u Ukrajini.

Francuski predsjednik Francois Hollande je odbio otkriti pojedinosti o imenima koja su dodana popisu što su ga europski državnici usvojili na šestosatnim pregovorima u četvrtak navečer u Bruxellesu. No, kazao je da su na popisu osobe iz Rusije i s Krima te da se ukupan broj sankcioniranih popeo na 33.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da su u pripremi eventualne trgovinske i ekonomske mjera protiv Rusije, ako se s Krima nastavi širiti prema južnoj i istočnoj Ukrajini.

“Mi smo spremni za početak treće faze ukoliko dođe do eskalacije u vezi Ukrajine, to su ekonomske sankcije”, kazala je Merkel, dodajući da su od Europske komisije zatražili da obavi pripreme za moguće sankcije.

Reuters navodi da je odluka u skladu s onim što se očekivalo od EU koja je i dalje iza Sjedinjenih Američkih Država koje su na popis u četvrtak dodale 20 osoba i tvrtki, uključujući banke i oligarhe bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Podsjećaju da je jedan od glavnih problema Unije što odluke moraju jednoglasno podržati sve zemlje članice, od kojih su neke ovisne o ruskoj nafti i plinu ili s Moskvom imaju bliske trgovinske i poslovne veze.

Istodobno EU planira potpisati sporazum o pridruživanju s Ukrajinom, obećavajući bliže političke i trgovinske veze koje će Ukrajinu povezati s Europom i dovesti do gospodarskog rasta.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je da EU također planira dovršiti slične sporazume s Moldavijom i Gruzijom koje bi trebali potpisati do lipnja.

To će poslati signal Rusiji da se EU zalaže za privlačenje tih bivših sovjetskih država te njihovo odmicanje od ruskog utjecaja, ističe Reuters.

NOVO 2:18  Odbor za vanjsku politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa u petak će predstaviti zakon o pomoći Ukrajini, no u njemu neće biti predložene reforme Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) koje je zatražila Obamina administracija, a sadržane su i u prijedlogu koji je prihvatio Senat, objavio je Reuters pozivajući se na izvore u Kongresu.

Zakon sadrži mnoge odredbe uključene u zakon koji je prošao vanjskopolitički odbor Senata, no ključna je razlika odsustvo MMF-ovih reformi, izjavio je pomoćnik u Kongresu koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten javno govoriti o legislativi.

Prije nego što ga u konačnici potpiše predsjednik Barack Obama zakon mora proći parlamentarnu proceduru, ali i konferencijski odbor koji treba uskladiti njegove dvije verzije.

Senatski vanjskopolitički odbor usvojio je zakon o pomoći Ukrajini, uz potporu demokrata i republikanaca, ranije ovog mjeseca. Uz potporu od milijarde dolara u kreditnim jamstvima Ukrajini sadrži i sankcije pojedinim Rusima i Ukrajincima, ekonomsku pomoć novoj vladi u Kijevu te reforme MMF-a.

No, zakon nije došao na glasovanje pred cijeli Senat jer su neki republikanci zaključili da ne treba uključivati MMF.