ZAGREB – Članice Europske unije prekjučer su jedinstveno poduprle prijedlog Europske komisije za smanjenje potrošnje plina za 15 posto u sljedećih osam mjeseci.

Međutim, nije prošao ni dan od optimistične objave iz Bruxellesa, a zapadni mediji već su objavili kako taj sporazum ima tako puno izuzetaka da članice EU-a zapravo neće moći uštedjeti dovoljno plina za zimu – ako im Rusija potpuno zavrne ventile.

Prema prvim procjenama onoga što je dogovoreno, članice EU-a uštedjet će 10 posto plina ili manje od toga, odnosno oko 30 milijardi prostornih metara tog energenta, pišu Financial Times i Politico. Komisija je predložila uštedu od 45 milijardi kubika u osam mjeseci, oko 15 posto potrošnje, procjenjujući da će to biti dovoljna zaliha kako bi zima prošla bez redukcija za industriju i kućanstva. Međutim, brojne iznimke i olakšice koje je Komisija dala članicama dovele su te planove u pitanje.

Najprije, dogovorena štednja plina od 15 posto bit će dobrovoljna za sve članice EU-a.

Postat će obvezna samo ako Europsko vijeće, odnosno članice EU-a – na poticaj Komisije – kvalificiranom većinom ocijene da je nastupilo izvanredno stanje u kojem Europi prijete nestašice. Međutim, i u izvanrednoj situaciji, ako nastupi, mnoge će zemlje biti oslobođene od 15-postotne štednje.

Primjerice, Španjolska i Portugal, koji su najgrlatiji protivnici smanjenja potrošnje plina, morat će u izvanrednoj situaciji uštedjeti upola manje – sedam posto. Grčka tada neće morati štediti jer glavninu plina troši za proizvodnju električne energije, pa bi u tom slučaju ostala u mraku. Tri baltičke zemlje neće štedjeti jer uvoze električnu energiju iz Rusije, pa će im plin trebati za proizvodnju struje ako Moskva prekine njezin dotok. Od štednje se izuzimaju i otočne zemlje poput Irske, Cipra i Malte, koje nisu plinovodima povezane s ostatkom Europe. Potrošnju neće morati rezati ni države poput Poljske, koje su već popunile skladišta plina za zimu.

– Mislim da će Njemačka biti jedina zemlja koja će na temelju tog prijedloga bilo što reducirati, rekao je Financial Timesu neimenovani europski diplomat, nakon što je pokušao zbrojiti učinak svih olakšica danih članicama EU-a.

Naime, Njemačka će biti najteže pogođena nestašicom ruskog plina jer je o njemu i razmjerno najovisnija. Nakon što je Gazprom jučer dodatno zavrnuo ventile na cjevovodu Sjeverni tok 1, njemačka regulatorna agencija za energiju procijenila je da zemlji neće biti dovoljno rezanje potrošnje plina za 15 posto, nego za 20 posto. U suprotnom, neće dočekati zimu s punim skladištima i bit će nužne redukcije. Stoga Berlin očekuje da će mu članice EU-a u slučaju krize solidarno pomoći svojim ušteđenim plinom.

Kada je u Bruxellesu postignut sporazum, njemački vicekancelar Robert Habeck je ostavio hrabar dojam, rekavši da se članice EU-a na taj način “solidarnošću i jedinstvom suprotstavljaju Putinovom pokušaju da ih uzdrma”. Međutim, kada su ga upitali hoće li dogovorena količina uštede biti dovoljna, odgovorio je negativno.

– Neće, jer su određene zemlje izuzete. Nisam još vidio točnu kalkulaciju o tome što ćemo postići, ali količina će biti manja, potvrdio je Habeck. “Istodobno, raspoloživa količina silno će pomoći”, dodao je vicekancelar.

Budući da dogovorene uštede u članicama EU-a neće postići željeni učinak, njihov sporazum od utorka samo je “generalna proba za još teže pregovore najesen”, ocjenjuje Financial Times, pozivajući se na europske dužnosnike.

Nevolje s plinom mogle bi se pogoršati jer je Komisija uštedu od 15 posto predložila u slučaju da zima bude hladna. Bude li toplija od prosjeka, moguće je da će EU bez većih problema prebroditi zimu i s uštedom od 10 posto. Međutim, bude li zima jako hladna, EU će morati udvostručiti štednju, odnosno smanjiti potrošnju plina za barem 20 posto, smatraju analitičari.

Snažnija štednja mogla bi zatrebati ne samo zbog očekivanog zavrtanja plina iz Rusije.

Američki proizvođači nedavno su najavili smanjenje isporuke ukapljenog plina Europi do kraja godine, a možda i dulje, zbog kvara na velikom LNG postrojenju u Teksasu.