RIJEKA Srpski dužnosnici tvrde da će Srbija sljedeći tjedan otvoriti tri pregovaračka poglavlja svojih pristupnih pregovora s Europskom unijom – poglavlje pet (javna nabava), 25 (znanost i istraživanje) i 26 (obrazovanje i kultura) – dok srpski mediji tvrde da je Hrvatska, doduše neuspješno, pokušala blokirati otvaranje poglavlja 25 i 26.

Prema beogradskim medijima Hrvatska je prije otvaranja navedenih poglavlja inzistirala da Srbija ispuni sve njezine zahtjeve, među kojima su promjena zakona o tzv. univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, poboljšanje položaja hrvatske manjine u Srbiji i puna suradnja s Haškim sudom, dok se novi zahtjevi odnose na udžbenike na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu u Srbiji i povrat kulturnog blaga odnesenog u Srbiju tijekom agresije.

Utjecaj Njemačke

Međutim, kako pišu srpski mediji, pokušaj hrvatske blokade spriječila je Njemačka, koja je procijenila da nije povoljan trenutak za nova uvjetovanja na europskom putu Srbije, prisilivši Hrvatsku da odustane od prijetnje novom blokadom Srbije. Njemačka je tako, prema pisanju beogradskog Blica, koji se poziva na diplomatske izvore, izvršila »ključan pritisak« na Hrvatsku i poslala »nalog Hrvatima« da odustanu od blokade Srbije, i to zbog »straha« da bi se Srbija mogla »okrenuti Rusiji«, što u ovom trenutku kada EU-u »ne cvjetaju ruže« i kada se Unija suočava s brojnim problemima, »nijednoj od zainteresiranih strana nije potrebno«.

U hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ništa nisu htjeli dodavati prekjučerašnjoj izjavi šefa diplomacije Davora Stiera koji je, upitan hoće li Srbija sljedeći tjedan na međuvladinoj konferenciji o pristupanju osim poglavlja Javne nabave otvoriti i poglavlja Obrazovanje i kultura i Znanost i istraživanje, rekao da je sve o tome rekao europovjerenik za proširenje Johannes Hahn za svog posjeta Beogradu, naglasivši da je Hahn govorio ne samo u ime Europske komisije, nego i u ime svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske.

Iz te se suzdržane i odmjerene izjave može zaključiti da je Stier korigirao pogrešnu politiku svog prethodnika čime se Hrvatska u odnosu prema Srbiji napokon počela ponašati kao članica Unije i dio EU-a, dok je Zagreb istodobno očito odlučio izbjegavati verbalne okršaje s Beogradom, što se vidi i po tome da nitko od najviših dužnosnika nije reagirao na najnovije žestoke optužbe iz Beograda vezane za postavljanje ustaške spomen-ploče u Jasenovcu.

Umjesto neproduktivnog prepucavanja, svakodnevnog u vrijeme ministra Kovača, Stier je hrvatske zahtjeve u pogledu srpskih pregovora i otvaranja i zatvaranja poglavlja – a ti zahtjevi, jasno, mogu biti legitimni i posve uobičajeni – najprije predstavio i objasnio Europskoj komisiji, koja ih je potom predstavila Beogradu. To je logičan put s obzirom na to da pristupne pregovore sa Srbijom vodi Komisija, ali u ime država članica, pa i Hrvatske, koja tako sa sebe skida biljeg zemlje koja blokira Srbiju.

Zaplet uoči susreta

Zbog toga valja očekivati, a na to vjerojatno računa i Vučić, da će kancelarka Merkel u razgovoru s Plenkovićem otvoriti pitanje normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa. Ta će se normalizacija iz perspektive Berlina, ali i Beograda, vjerojatno svesti na uklanjanje hrvatskih prepreka na putu Srbije u EU, budući da Njemačka svoju politiku u regiji temelji upravo na partnerskom odnosu sa Srbijom, zbog straha od povećanja utjecaja Rusije u regiji. Hrvatska, logično, ne bi trebala biti smetnja takvoj politici.