Hrvatska, zemlja koja je od svih članica EU-a najsnažnije zainteresirana da susjedna BiH ubrza proces eurointegracija, može sada samo promatrati kako ova zemlja s kojom ima kopnenu granicu od 1.000 kilometara i dalje klizi prema sve većoj političkoj nestabilnosti. U ovom trenutku postoji politička pat pozicija na razini države gdje tri bošnjačke stranke nikako ne mogu skupiti dovoljno glasova da na saveznoj razini smijene sve kadrove Milorada Dodika i zamijene ih onima koje bi osigurale tri oporbene stranke iz Republike Srpske. Što pak znači da Vijeće ministara koje vodi članica HDZ-a Bojana Krišto nije u stanju odraditi reforme koje traži Europska komisija kao uvjet za početak pregovora.

Odlučna Moskva

A što pak znači da je BiH sve dalje od toga da ubrza svoj proces, i to u trenutku kada su najvažnije i najveće zemlje EU-a donijele načelnu političku odluku da se stvore uvjeti za proširenje zemljama takozvanog Zapadnog Balkana, a sve kako bi se time spriječilo širenje ruskog utjecaja u ovom dijelu Europe.

Europska su vrata za BiH još uvijek otvorena, ali je veliko pitanje koliko će to trajati. Ako propusti ovu priliku za približavanje članstvu EU-a, sljedeću bi BiH mogla čekati desetljećima. A to onda znači povećanje nestabilnosti u toj susjednoj zemlji što pak može imati i brojne negativne posljedice i za samu Hrvatsku.

Koliko je situacija kaotična u BiH pokazuje da je, osim blokade na državnoj razini, u manjem BiH entitetu Republici Srpskoj na djelu pravi mali politički cirkus. Zbog njega se ne zna ima li RS u ovom trenutku predsjednika, središnja je vlast u Sarajevu ustvrdila da Dodik to više nije. Ne zna se ni ima li RS Vladu jer je Dodik imenovao mandatara kada više nije bio predsjednik. Usto, predlaže se održavanje čak dva referenduma koje središnja vlast u Sarajevu smatra protuustavnima. Povrh svega toga Centralna izborna komisija BiH (CIK) zakazalo je prijevremene izbore za predsjednika RS-a 23. studenoga. Taj datum mogao bi biti prijelomni trenutak jer se još uvijek ne zna tko će u RS-u na te izbore izaći.

A sam Dodik će danas biti u Moskvi gdje će se susresti s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom. Vijest je na svojim službenim stranicama objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova. U priopćenju je navedeno da je Dodik za Rusiju i dalje predsjednik RS-a, unatoč činjenici da mu je CIK oduzeo mandat nakon što je postala pravomoćna presuda kojom se on osuđuje na godinu dana zatvora i šest godina obnašanja bilo kakve političke funkcije.

– Usprkos rastućem pritisku sa Zapada, RS zauzima dosljedan, konstruktivan i odgovoran stav o situaciji u Ukrajini. Rusija cijeni napore RS-a da osigura neutralnost BiH i njeno nesvrstavanje uz nezakonite antiruske restrikcije koje je nametnuo EU, piše u ruskom priopćenju. Nije još uvijek jasno zbog čega će ovog puta izostati sastanak s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom s kojim se Dodik ove godine sastao već nekoliko puta. Srpska se strana nadala da bi u slučaju da Amerika i Rusija postignu dogovor o kraju rata u Ukrajini negdje na njegovoj margini ruska strana mogla zatražiti, možda i dobiti, američki pristanak za političko spašavanje Dodika, možda čak i za dodatno jačanje RS-a.

Bez ustupaka

Međutim, kako stvari sada stoje, čak da kojim slučajem dvije sile zaista postignu nekakav dogovor oko Ukrajine, nije za očekivati da se u sklopu njega može očekivati bilo kakav ustupak za Dodika i RS.

Neki BiH mediji javljaju da iako u ovom trenutku formalno gledano Dodik nema nikakvu funkciju, osim naravno onu predsjednika svoje stranke SNSD-a, nastoji zadržati kontrolu nad političkim procesima. Pripreme za prijevremene izbore za predsjednika RS-a zakazanih za 23. studenoga počele su, a izvjesno je kako će na njima osim sadašnje oporbe sudjelovati i stranka koju predvodi Milorad Dodik unatoč njegovim ranijim najavama bojkota i prijetnjama da neće dopustiti otvaranje glasačkih mjesta, u još jednom iznenađujućem obratu on je proteklog vikenda rekao da ne vidi problem u tome da njegov SNSD ima kandidata na izborima za novog čelnika RS.

Koga bi sada Dodik mogao promovirati kao rezervnog igrača, nema jasnih naznaka, no mediji nagađaju o raznim imenima, a najčešće spominju sadašnju članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, ali i njegovog sina Igora, ali se ova druga varijanta ipak čini nemogućom.

Iako pod američkim sankcijama Cvijanović je prije par dana dobila vizu za službeni boravak u SAD-u kamo je prošlog tjedna otputovala ne bi li se sastala s nekim od dužnosnika administracije Donalda Trumpa u nastojanju da pridobije naklonost Washingtona za svog stranačkog šefa. O rezultatima tih razgovora do jučer nije bilo nikakvih informacija.

Neriješeno hrvatsko izborno pitanje

Sve se to događa samo godinu dana od općih izbora u BiH. Hrvati u BiH očekuju da se dotad riješi problem izbornog zakona koji u ovom trenutku omogućuje Bošnjacima, kojih je tri puta više od Hrvata, da izaberu i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. To se dosad dogodilo već četiri puta izborom Željka Komšića. Zakon mu zabranjuje da se i peti put kandidira, ali neslužbeno se provlači kroz medije da se umjesto njega priprema još jedan Hrvat koji bi bio po mjeri Bošnjaka. U ovom trenutku od tri člana Predsjedništva BiH dva su izabrali Bošnjaci, a jednog Srbi. Hrvati ni jednog. Po svemu sudeći tako će biti i na sljedećim izborima koji će se održati krajem 2026.

Tri bošnjačke stranke s kojima je HDZ BiH u koaliciji na državnoj razini nikada neće pristati na rješenje po kojem bi Hrvati sami sebi birali svog člana Predsjedništva BiH jer bi time počinili političko samoubojstvo u bošnjačkom političkom tijelu. Malo je vjerojatno i da bi visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt mogao donijeti takvu odluku. Iako ima odgovarajuće ovlasti, u slučaju donošenja takve odluke njegova bi suradnja s Bošnjacima postala potpuno nemoguća.