SAD će, prema novoj Nacionalnoj obrambenoj strategiji Pentagona, saveznicima ubuduće ponuditi “ograničeniju” podršku. Dokument o kojem piše BBC, donosi značajnu promjenu sigurnosnih prioriteta SAD-a, pa američko Ministarstvo obrane više Kinu ne smatra svojom primarnom brigom, već je to sigurnost američke domovine i zapadne hemisfere.

Prethodne verzije strategije – objavljivane svake četiri godine – navodile su prijetnju koju predstavlja Kina glavnim obrambenim prioritetom. Novo izvješće navodi da će se odnosima s Kinom sada pristupati kroz “snagu, a ne konfrontaciju”.

Promjena pristupa

Obrambena strategija pojačava nedavne pozive predsjednika Donalda Trumpa, uključujući i pozive za veću “podjelu tereta” sa saveznicima u suzbijanju prijetnji koje predstavljaju Rusija i Sjeverna Koreja.

Novo izvješće od 34 stranice slijedi nakon prošlogodišnje objave američke Strategije nacionalne sigurnosti, u kojoj se navodi da se Europa suočava s civilizacijskim kolapsom i da Rusija nije prijetnja SAD-u. U to vrijeme, Moskva je izjavila da je dokument “uglavnom u skladu” s njezinom vizijom.

Za usporedbu, Pentagon je 2018. godine opisao “revizionističke sile”, poput Kine i Rusije, kao “središnji izazov” američkoj sigurnosti.

Nova strategija poziva američke saveznike da se dodatno angažiraju, navodeći da su partneri dosad bili zadovoljni time što je Washington subvencionirao njihovu obranu, iako niječe da ta promjena signalizira američki korak prema “izolacionizmu”.

“Naprotiv, to znači usmjeren i istinski strateški pristup prijetnjama s kojima se naša nacija suočava”, navodi se.

Tajvan nije spomenut

Washington je dugo zanemarivao konkretne interese Amerikanaca, navodi se u izvješću, dodajući da SAD ne želi poistovjetiti američke interese “s interesima ostatka svijeta”.

Umjesto toga, navodi se da će saveznici, posebno Europa, “preuzeti vodstvo protiv prijetnji koje su manje ozbiljne za nas, ali ozbiljnije za njih”.

Rusija, koja je prije gotovo četiri godine pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, opisana je kao “uporna, ali upravljiva prijetnja istočnim članicama NATO-a”. Za razliku od prethodnih verzija strategije, Tajvan, samoupravni otok na koji Kina polaže pravo, nije spomenut. Međutim, u dokumentu piše da SAD želi “spriječiti bilo koga, uključujući Kinu, da dominira nad nama ili našim saveznicima”.

Krajem prošle godine SAD je objavio veliku prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara, što je navelo Kinu da kao odgovor održi vojne vježbe oko otoka.

Strategija također ocrtava “ograničeniju” ulogu SAD-a u odvraćanju Sjeverne Koreje. Južna Koreja je “sposobna preuzeti primarnu odgovornost” za taj zadatak, dodaje se.

U 12 mjeseci otkako je Trump započeo svoj drugi predsjednički mandat, SAD su uhvatile venezuelskog predsjednika Nicolása Madura , izvele napade na navodne brodove s drogom u istočnom Pacifiku i Karibima, a nedavno su izvršile pritisak na američke saveznike da preuzmu Grenland.

U strategiji se ponavlja da će Pentagon “jamčiti američkoj vojsci pristup ključnim terenima, posebno Panamskom kanalu, Američkom zaljevu i Grenlandu”. Navodi se i da će pristup Trumpove administracije biti “fundamentalno drugačiji od grandioznih strategija prošlih posthladnoratovskih administracija”.

“Van utopijski idealizam”

“Van utopijski idealizam; unutra tvrdi realizam”, jedne je rečenica iz strategije.

Na Svjetskom ekonomskom forumu ranije ovog tjedna, Trump je tvrdio da SAD “nikada nisu ništa dobile” od NATO-a i “nikada ništa nisu tražile”. Nadalje je kritizirao organizaciju, netočno tvrdeći da su “Sjedinjene Države plaćale gotovo 100% NATO-a”.

Kanadski premijer Mark Carney rekao je da je stari svjetski poredak “nepovratno izgubljen”, pozivajući druge srednje sile – poput Južne Koreje, Kanade i Australije – da se ujedine.

„Srednje sile moraju djelovati zajedno jer ako nismo za stolom, onda smo na jelovniku“, rekao je Carney na sastanku u Davosu.

To se dogodilo nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron također upozorio na “pomak prema svijetu bez pravila”.