Kada je prošle godine u ovo vrijeme Donald Trump drugi put ušao u Bijelu kuću, jedna od prvih najava bila mu je kako će se pozabaviti Grenlandom kojega bi rado vidio u okviru Sjedinjenih Američkih Država.

Tada je to izgledalo samo kao jedna od nerealnih, neutemeljenih i bombastičnih tvrdnji predsjednika koji voli šokantne najave, tvrdnja koja nema šanse za realizaciju.

No od prošle subote, kada su američki specijalci upali u glavni grad Venezuele, oteli predsjednika Nicolasa Madura iz palače i poslali ga u New York, stvari izgledaju drugačije.

Danas više nitko nije siguran što će Trump učiniti i koje je granice spreman prijeći, a Grenland je i dalje visoko na listi teritorija koje bi Bijela kuća željela vidjeti pod svojim skutima.

Trump zaista želi Grenland. Bijela kuća: “Vojska? Uvijek je opcija”

Geopolitičko zlato

– Sada je dosta. Dosta je pritisaka. Dosta je insinuacija. Nećemo više fantazije o aneksiji. Otvoreni smo za razgovor, ali on mora ići kroz službene kanale i s poštovanjem međunarodnog prava, ustvrdio je grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen nakon što se ponovo razbuktala ideja kako bi najveći otok svijeta, koji je već stoljećima dio Danske s posebnim statusom i samoupravom, trebalo pripojiti SAD-u.

Grenland se može definirati kao geopolitičko zlato u ledenoj ambalaži. Ležeći između Sjeverne Amerike i Europe, otok se prostire se na čak 2,1 milijun četvornih kilometara i strateški je izuzetno bitna točka.

Preko Grenlanda vode moguće trase raketnih udara iz Rusije ili Kine na SAD i obrnuto, stoga već neko vrijeme tamo postoji američka vojna baza Thule, ključna za rano upozoravanje na udare raketa, ali i za nadzor Rusije i Kine.

Pored toga, Grenland ima bogata nalazišta nafte, plina i rijetkih metala. Do prije desetak godina smatralo se kako su ova nalazišta zbog debelih ledenih naslaga preskupa i tehnički prekomplicirana za eksploataciju, no s globalnim zatopljenjem počelo je i povlačenje ledenog omotača.

Rubni dijelovi Grenlanda više nisu ledene pustinje, već zelene obale, što mijenja situaciju kada je riječ o isplativosti rudarenja u Arktičkom krugu.

Na Grenland nisu bacili oko samo Amerikanci, već svoju prisutnost u njegovoj blizini jačaju i Rusija i Kina, ali nitko otvoreno, osim Trumpa, nije rekao da bi htio ovladati ovim danskim teritorijem na kojemu živi oko 55 tisuća stanovnika, mahom Inuita.

Nije isto vojno upasti na teritorij neprijateljske zemlje i oteti njihova predsjednika i vojno osvojiti teritorij svoga saveznika u NATO-u.

Stoga Bijela kuća prvenstveno planira »igrati« upravo na Inuite kako bi ih »nagovorila« da zatraže referendum o odcjepljenju i pripajanju SAD-u kao prekomorski teritorij. No to je vrlo malo izgledno.

Sigurnost Arktika

– Danska ulaže ogroman novac u Grenland financirajući tamo škole, zdravstvo, obrazovanje… Subvencije grenlandskog proračuna iznose oko pola milijarde eura na godinu. Uz to planira se ulaganje dodatnih 250 milijuna eura u izgradnju infrastrukturnih objekata u sljedeće četiri godine.

Grenlanđani su punopravni danski državljani, a znaju kakav bi im status bio kada bi se odlučili priključiti SAD-u, status kakav imaju stanovnici Puerto Rica koji ne mogu glasati na izborima, ili status kakav imaju Indijanci u rezervatima, kaže za naše novine danski novinar Peter Jensen.

Europski čelnici poručuju Washingtonu kako bi svaki pokušaj vojnog prisvajanja Grenlanda bio crvena linija, granica koja se ne smije prijeći i koja bi imala nesagledive posljedice.

– Ukoliko SAD odluči vojno napasti drugu članicu NATO-a, sve staje. Uključujući i NATO, to bi bio njegov kraj, kao i kraj sigurnosne infrastrukture u Europi koja je građena desetljećima, ustvrdila je danska premijerka Mette Frederiksen. Francuska i Velika Britanija poručile su kako će u slučaju vojne intervencije na Grenlandu stati na stranu Kopenhagena.

– Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, kaže se u zajedničkoj izjavi koju su potpisali francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski premijer Donald Tusk, španjolski Pedro Sanchez, britanski Keir Starmer i danska premijerka.

– Sigurnost na Arktiku mora se postići zajednički, u suradnji sa saveznicima NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, poštovanjem načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica. To su univerzalna načela i nećemo ih prestati braniti, kaže se u izjavi. Dodaje se da su Sjedinjene Američke Države ključni partner u tome nastojanju, kao saveznik NATO-a i putem obrambenog sporazuma između Danske i SAD-a iz 1951. godine. Europski čelnici kažu da je sigurnost Arktika ključni prioritet za Europu i za međunarodnu i transatlantsku sigurnost.

– NATO je jasno dao do znanja da je arktička regija prioritet i europski saveznici pojačavaju svoje djelovanje. Mi i mnogi drugi saveznici povećali smo svoju prisutnost, aktivnosti i ulaganja kako bismo Arktik održali sigurnim i odvratili protivnike. Kraljevina Danska – uključujući Grenland – dio je NATO-a, kaže se u izjavi.