Ako se isplati

Capital Title of Texas ustvrdio je kako razlog za otkazivanje suradnje Rawline nije ni njena dob, niti njen izgled već to što jedan od njenih klijenata s njom više nije htio surađivati, pa prema tome za nju više nije bilo posla. Tvrtka tvrdi da Rawline nikako nije dobila otkaz zbog svoje životne dobi jer zapošljavaju tri osobe koje imaju 64 ili više godina, a kako je kazao predsjednik uprave Bill Shaddock »zaposlio bih i osobu od 150 godina ako bi se to isplatilo«. No, za Shaddocka ne samo da dob nego ni boja kose Rawline nije razlog za otkaz, jer, kako reče, i on je sjedokos.

   No, Capital Title of Texas prije otkazivanja suradnje Rawline nije upozorio da postoje ikakve primjedbe na njen rad. Nikakvih primjedbi nije bilo ni zbog njene kose, niti zbog njene standardno poslovne odjeće u kojoj je dolazila na radno mjesto. U Capital Titleu zaposlila se 2003. godine i kako tvrdi doista naporno radila za tvrtku. Nadzirala je rad četvero zaposlenika, a internom nagradom »izvanredan zaposlenik« nagrađena je 2004. i 2005. godine.

Propisi i diskriminacija

Slučaj Sandre Rawline otkako ga je objelodanio Houston Chronicle pokrenuo je raspravu u dijapazonu od dobne do spolne diskriminacije. Njen odvjetnik Robert Dowdy smatra da nitko ne bi trebao biti ponižavan zato što stari. Eliot Tucker, odvjetnik specijaliziran za radne odnose tvrdi da poslodavci mogu regulirati kako će izgledati njihovi zaposlenici do neke granice, propisujući uniforme, urednu kosu i slično. Međutim, poslodavac nema pravo nekoga otpustiti ili premjestiti na radno mjesto koje radnik ne želi zbog spola, dobi, rase, vjere, ali niti ne smije zahtijevati od njega da svoj izgled »pomlađuje« kako je po svoj prilici traženo od Rawline.

Šikanirana zbog šminke

No, i mlade zaposlenice mogu imati problema zbog neispunjavanja želja poslodavca kad je riječ o njihovu izgledu. Početkom srpnja »Guardian« je objavio priču o 24-godišnjoj Melanie Stark, prodavačici u HMV-ovoj trgovini u Harrodsu. Ona je odbila na radno mjesto dolaziti našminkana, nakon čega je bila šikanirana i pod pritiskom te je na kraju dala otkaz. Stark je jedan od njenih šefova opisao kao jednu od najboljih zaposlenica, a četiri je godine radila bez šminke.

Nakon četiri godine od nje je zatraženo da se potpuno pridržava propisa o odijevanju u kojima je detaljno opisano i kako prodavačice moraju biti našminkane. Stark je to odbila tvrdeći da bi tako našminkana, pa još odjevena i obuvena kako firma traži, ona bila potpuno druga osoba, odnosno ona ne bi bila ona. Krajem lipnja, nakon dugotrajnijeg natezanja s firmom, odlučila je dati otkaz nakon pet godina rada u HMV-u.    

   Problem nije imala s HMV-om nego s Harrodsom, a nastao je prošloga kolovoza kada su iz Harrodsa od nje zatražili da se šminka. U pismu Harrodsu navela je kako je »kazati nekome da njegovo lice nije odgovarajuće iznimno degradirajuće«. Inače, Stark je ostvarivala odlične rezultate, a u istraživanju »tajnih kupaca« čak je njih 94 posto navelo da svoj posao radi dobro. Dan nakon što se odbila šminkati, premještena je u skladište gdje kupci ne mogu vidjeti njeno nenašminkano lice, a dva je puta slana kući. Iz Harrodsa su joj poručili da ima dvije opcije: ili će biti našminkana ili neće raditi. Spor je nekako izglađen, Stark je vraćena u prodaju, radila je i dalje nenašminkana sve dok prije mjesec dana novi poslovođa u Harrodsu nije kazao »djevojke, želim da budete našminkane«. HMV ju je prebacio u svoju drugu trgovinu, dok se spor ne razriješi, ali je Stark već odlučila dati otkaz.